1Hi ngata Kaisarea, ria hadua tomane, hanga' -na Kornelius. Kornelius tohe'ei, pangka' -na kapitee to mpohawai' ha'atu tantara to Roma hi rala hampo'emaa' to rahanga' "Tantara Italia."
1 Boro fo go no Kaysariya kwaara ra kaŋ maa Korniliyos. Nga ga ti soojey jine funa, Romey sooje jama kaŋ se i ga ne Italiya wane.
2Bela-i to Yahudi, aga mengkoru mpu'u-i hi Pue' Ala, pai' hira' hantinaa-ra mepue' hi Alata'ala. Wori' doi nawai' -raka to Yahudi to kabu, pai' tida-i mosampaya hi Alata'ala.
2 Bora din binde _Yahudance diina|_ ganako hanno no kaŋ ga humburu Irikoy, nga nda nga almayaaley kulu. A ga sargay boobo no _Yahudance|_ kunda se, a ga ŋwaaray Irikoy gaa mo han kulu.
3Rala-na ha'eo, ba jaa tolu libe eo wae, mopangila-i Kornelius. Hi rala pangila-na toe, monoto lia nahilo hadua mala'eka Pue' mehupa' pai' mpokio' -i, na'uli': "Kornelius!"
3 _Han fo|_ zaari guuru hinza cine, a di taray kwaaray Irikoy malayka fo bangayyaŋ ra kaŋ furo nga do. Malayka ne a se: «Korniliyos!»
4Me'eka' -i Kornelius mponaa mala'eka toei. Metompoi' -i: "Napa-die Pue'?" Na'uli' mala'eka toei: "Goe' -i Alata'ala mpo'epe posampaya-nu, pai' na'inca kamanara-nu mpotulungi tokabu.
4 A n'a guna, humburkumay n'a di mo. A ne: «Ifo no, ay jine bora?» Malayka ne a se: «Ni adduwey da ni sargayey to beene hal Irikoy fongu i gaa.
5Wae-pi, hubui tauna hilou hi Yope mpali' hadua tauna to rahanga' Simon Petrus, pai' kio' -i tumai.
5 Sohõ binde, ni ma boroyaŋ donton Yaffa kwaara ka Siman, kaŋ se i ga ne Bitros, ce.
6Po'ohaa' -na mohu' hi wiwi' tahi', hi tomi hadua topobago rewa kuliba, Simon wo'o hanga' -na."
6 A go Siman kuuru mortukwa kwaara ga zumbu, kaŋ fuwo go teeko me gaa.»
7Kamalai-na mala'eka to mpololitai-i toe, Kornelius mpokio' rodua pahawaa' -na pai' hadua tantara sarumakaa-na. Tantara sarumakaa-na toe, to mengkoru wo'o-i-hawo hi Pue' Ala.
7 Waato kaŋ malayka kaŋ salaŋ a se din dira, Korniliyos na nga kwaara zanka hinka ce, da sooje fo kaŋ _Yahudance diina|_ ganako hanno no, kaŋ yaŋ go a saajawkoy ra.
8Kornelius mpo'uli' -raka napa to lako' nahilo we'i hi rala pangila-na, pai' nahubui-ra hilou hi Yope mpopali' Petrus.
8 Waato kaŋ a na hayey kulu dede i se, a n'i donton Yaffa kwaara.
9Kamepulo-na, bula-ra hi lengko ohea-pidi to rahubui toera, kamohu' -ra hi Yope, Petrus wo'o-hawo ngkahe' hilou hi pengkawinaraa to hi lolo tomi to molempe ata' -na, hilou mosampaya.
9 A wane suba, waato kaŋ i go ngey dirawo ra, kaŋ i maan kwaara gaa, kala Bitros tun ka kaaru fuwo boŋ danga zaari bindi cine, zama nga ma adduwa te.
10Neo' tebua' -mi eo-na, mo'oro' -imi doko' ngkoni'. Jadi', bula-na mpeka'au kataha' koni', muu-mule' ria pangila-na.
