1 Noonu saraxalekat bu mag ba ne ko: «Ndax loolu dëgg la?»
1O baro rashai phushlia katar o Stephen te si chaches.
2 Ecen tontu ko: «Yéen samay bokk ak samay baay, dégluleen! Yàlla, miy Boroom ndam, feeñu woon na sunu maam Ibraayma, bi mu nekkee réewu Mesopotami, te dëkkagul woon Karan.
2O Stephen phendia, "Manushale, murhe phral, ai murhe dada ashunen: O Del le putierako sikadilo amare dadeske o Abraham kana sas ande Mesopotamia, mai anglal sar te beshel ando Haran, ai phendia leske.
3 Mu ne ko: “Toxul sa réew, bàyyi say bokk, te ñëw ci réew, mi ma lay won.”
3Zhatar anda cho them, ai mek che niamuria, ai zha ando them kai sikavava tuke.
4 «Ci kaw loolu mu génn réewu niti Kalde, dëkksi Karan. Te bi baayam faatoo, Yàlla toxale ko foofa, dëël ko ci réew, mi ngeen dëkk léegi.
4Antunchi gelo anda them kai sas le Chaldeans, ai avilo ando Haran; ai kotsar, kana mulo lesko dat, O Del andia les ando them kai san tume akana.
5 Waaye mayu ko fa genn moomeel gu mu war a donnale, du sax fu mu man a teg tànkam; waaye dig na ko ne, dina ko may réew mi, mu yilif ko moom ak askanam, fekk booba amagul doom.
5O Del chi dia les kotse chi iek kher, chi phuv te tho o punrho. Numa O Del shinadia ke dela les o them, ai kodola kai avena pala leste avela vi lengo them kana wo merela, inker ande kodia vriama o Abraham nas les glati.
6 Yàlla ne ko: “Ñi soqikoo ci yaw dinañu ganeyaan ci réew mu ñu dëkkul; dees na leen def ay jaam, di leen fitnaal diirub ñeenti téeméeri at.”
6Ai eta so phendia lesko O Del, kodola kai avena pala tute traiina andek them, ai won avena slugi, ai chinuina le shtar shela bersh.
7 Waaye Yàlla nee na: “Xeet wi leen jaamloo, man maa leen di àtte te gannaaw loolu dinañu génn, di ma jaamu ci bérab bii.”
7Numa o them kai chinuisardia le, me dava les pe kris, phendia O Del, ai porme pala kodia anklen avri, ai podaina man katse.
8 Yàlla nag tëral kóllëre seen diggante, fas ko ci màndargam xaraf. Noonu Ibraayma jur Isaaxa, xarafal ko ca juróom-ñetteelu fan ba; Isaaxa def noonu Yanqóoba, Yanqóoba it def noonu fukki maam ya ak ñaar, ñi sos xeet wi.
8O Del dia o Abraham o kontrakto le shinimasko: O Abraham sas les iek shav o Isaak ai shindia lesko boriko le oxtoto dies. Ai o Isaak sas o dat le Iakovosko; ai o Iakov sas les desh u dui shave.
9 «Naka maam yooyu, dañoo iñaane Yuusufa, ba jaay ko, mu jëm réewu Misra. Waaye Yàlla taxawu ko,
9Numa le phral le Josephoske xolaile po Joseph, ai bichinde les te avel sluga ande Egypt. Numa O Del sas lesa,
10 génne ko ci coonoom yépp, defal ko yiw ak xel ci kanamu Firawna, buuru Misra, mu def ko kilifag Misra ak këram gépp.
10ai ankalavelas les anda sa leske baiuria, ai dia les te avel gojaver, ai o Joseph pelo drago le Pharaohnoske kai sas o amperato le Egyptako; ai thodia le Josephos te lel pesko vas te avel baro pe Egypt ai pe sa o kher le Pharaohnosko.
11 «Bi loolu amee xiif tàbbi ci biir Misra ak réewu Kanaan mépp, ba toskare ja metti lool, te sunuy maam amatuñu lu ñu lekk.
11Rimosaile e phuv ai chi mai bariolas xaben ande Egypt ai vi ando Canaan, ai sas baro nekazo; ai amare dada chi mai arakhenas xaben te pravarenpe.
