1Ompi' -ompi', kiwoi-koi napa to majadi' hi ntu'a-ta owi to nakeni nabi Musa malai ngkai tana' Mesir. Hawe'ea-ra nakamoui limu' tanda karia-na Alata'ala dohe-ra. Hawe'ea-ra ntara hi tahi' to sole.
1 Zama nya-izey, ay si ba araŋ ma jaŋ ka bay kaŋ iri kaayey kulu goro buru yuuma cire, ikulu na teeko daŋandi mo.
2Ma'ala-mi ta'uli': hewa kita' raniu' jadi' topetuku' Pue' Yesus, wae wo'o hira' omea nakamoui limu' pai' ntara hi tahi' to sole jadi' topetuku' -na Musa.
2 Ikulu du baptisma Musa ra buro da teeko do.
4Hawe'ea-ra mpokoni' pongkoni' to hibalia, pai' nginu-ra ponginu to hibalia. Pongkoni' pai' ponginu-ra toe, pongkoni' pai' ponginu ngkai Alata'ala moto. Nginu-ra ue to mehupa' ngkai bulu' watu, pai' bulu' watu toe ma'ala rarapai' -ki Kristus to mpodoo-ra pai' mpowai' -ra katuwua'.
3 Ikulu na ŋwaari dumi folloŋ ŋwa kaŋ fun Irikoy do.
5Aga nau' hawe'ea-ra mporata rasi' ngkai Alata'ala toe, wori' -ramo to uma napokonoi Alata'ala gau' -ra. Toe pai' mate mparadolea-ra hi papada to wao'.
4 Ikulu na hari dumi folloŋ haŋ mo kaŋ fun Irikoy do. Zama tondo kaŋ fun Irikoy do kaŋ go i banda din gaa no i haŋ. Tondo din mo ga ti Almasihu.
6Hawe'ea to jadi' hi to Yahudi toe owi, jadi' bona kita' mporata tudui'. Patuju-na bona neo' -ta mpokahina to dada'a hewa hira' owi.
5 Amma i boro boobo, Irikoy mana maa i kaani. A sabbay se no a n'i buukoy say-say ka furu ganjo ra.
7Neo' mepue' hi pinotau, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi. Hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli': "Mohura-ramo ngkoni' pai' nginu, pai' oti toe ntepu'u-ramo motaro' mpopue' pinotau."
6 Hayey din binde bara misayaŋ iri se, hal iri ma si hari laaloyaŋ bini, mate kaŋ cine ngey wo bini.
8Neo' -ta mogau' sala' hante tobine doo ba hante toronaa, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi. Ngkai pogau' sala' -ra tohe'e, mate-ra rompulu' tolu ncobu rala-na ha'eo.
7 Araŋ ma si te tooru ganakoyaŋ mo, mate kaŋ cine i boro fooyaŋ te, mate kaŋ a go hantumante ka ne: «Jama goro ganda zama ngey ma ŋwa ka haŋ, i tun mo zama ngey ma fooru se.»
9Neo' -ta mpemai-mai roe Pue', hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi, alaa-ra mate natilo' ule.
8 Iri ma si zina mo, mate kaŋ i boro fooyaŋ te. Zaari folloŋ ra i boro zambar waranka cindi hinza no bu.
10Pai' neo' ngkunuti, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi, pai' alaa-ra mate napatehi mala'eka topepatehi.
9 Iri ma si Rabbi si mo, mate kaŋ i boro fooyaŋ n'a si, gondey mo n'i halaci.
11Hawe'ea toe jadi' hi hira' owi bona tapotonco kita'. Pai' hawe'ea kajadia' toe, te'uki' bona mpopo'ingai' -ta. Apa' kita' toi, tuwu' mohu' tempo kahudua dunia' -tamo.
10 Araŋ ma si jance mo, mate kaŋ i boro fooyaŋ te, i halaci mo halaciyankoyo do.
12Jadi', tauna to mpo'uli' moroho moto pepangala' -ra, pelompehi mpu'u-e', nee-neo' mpai' monawu' -ra hi rala jeko' hewa hira' owi!
11 Hayey din kulu te i gaa danga misayaŋ. I n'i hantum mo ka te iri se kaseetiyaŋ hari, iri kaŋ yaŋ zamaney toonandiyaŋ kaa iri gaa.
13Butu nyala pesori to mporumpa' -ta, pesori to biasa jadi' hi manusia'. Tapi' Alata'ala ngkiwoi oa' janci-na hi kita': uma-ta napelele' rasori meliu ngkai pakulea' -ta. Nto'u-ta narumpa' pesori, nawai' oa' -ta ohea mpetiboi' pesori toe, bona moroho-ta mpengkatarii.