10 Haray mo n'a di, hal a ga ba ŋwaari. Amma za borey goono ga ŋwaaro soola, kala Bitros di bangayyaŋ.
11Hi rala pangila-na toe, mpohilo-i langi' tebea pai' ria to hewa kumu' to mowela' ratoe hi opo' huno-na pai' ra'ulu tumai hi tana'.
11 A di beena feerante, hay fo mo go ga zumbu sanda zaara bambata cine, kaŋ i go g'a deene taaca gaay k'a zumandi ganda.
12Hi rala kumu' to ra'ulu toe, mparanyalaa binata, ria omea: to opo' witi' -na, to menyolo, hante danci wo'o.
12 Alman ce-taaci-koy dumi kulu go a ra, da ganda fanakey, da beene curey.
13Oti toe, na'epe Petrus ria to mpololitai-i, na'uli' -ki: "Ee Petrus! Mai-moko, sumale' -ramo binata toera lau, pai' nukoni'."
13 Jinde fo mo kaa Bitros do ka ne a se: «Bitros, tun ka wi ka ŋwa.»
14Na'uli' Petrus: "Uma-e' Pue'! Ko'ia ria kukoni' to rapalii' ba to ra'uli' babo' ntuku' ada agama-kai."
14 Amma Bitros ne: «Manti yaadin no, ya Rabbi, zama ay mana hari kaŋ ga harram wala kaŋ ga ziibi ŋwa, baa ce fo.»
15Na'uli' tena topololita toei mpo'uli' -ki Petrus: "Napa to na'uli' Alata'ala lompe', neo' nu'uli' iko babo'."
15 Jinda ye ka kaa a do sorro hinkanta ka ne: «Haŋ kaŋ Irikoy hanandi, ni ma s'a harramandi.»
16Pangila toe tolu ngkani nahilo, pai' oti toe, te'ore' nculii' -mi kumu' toe hilou hi langi'.
16 Woodin te hala sorro hinza, sahãadin-sahãadin mo, i na haya candi ka kond'a beene.
17Ngkai ree, ingu' -imi Petrus mpopekiri ba napa batua-na pangila to lako' nahilo toe. Bula-na mopekiri-pidi, rata-ramo suro Kornelius hi ngata Yope. Mepekune' -ra hi pue' ngata kahiapa-na tomi Simon. Ratudo' -raka tomi to rapali' pai' hilou-ramo mokore hi wobo' wala,
17 Waato kaŋ Bitros boŋ haw gumo mo bangayyaŋo kaŋ a di feerijo boŋ, kala borey kaŋ yaŋ Korniliyos donton kaa. I jin ka Siman windo hã. I go ga kay windo me gaa.
18pai' -ra mepekune', ra'uli': "Ba ria hi rehe'i hadua torata to rahanga' Simon Petrus?"
18 I na borey ce k'i hã hala neewo no Siman zumbu, kaŋ a maa-dake ga ti Bitros.
19Bula-na mopekiri-pidi Petrus, Inoha' Tomoroli' mpo'uli' -ki hewa toi: "Epe pe'! Ria tolu tauna tumai mpali' -ko.
19 Za Bitros goono ga fongu nda bangayyaŋo din mo, Biya _Hanno|_ ne a se: «Guna, boro hinza goono ga ni hã.
20Pesahui mana'u. Neo' morara' nono-nu mpotuku' -ra, apa' Aku' -hana to mpohubui-ra."
20 Sohõ ni ma tun ka zumbu ganda ka koy i banda. Ma si hay kulu sikka, zama ay no k'i donton.»
21Jadi', pana'u-nami Petrus ngkai tomi pai' na'uli' -raka to lako' rata toera: "Aku' -mile to nipali' -e. Napa-di to nipali' -kae?"
21 Bitros mo zumbu ganda ka koy borey din do. A ne i se: «Guna, ay no ga ti bora kaŋ araŋ goono ga ceeci. Ifo ga ti araŋ kaayaŋo wo sabaabu?»