12 Yanqóoba nag dégg ne, Misra am na dugub, mu yebal ca sunuy maam, ñu dem fa yoon wu jëkk.
12O Iakov ashundia ke sas jiv ande Egypt, ai tradia amare daden e pervo data.
13 Bi fa ay doomi baayam delloo nag, Yuusufa xàmmiku leen, te Firawna xamante ak njabootam.
13Ai e duito data le phral le Josefoske prinzharde les; ai o Pharaohono diape gor anda che familia sas o Josef.
14 Ci kaw loolu Yuusufa yeble, woo baayam ak mbokkam yépp, ñuy juróom-ñaar-fukki nit ak juróom.
14Porme o Josef tradia te anen le Iakovos kai sas lesko dat, ai sa peska niamon kai sas eftavardesh tai panzh zhene.
15 Noonu Yanqóoba dem Misra, faatu fa, moom ak sunuy maam.
15O Iakov avilo ande Egypt, ai mulo kotse, ai vi amare dada.
16 Gannaaw loolu ñu yóbbu seeni néew Sikem, dugal leen ca bàmmeel, ba Ibraayma jëndoon ak xaalis ca doomi Emor ca Sikem.
16Ai angerde le ando Shechem, ai thode le ando groposhevo kai o Abraham chindiasas lovensa katar le shave le Hamoroske, o dat le Shechemosko.
17 «Bi loolu wéyee jamono ji jege woon na, ngir Yàlla amal li mu digoon Ibraayma ci ngiñ; fekk xeet wa di law tey gën a bare ci Misra,
17E vriama pasholas kai trobulas te kerdiol so O Del shinadia sas le Abrahamoske, ai o narodo butiolas ande Egypt,
18 ba keroog beneen buur bu xamul Yuusufa di falu ci Misra.
18zhi kai kerdilia aver amperato kai chi zhanelas le Josefos.
19 Buur boobu nag dafa daan nax sunu xeet, di fitnaal sunuy maam, ba di leen sànniloo seeni doom, ngir ñu dee.
19Kodo amperato xoxadia amare narodos, ai chinuisardia amare narodos, kana phendia lenge pe zor te meken tsinorhen te meren.
20 «Booba nag la Musaa juddu, di ku rafet ci kanam Yàlla; ñu yor ko ñetti weer ci biir kër baayam,
20Ande kodia vriama o Moses biandilo, ai wo sas drago ai lasho angla iakha le Devleske, sas pravardo trin shon ando kher peske dadesko;
21 ba noppi sànni ko. Noonu doom ju jigéen ju Firawna for ko, yar ko ni doomam.
21ai kana mekle les, e shei le Pharoahnoske lia les, ai bariardia les sar ta avino lako shav.
22 Musaa nag di ku yeewu ci xam-xamu waa Misra bépp, di jàmbaar ci wax ak jëf.
22O Moses sas sichardo ande sa e goji le Egyptonge, ai zuralo sas kana divinilas ai kana kerel vari so.
23 «Bi mu demee ba am ñeent-fukki at, mu fas yéeney seeti ay bokkam, maanaam bànni Israyil.
23Shtarvardesh bershengo sas kana avilia leske po ilo te zhal te dikhel peske phralen kai sas Zhiduvuria.
24 Noonu mu gis ca ku ñuy néewal doole, mu sotle ko, feyyul ko, ba dóor waayi Misra ja.
24Dikhlia sar marenas iekes, ai mardia pe wo anda kuko kai sas mardo, ai dia iek le Egyptianos.
25 Mu defe ne, ay bokkam dinañu xam ne, ciy loxoom la leen Yàllay musale, waaye xamuñu ko.
25Wo gindilas ke leske phral le Zhiduvuria haliarenas ke O Del si te tradel lenge o skepimos katar o Moses; numa won chi haliarde.
26 Ca ëllëg sa mu juux ci ay Yawut yuy xeex, mu di leen jéem a jubale ne leen: “Yéen ay bokk ngeen, lu tax ngeen di xeex?”