12 Woodin sabbay se, boro kaŋ go ga tammahã nga go ga kay, a ma haggoy nga ma si kaŋ.
14Toe-mi ompi' -ompi' to kupe'ahi', neo' mpu'u-koi mpotuku' ada mpepue' hi pinotau!
13 Siyaŋ kulu mana du araŋ kala day wo kaŋ dumi ga kaa boro kulu gaa. Amma Irikoy ya naanaykoy no kaŋ si ta araŋ ma du siyaŋ kaŋ ga bisa araŋ hina, amma siyaŋo alwaato ra no a ga faaba fondo te araŋ se hal araŋ ma du ka hin a.
15Mololita-a toi hewa mpololitai tauna to monoto nono-ra. Niwile koi' -damo lolita-ku tohe'i ba makono ba uma-di.
14 Woodin sabbay se, ay baakoy, araŋ ma zuru tooru ganayaŋ se.
16Ane mpo'inu-ta anggur mpokiwoi raa' Kristus to rabowo hi kaju parika', mpo'uli' -ta tarima kasi hi Pue' Alata'ala, pai' ta'inu hangkaa-ngkania. Ha uma toe-mi tanda kakita' -na ntodea-na Kristus to natolo' hante kamate-nae? Pai' ane mpobagi-ta roti takoni' hangkaa-ngkania mpokiwoi kamate-na Kristus hi kaju parika', ha uma toe-mi tanda kakita' -na bagia-bagia hi rala woto Kristus-e?
15 Ay go ga salaŋ danga laakalkooniyaŋ se, araŋ ma guna haŋ kaŋ ay go ga ci.
17Apa' roti to hameha' lau-wadi rabagi-bagi, pai' kita' omea hore-hore mpokoni' hampobagia ngkai roti toe. Batua-na ada toe: kita' to wori' hewa hawoto lau-ta-wadi hi posidaia' -ta hante Kristus.
16 Gaasiya kaŋ ra albarka go, kaŋ se iri ga Irikoy sifa, manti nga no g'iri markasina da Almasihu kuro cabe? Buuru kunkuno kaŋ iri ga ceeri mo, manti nga no g'iri markasina da Almasihu gaahamo cabe?
18Wae wo'o ada-ra to Israel. Ane ria to mpotonu pepue' -ra hi Alata'ala hi lolo meja' pontunua pepue', pai' -ra mpokio' doo-ra mpodohei-ra mpokoni' hampobagia ngkai pepue' toe, hintuwu' -ramo hi ada pepue' -ra hi Pue' Ala.
17 Zama buuru kunkuni follonka go no, iri kaŋ ga ti iboobo, iri ciya gaaham folloŋ, zama iri kulu ga margu kunkuni follonka din gaa.
19Aga uma ku'uli' wae, karia-na mpu'u pue' ntani' -na ngkai Pue' Ala. Uma! Pai' pongkoni' to rapopepue' hi pinotau, uma wo'o moapa takoni'.
18 Wa guna Israyla* kunda. Borey kaŋ yaŋ go ga sargayey ŋwa kaŋ i kande sargay feema do, manti i ga margu nda sargay feema no?
20Patuju-ku: ba napa to rapopepue' hi pinotau, uma-di rapopepue' hi Alata'ala, rapopepue' hi seta-di-rana. Pai' uma kupokonoi ane nidohei-ra to mepue' hi seta.
19 Yaadin gaa, ifo no ay go ga ne? Haŋ kaŋ i sarga tooru se ya hay fo no, wala tooru bumbo ya hay fo no? Abada!
21Ane nginu-ta anggur hi pepue' -ta hi Pue' Yesus, uma-ta ma'ala nginu wo'o anggur dohe-ra to mepue' hi seta. Uma-ta ma'ala ngkoni' roti mpokiwoi kamate-na Pue', pai' ngkoni' wo'o dohe-ra to mepue' hi seta. Jadi' uma mpu'u natao ane mesua' -ta hi rala tomi pepuea' hi pinotau pai' ngkoni' dohe-ra to mepue' hi pinotau.
20 Amma haŋ kaŋ dumi cindey go ga sarga toorey se, i go g'a sarga follayey se, manti Irikoy se no. Ay si ba mo araŋ ma margu nda follayey.
22Ha ni'uli' -koina uma moapa ane tadohei-ra to mepue' hi pinotau mpemai-mai roe-na Pue'? Ha ni'uli' -koina meliu karoho-ta ngkai Pue'?