22Ratompoi': "Kai' tohe'i, napowiwi Kapitee Kornelius. Hi'a toe, tauna to monoa' ingku-na. Mengkoru-i hi Alata'ala, pai' -i rabila' hawe'ea to Yahudi. Hadua mala'eka Pue' mpohubui-i mpokio' -ko hilou hi tomi-na, bona na'epe ba napa to nu'uli' -ki."
22 I ne a se: «Korniliyos, kaŋ ga ti soojey jine funa, boro adili no kaŋ ga humburu Irikoy, i g'a seeda mo Yahudancey dumi kulu do. Malayka hanante fo ci a se ka ne a ma ni ce nga kwaara, a ma du ka maa ni sanney.»
23Petrus mpo'uli' -raka suro Kornelius toera: "Turu rei-tamo ulu hamengi." Turu mpu'u-ramo hamengi hi ree. Kamepulo-na, me'ongko' mpu'u-imi Petrus mpotuku' -ra hilou hi ngata Kaisarea. Pai' ria wo'o ba hangkuja dua ompi' hampepangalaa' ngkai Yope hilou dohe-ra.
23 Gaa no Bitros n'i daŋ windo ra k'i zumandi. A suba a tun ka koy i banda. Yaffa kwaara nya-ize fooyaŋ mo n'a dum.
24Hamengi-ra hi lengko ohea pai' lako' rata-rada hi Kaisarea. Karata-ra hi ria, mpolia' morumpu-ramo Kornelius hante posantina-na mpopea Petrus. Ria wo'o tongki-na pai' bale-na to nakio' morumpu hi tomi-na.
24 A suba koyne a furo Kaysariya kwaara ra, Korniliyos mo go g'i batu. A jin ka nga dumey da nga corey margu.
25Jadi', karata-na Petrus hi tomi Kornelius, mehompo-imi Kornelius ngkai tomi hilou mpotomu-i. Motingkua' -i hi nyanyoa Petrus mponyompa-i.
25 A go mo, waato kaŋ Bitros to ka furo, Korniliyos n'a kubayni. A ye ganda Bitros jine ka sombu a se.
26Aga Petrus mpotagi-i, na'ore' -i nculii' pai' na'uli' -ki: "Neo' -hawo wae! Mokore-moko. Aku' manusia' wo'o-a-wadi-kuwo, hewa iko."
26 Amma Bitros n'a tunandi ka ne a se: «Ma tun ka kay ni boŋ gaa, ay bumbo mo boro no danga ni cine.»
27Bula-na Petrus mpololitai-i, mesua' -ramo hi rala tomi. Nahilo-hawo Petrus, wori' -mi tauna himuhu.
27 Kaŋ a goono ga salaŋ d'a, i furo _fuwo|_ ra, Bitros na boro boobo gar mo kaŋ margu.
28Na'uli' Petrus mpo'uli' -raka: "Ni'inca moto-le, ntuku' atura agama-kai, kai' to Yahudi uma ma'ala mposigalo-kokoi tauna to bela-koi to Yahudi ba mesua' hi rala tomi-ni. Aga Alata'ala mpakanoto-ka hi rala pangila-ku wengi, ka'uma-na ria manusia' to babo' ntuku' ada agama ba to rapalii' mposigalo-raka.
28 A ne i se: «Araŋ bumbey ga bay kaŋ harram no Yahudance se a ma nga boŋ margu wala a ma lamba dumi waani fo gaa. Amma Irikoy n'ay cabe ay ma si boro kulu lasaabu harram no wala ziibikoy.
29Toe pai' kanikio' -ku tumai, uma-a leba' motance. Jadi', hewa toe lau, doko' ku'inca ba napa pai' nikio' -a tumai."
29 Woodin sabbay se no, waato kaŋ araŋ n'ay ce ay kaa, yana kakaw mo. Ay g'araŋ hã mo sabaabo kaŋ se no araŋ n'ay ce?»
30Na'uli' Kornelius: "Tolu mengi to liu, ba hewa jaa toe-mi lau, bula-ku mosampaya hi tomi-ku jaa tolu libe eo, ria ncorobaa hadua tomane mokore hi nyanyoa-ku. Pohea-na meringkila' -damo.