26Pe terharin o Moses arakhlia duie Zhidovon kai marenaspe, ai wo manglia te aterdiarel le, ai mothol lenge, "Murhe vortacha, tume phral san, sostar maren tume?" Numa iek anda lende kai marelas pe kukulesa, spidia le Mosesos,
27 Waaye kiy néewal doole moroomam bëmëx ko ne: “Ku la teg kilifa ak àttekat ci sunu kaw?
27ai phenel, "Kon thodia tu baro ai te des ame kris tu?"
28 Ndax danga maa bëgg a rey, ni nga defoon démb waayi Misra ja?”
28Ai phendia leske, "Manges te mudares i man sar mudardia arachi le Egyptianos?"
29 Bi Musaa déggee wax jooju, mu daldi daw, dem réewu Majan, di fa ab doxandéem; mu séy fa, ba am ñaari doom.
29Kana ashundia o Moses kodola vorbi liape an nashlo, ai gelo andek them kai bushol Midian, ai kotse sas les dui shave.
30 «Lu ko wees ñeent-fukki at nag, bi mu nekkee ca màndiŋu tundu Sinayi, malaaka feeñu ko ci takk-takku safara ci biir as ngarab.
30Shtarvardesh bersh pala kodia, iek angelo sikadilo leske ande pusta kai sas o plai kai busholas Sinai ande parha kai sas ande krenzha kai phabolas.
31 Bi ko Musaa gisee, mu daldi waaru ci li mu gis; mu jegesi ngir niir ko, dégg baatu Boroom bi ne ko:
31Kana dikhlia kodia o Moses, chudisailo anda so dikhlia, ai sar pasholas o glaso le Devlesko, ashundilia leske, phenelas,
32 “Man maay sa Yàllay maam, di Yàllay Ibraayma, Isaaxa ak Yanqóoba.” Ci kaw loolu Musaa tiit bay lox, te ñemeetul a xool.
32"Me sim O Del che dadengo, O Del le Abrahamosko, ai O Del le Isaakosko, ai O Del le Iakovosko. "O Moses izdralas, ai chi tromalas te dikhel.
33 Noonu Boroom bi ne ko: “Summil say dàll, ndaxte bérab bi nga taxaw, bérab bu sell la.
33O Del phenel leske, "Le le papucha anda che punrhe, ke po phuv kai beshes swuntsola.
34 Gis naa bu baax fitnay sama xeet ci Misra te dégg naa seeni tawat, kon wàcc naa ngir musal leen. Léegi nag ñëwal, dinaa la yebal Misra.”
34Dikhlem o nekazo murhe narodosko kai si ande Egypt, ashundem lengo tsipimos, ai hulistem akana te ankalavav le avri. Akana zha, Me tradava tu ande Egypt.
35 «Musaa moomu bañoon nañu ko, ba ne ko: “Ku la teg kilifa ak àttekat?” Waaye moom la Yàlla yebal, jaarale ko ci malaaka mi ko feeñu ca ngarab sa, ngir mu nekk kilifa gu leen di goreel.
35Sa kodo Moses kai le Zhiduvuria gonisarde les, ai phende leske, "Kon thodia tu baro ai te des kris?" O Del tradia les sar baro ai skepitori la putierasa le angeloski kai sikadilia sas leske ande krenzha.
36 Moo leen génne réewu Misra, di def ay kéemaan ak ay firnde ca réew ma, ca Géej gu xonq ga ak ca màndiŋ ma diirub ñeent-fukki at.
36O Moses si kai ankaladia le Zhidovon andai Egypt, ai kai kerdia mirakluria ai semnuria ande kodo them, kai pai e loli, ai ande pusta shtarvardesh bersh.
37 Musaa moomu moo ne woon bànni Israyil: “Yàlla dina leen feeñalal ci seeni bokk Yonent bu mel ni man.”
37Ai pale o Moses phendia le Zhidovonge, O Del tradela tumenge iek profeto sar mande kei avela iek anda tumaro narodo.
38 Te moo nekkoon ak mbooloo ma ca màndiŋ ma, ànd ak sunuy maam, wéttalikoo malaaka, mi waxoon ak moom ci tundu Sinayi. Te mu jote ci Yàlla kàddu yiy dund, ngir jottali nu ko.