21 Araŋ si hin ka Rabbi gaasiya haŋ, da follayey wano mo. Araŋ si hin ka margu Rabbi ŋwaaro do, da follayey wano mo.
23Ria-koi to mpo'uli': "Apa' Alata'ala mpobahaka-ta ngkai huku' jeko' -tae, ma'ala moto-ta mpobabehi napa konoa-ta." Makono moto tetu, aga aku' mpo'uli': ane tababehi mpu'u napa konoa-ta, uma mpai' mokalaua omea hi kita'. Ma'ala moto-ta mpobabehi napa konoa-ta, aga uma hawe'ea-na mporohoi nono-ta ba nono doo.
22 Wala iri go ga Irikoy zukku hal a ma canse? Iri ga bis'a gaabi no?
24Neo' tababehi to mpotulungi woto-ta moto-wadi. Tababehi wo'o to mpotulungi doo.
23 Hay kulu ga halal, amma manti hay kulu no i ga hima ka te. Hay kulu ga halal, amma manti hay kulu no ga jina-koyyaŋ te.
25Napa-napa to rapobalu' hi pasar, ma'ala moto ta'oli pai' takoni'. Uma mingki' tapekune' ncala' ba to rapopepue' hi pinotau ba uma-di. Ma'ala takoni' hante uma morara' nono-ta,
24 Boro kulu ma si nga boŋ nafa ceeci, amma day haŋ kaŋ ga nafa te nga gorokasin se.
26apa' "Dunia' tohe'i pai' hawe'ea ihi' -na, Pue' Ala-hana pue' -na."
25 Hay kulu kaŋ fawakoy ga neera, araŋ m'a ŋwa. Araŋ ma si hãayaŋ kulu te bine lasaabu fonda ra.
27Ane ria-koi to rakio' doo-ni to bela-ra to Kristen hilou ngkoni' hi tomi-ra, pai' dota-koi hilou, koni' -mi-hana napa to ratonu-kokoi. Neo' leba' nipekune' ba bau' to rapopepue' hi pinotau tohe'e ba bela-di.
26 Zama «Ganda ya Rabbi wane no, nga nda hay kulu kaŋ go a ra.»
28Aga ane ria to mpo'uli' -taka: "Bau' tohe'i-le, to rapopepue' hi pinotau," agina neo' takoni' apa' mpenonoi doo-ta to mpo'uli' -taka toe, meka' ba napopeda' nono mpai' ane takoni'.
27 Da boro kaŋ mana cimandi n'araŋ ce ŋwaari se, araŋ yadda ka koy mo, to, ŋwaari kulu kaŋ i ga jisi araŋ jine, araŋ ma soobay k'a ŋwa. Araŋ ma si hãayaŋ kulu te bine lasaabu fonda ra.
29To ku'uli' tohe'i, agina neo' takoni' apa' mpenonoi nono doo-ta. Ane nono-ta moto, uma moapa ane takoni'. Hiaa' tantu ria mpai' to mpo'uli': "Ha napa pai' konoa-ku ma'ala nalawa' tau ntani' -na?
28 Amma da boro fo ci araŋ se ka ne: «I na woone sarga tooru se», araŋ ma s'a ŋwa, bora din kaŋ n'a cabe araŋ se sabbay se, da bine lasaabu sabbay se mo.
30Ane kukoni' bau' toe, pai' mpo'uli' tarima kasi moto-a hi Alata'ala, ha napa-hana pai' tau ntani' -na mporuge' -a!"
29 Manti sanda ni bine lasaabo no ay go ga ne, amma day boro fa din wano. Zama ifo se no i g'ay hina neesi boro fo bine lasaabo boŋ?
31Aga aku' mpo'uli': ane ngkoni' ba nginu-ta, ba napa-napa to tababehi, babehi-mi-hana bona Alata'ala rapomobohe.
30 D'ay go ga ŋwa da saabuyaŋ, ifo se no i g'ay jance nda hari laalo, hay fo boŋ kaŋ se ay na Irikoy saabu?
32Neo' mpobabehi napa-napa to mpopanawu' doo, ba to Yahudi-ra ba bela-ra to Yahudi ba hingka doo-ta to Kristen to napobagia Alata'ala.
31 Yaadin gaa, d'araŋ go ga ŋwa, wala araŋ go ga haŋ, wala hay kulu kaŋ araŋ go ga te, kal araŋ ma ikulu te Irikoy darza se.
33Hewa aku' wo'o-kuwo, hi butu nyala-na kubabehi oa' napa to lompe' hi poncilo hawe'ea tauna. Uma kubabehi to mokalaua hi woto-ku moto-wadi. Kubabehi napa to mokalaua hi doo bona tehore-ra ngkai huku' jeko' -ra.
32 Araŋ ma si ciya katiyaŋ hari Yahudancey, wala dumi cindey, wala Irikoy marga se.
33 Wa ciya danga ay cine, mate kaŋ hay kulu ra ay go ga kaan boro kulu se. Ay s'ay boŋ nafa ceeci, amma boro boobo wane, hal i ma du faaba.