30 Korniliyos mo ne: «Za jirbi taaci kaŋ bisa, saaya wo gaa, ay goono ga adduwa te ay fuwo ra sanda zaari guuru hinza cine. Kal ay di boro fo go ga kay ay jine nda bankaaray kwaaray.
31Na'uli' tauna toei mpo'uli' -ka: `Kornelius, Alata'ala mpo'epe posampaya-nu pai' na'inca kamanara-nu.
31 A ne: ‹Korniliyos, Irikoy maa ni adduwa. A fongu nda ni sargayey mo nga jine.
32Wae-pi, hubui tauna hilou hi ngata Yope mpokio' tauna to rahanga' Simon Petrus. Po'ohaa' -na mohu' hi wiwi' tahi', hi tomi Simon topobago rewa kuliba.'
32 Day sohõ, ma donton Yaffa kwaara ka Siman kaŋ se i ga ne Bitros ce. A go Siman kuuru mortukwa kwaara, kaŋ go teeko me gaa.›
33Toe pai' kupesahui mpotuma tauna tilou mpokio' -ko. Hiaa' lompe' mpu'u nono-nu, baa' he'i-madakoe. Jadi' hewa toe lau, morumpu-makai hi rehe'i natiroi Alata'ala, doko' mpo'epe hawe'ea to nahubui-koko Alata'ala mpo'uli' -kakai."
33 Sahãadin-sahãadin binde, ay donton ka ni ce. Ni mo, ni boriyandi kaŋ ni kaa. Sohõ binde, iri borey kulu go ne Irikoy jine, zama iri ma hangan ka maa hay kulu kaŋ Rabbi na ni lordi nd'a.»
34Na'uli' Petrus: "Wae lau monoto mpu'u-mi ku'inca, Alata'ala uma mpelence tauna.
34 Bitros mo na nga me feeri ka ne: «Haciika, ay di kaŋ Irikoy si baar'a-baar'a te.
35Hema-hema to mengkoru hi Hi'a pai' to monoa' kehi-ra, bate natarima-ra, pai' uma napoposisala ba to'apa-ra.
35 Amma ndunnya dumey kulu ra, bora kaŋ ga humbur'a ka adilitaray goy te, nga no Irikoy ga ta.
36Toi-mi kareba to naparata Alata'ala hi kai' to Yahudi, kareba to mpakanoto ohea-na bona posidaia' Alata'ala hante manusia' ma'ala jadi' lompe' nculii' hante petolo' -na Yesus Kristus. Yesus toei, Pue' hawe'ea manusia'.
36 Woone ga ti sanno kaŋ a donton Israyla izey se, ka laakal kanay baaru hanna waazu Yesu Almasihu do, nga kaŋ ga ti ikulu se Rabbi.
37Tantu ni'inca moto-mi kajadia' to jadi' hobo' hi tana' to Yahudi. Pontepu'ua-na hi Galilea ka'oti-na Yohanes mponiu' tauna to medea ngkai jeko' -ra.
37 Araŋ bumbey ga bay haŋ kaŋ te Yahudiya kulu ra, ka sintin Galili ra, baptisma kaŋ Yohanna waazu din banda.
38Ni'inca wo'o tutura Yesus to Nazaret. Alata'ala mpopelihi-i pai' mpowai' -i Inoha' Tomoroli' pai' baraka'. Hiapa pomakoa' -na hi tana' to Yahudi, nababehi to lompe', pai' napaka'uri' hawe'ea tauna to nakuasai Magau' Anudaa', apa' Alata'ala mpodohei-i.
38 Araŋ ga bay mate kaŋ Irikoy na Biya Hanna da dabari zumandi Yesu Nazara bora boŋ. A windi ka gomni goy te, ka borey kulu kaŋ Iblisi* goono ga taabandi no baani, zama Irikoy go a banda.