38Wo si kai sas mashkar le Zhiduvuria kai sas chidine ande pusta, wo sas amare dadensa ai le angelosa kai delas duma lesa pe plaiing kai bushol Sinai, ai o Moses phendia le vorbi ka amare daden, ai lia le vorbi le Devleske te anel le amende;
39 Waaye sunuy maam nanguwuñu koo déggal; dañu koo bañ te seeni xel dëpp, dellu Misra.
39Numa amare dada chi mangle te lenpe pala leste, chi mangle kodo zakono ai ande pengo ilo mangenas te zhan palpale ande Egypt.
40 Ñu sant Aaroona ne: “Sàkkal nu ay yàlla yuy jiitu ci sunu kanam, ndaxte Musaa male nu génne ci réewu Misra, xamunu lu ko dal.”
40Ai phende ieke manusheske kai busholas Aaron, ker amenge dela kai phiren angla amende ke o Moses kai ankaladia ame avri andai Egypt, chi zhanas so kerdilia ande leste.
41 Booba nag ñu tëgglu aw sëllu, muy xërëm, ñu di ko tuuru, di bànneexu ci seeni jëfi loxo.
41Ai kerde ande kodola diesa iek vitselo sumnakuno, ai mudarde ieke zhegania ai phende te avel angla vitselo, ai raduisaile savorhe anda so kerde ande penge vas.
42 Waaye bi ñu ko defee Yàlla dëddu leen, bërgël leen, ñuy jaamu biddiiwi asamaan. Moom lañu bind ci téereb yonent yi ne:“Yéen bànni Israyil, ndax rendi ngeen jur,jébbal ma, boole ko ak i sarax,diirub ñeent-fukki at ca màndiŋ ma?
42Antunchi O Del durilo lendar, ai meklia len te rhuginpe kal chererhaia ai kal shunuto ai kal dieli kai si ando cheri; sar si ramome ande klishka le profetonge, tume narodo andai Israel, mange si kai dian le zhigenien ai ande murho anav kai mudardian le shtarvardesh bersh ande pusta?
43 Yóbbu ngeen sax fu nekk tànt,biy màggalukaayu Molog ak biddiiwub Refan,bi ñu daan bokkaaleel Yàlla,di ay nataal, yi ngeen defoon ngir màggal leen!Kon nag dinaa leen toxal,yóbbu leen ci gannaaw réewu Babilon.”
43Nichi, numa angerdian e tsera le Devleski kai busholas Moloch, ai e chererhai kai sas tumaro Del o Remphan, kodola patreturia kai tume kerdian te rhugin tume lende; anda kodia angerava tume mai dur de sar e Babylon.
44 «Sunuy maam amoon nañu ca màndiŋ ma tàntu màggalukaay, bi ëmboon li Yàlla seede. Tànt boobu nag defoon nañu ko, roye ko ci bi Musaa gisoon, ni ko ko Yàlla sante woon.
44Ande pusta amare dada sas le iek tsera kai sas andre ramome le zakonuria. Kodia tsera sas kerdi sar O Del phendia, sas le Mosesoske te kerel la, ai phendia sas le Mosesoske te kerel saikfielo sai kodia tsera kai dikhlia;
45 Te gannaaw ga, bi Yosuwe nekkee kilifag sunuy maam, ñu jot tànt ba ñoom it, yóbbu ko ca réew, ma ñu nangu ca xeet ya Yàlla dàq ci seen kanam. Tànt ba nekk fa, ba ci jamonoy Daawuda.
45Kodia tsera sas dini ka amaro narodo kai avilo pala amende, ai angerde la pensa kana sas o Josef o baro line o them katar le thema kai O Del gonisardia anda lende. Ai beshlo zhi kai avilo o David.
46 Moom yiw na fa kanam Yàlla, mu ñaan ko, mu sàkkal ko kër ngir askanu Yanqóoba.
46O David sas drago le Devleske, ai manglia te kerel ek kher le Devleske, pala O Del o Iakovosko.
47 Waaye Suleymaan moo tabaxal Yàlla kër ga.
47Numa o Solomon kerdia o kher le Devlesko.
48 «Moona Aji Kawe ji du dëkk ci fu loxol nit defar; moom la ab yonent wax ne:
48Numa O Del chi beshel anda so sas kerdo andel vas le manusheske, sar mothol o profeto.
49 “Asamaan mooy sama jal,te suuf mooy sama tegukaayu tànk.Kon gan kër ngeen may tabaxal,mbaa fan mooy sama bérabu noppalukaay?
49O rhaio si murhi amperetsia ai e phuv si kai phirav savestar kher kerena mange? Mothol O Del. Vai kai avela o than kai hodiniva?
50 Ndax du sama loxo moo defar yëf yooyu yépp?— Moom la Boroom bi doon wax.”
50Pate nai murho vas kai kerdia sa kadala bucha?
51 «Yéen ñi dëgër bopp, ànd ak xol buy bañ ak ay nopp yuy fatt, mel ni ñi xamul Yàlla. Dungeen noppeek a diiroo ak Xel mu Sell mi; ni ko seen baay yi daan defe, noonu ngeen di def yéen itam.
51Tume manushale kai chi pachan o mui ai kai tumaro ilo ai tumare khan phandade le ka glaso le Devlesko, ai chi meken O Swunto Duxo te del ande tumaro ilo, vi tume sar tumare dadasa.
52 Kan ca yonent ya la seeni maam tegul woon ay fitna? Rey nañu ñi doon yégle ñëwug Aji Jub ji, moom mi ngeen jébbale léegi, ba ñu rey ko.
52Savo andal profeturia si kai tumare dada chinuisarde le ai marde le? Mudarde kodolen kai mothonas mai anglal ke si te avel O Swunto kodo kai bichindian les ai mudardian les;
53 Jot ngeen yoonu Musaa, wi Yàlla wàcce jaarale ko ci ay malaaka, te sàggane ngeen ko.»
53Tume kai sas tume dino o zakono le Devlesko katar le angeluria, ai chi lian tume pa kado zakono.
54 Bi ñu déggee loolu nag, seeni xol di dagg, ñuy yéyu, jëm ci kawam.
54Kana ashunde kodala vorbi, xolaile, ai kristsiinas andal dand pe leste.
55 Waaye Ecen, mi fees ak Xel mu Sell mi, ne jàkk ci asamaan, gis ndamu Yàlla, te gis Yeesu mi taxaw ci ndeyjooru Yàlla.
55Numa o Stephen kai sas pherdo Swunto Duxo, vazdia le iakha karing o rhaio, ai dikhlia o barimos le Devlesko, ai le Kristos ande punrhende sar beshelas pe rik e chachi le Devleski.
56 Mu ne: «Seetleen, maa ngi gis asamaan yi ubbiku, te Doomu nit kaa ngii taxaw ci ndeyjooru Yàlla.»
56Ai phendia, "Eta, Dikhav o cheri sar si phuterdo, ai O Shav le Manushesko ande punrhende pe rik e chachi le Devleski."
57 Bi ñu déggee loolu, ñu daldi xaacu ca kaw, tey dar seeni nopp; ñu ànd, ne milib ci kawam;
57Savorhe tsipinas, ai phandade penge khan, ai savorhe xokle pe leste, ai angerde les avri anda foro, ai shude bax anda leste te mudaren les; le manush kai shudenas bax anda leste dine penge tsalia ka terno manush te garavel le, wo busholas Saul.
58 ñu wat-wate ko, génne ko dëkk ba, dóor ko ay doj, ba mu dee. Seede ya tegoon nañu seeni yére ci tànki waxambaane wu tudd Sool.
59Ande kodia kai shudenas le baxensa anda leste o Stephen, rhugilaspe ai motholas, "Devla, le murho traio tute."
59 Noonu ñu dóor Ecen ay doj, muy ñaan Yàlla ne: «Boroom bi Yeesu, nangul sama ruu!»
60Porme pelo ande changende, ai tsipisardia zurales, "Devla, na xoliavol pe lende anda so kerde," ai kana phendia kodola vorbi mulo.
60 Bi mu ko waxee, mu sukk, wax ak baat bu kawe: «Boroom bi, bu leen bindal bàkkaar bii,» ba noppi mu nelaw.