39Kai' tohe'i-mi to mpohilo hawe'ea to nababehi hi tana' to Yahudi duu' rata hi ngata Yerusalem. Ka'omea-na, rapatehi-i, rapaku' hi kaju parika'.
39 Iri mo seedayaŋ no hay kulu boŋ kaŋ a te Yahudiya laabo ra da Urusalima ra. I n'a wi mo kanjiyaŋ bundo gaa.
40Aga hi eo katolu-na, Alata'ala mpotuwu' -i nculii' pai' mpopohiloi-i hi manusia'.
40 Irikoy mo n'a tunandi a buuyaŋo jirbi hinzanta hane, k'a no a ma bangay.
41Aga uma hi hawe'ea tauna, muntu' hi kai' to napelihi ami' -mi Alata'ala jadi' sabi' -na. Ka'oti-na Yesus tuwu' nculii', nginu pai' ngkoni' moto-kai dohe-na.
41 Day, a mana bangay jama kulu se bo, kala seedey kaŋ Irikoy jin ka suuban yaŋ se, sanda iri nooya, kaŋ ŋwa ka haŋ a banda a bu ka tunyaŋo banda.
42Nahubui-kai mpokeni Kareba Lompe' hi hawe'ea tauna, pai' mposabii' Kahi'a-na mpu'u-mi to napelihi Alata'ala jadi' Topobotuhi hi hawe'ea manusia', lompe' to tuwu' -pidi lompe' to mate-mi.
42 Yesu n'iri lordi mo ka ne iri ma waazu jama se ka seeda mo ka ne: Nga no ga ti bora kaŋ Irikoy waadu fundikooney da buukoy ciitikwa.
43Hawe'ea nabi owi mpotompo'wiwi-i, ra'uli': hema-hema to mepangala' hi Yesus, jeko' -ra ra'ampungi sabana petolo' -na."
43 Annabey kulu mo goono g'a seeda ka ne a maa do, boro kulu kaŋ g'a cimandi ga du zunubi yaafayaŋ.»
44Bula-na mololita-pidi Petrus, hompo-mi Inoha' Tomoroli' mpokahompoi hawe'ea tauna to mpo'epe lolita-na.
44 Za Bitros goono ga sanney din salaŋ, kala Biya Hanna zumbu borey kulu kaŋ yaŋ goono ga maa sanno din boŋ.
45Konce omea-ramo to Yahudi topepangala' hi Yesus to mpodohei Petrus ngkai Yope, apa' tauna to bela-ra to Yahudi mporata Inoha' Tomoroli' wo'o-ramo-rawo.
45 Yahudancey kulu kaŋ cimandi, ngey kaŋ yaŋ kaa Bitros banda te dambara, zama i di kaŋ Irikoy na Biya Hanna zumandi dumi cindey mo boŋ gomni.
46Monoto-mi kamporata-ra Inoha' Tomoroli', apa' mololita-ra hante basa to nawai' -raka Inoha' Tomoroli', mpo'une' -une' Alata'ala. Ngkai ree, na'uli' -mi Petrus:
46 Zama i maa i goono ga salaŋ da ciine waani-waani yaŋ ka Irikoy beerandi. Gaa no Bitros tu ka ne:
47"Hilo pe'. Tauna toera lau, mporata-ramo Inoha' Tomoroli' hibalia hewa to jadi' hi kita'. Jadi', hema-koi to daho' mpotagi-ra? Bate kana raniu' wo'o-ramo-rawo jadi' topetuku' Yesus!"
47 «Boro fo ga hin ka hari ganji kaŋ i ga baptisma te d'a borey wo se, za kaŋ i du Biya Hanna sanda iri cine?»
48Toe pai' Petrus mpohubui-ra hira' Kornelius bona raniu' mpokahangai' hanga' Yesus Kristus. Oti toe, Kornelius pai' doo-na merapi' hi Petrus bona mo'oha' -i ulu dohe-ra ba hangkuja mengi.
48 Bitros binde lordi ka ne i ma te i se baptisma Yesu Almasihu maa ra. Gaa no i na Bitros ŋwaaray a ma goro ngey banda jirbiyaŋ.