¹Druge godine Nabukodonozorova kraljevanja usni Nabukodonozor sanje: njegov se duh zbog toga uznemiri, a san ga ostavi.

¹Huan Nebukadnezzar vaihawm kum nih kum in Nebukednezzar in mang a neia; a lungsim a buai mahmaha, a ihmu theita kei hi.

²Kralj naredi da se pozovu čarobnici i gataoci, zaklinjači i zvjezdari da protumače kralju njegove sanje.

²Huan kumpipan mitkhialdawitawite leh, bummite leh, aisanmite leh Kaldai mite, kumpipa a mang hilh dinga sap dingin thu a piaa. Huchiin a hong lut ua kumpipa maah a hong ding ta uhi.

³Dođoše dakle te stadoše pred kralja. Kralj im reče: "Usnih jednu sanju i moj se duh uznemiri od želje da razumijem sanju."

³Huchiin kumpipan a kiang uah, Mang ka neia, mang thei dingin ka lungsim a buai mahmah hi, a chi a.

⁴Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski): "O kralju, živ bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo ti otkriti njezino značenje."

⁴Huan Kaldai miten kumpipa kiangah Suria pauin, Aw kumpia, khantawnin dam in; na sikhate mang tuh hilh inla a hilhchetna ka ensak ding uh, a chi ua.

⁵Kralj odgovori i reče zvjezdarima: "Moja je odluka neopoziva: ako mi ne kažete što sam snio i što san znači, bit ćete rastrgani u komade, a vaše će kuće postati smetišta.

⁵Kumpipan a dawnga, Kaldai mite kiangah, A thil keia kipan a paikheta; mang ka kianga na hontheih sak kei ua leh hilhchetna toh, at nenin na om ding ua, na inte uh ekvum a honghi ding.

⁶No ako mi otkrijete moju sanju i njezino značenje, dobit ćete od mene darove i poklone i velike časti. Otkrijte mi dakle što sam snio i što san znači."

⁶Himahleh mang leh a hilhchetna na theihsak ua leh, kei a kipanin thilpiakte leh kipahmante leh nakpitaka zahtakna na mu ding uh; huaijiakin mang leh a hilhchetna hon ensak un, a chi a.

⁷Oni opet odgovoriše: "Neka kralj rekne svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo mu otkriti njezino značenje."

⁷A nihveina dingin amau a dawng ua, Kumpipan mang tuh honhilh henla, huan kou a hilhchetna ka ensak ding uh, a chi ua.

⁸A kralj: "Dobro ja znam da želite dobiti na vremenu jer znate da je moja odluka neopoziva.

⁸Kumpipan a dawnga, Kei akipanin a thil a pai kheta chih na muh jiak un, hun lei tum na hi uh chih ka thei tel hi.

⁹Ako mi ne kažete što sam snio, znači da me namjeravate obmanjivati varavim riječima i izmišljotinama dok nekako ne prođe vrijeme. Stoga, recite mi moj san, pa ću znati da li mi možete kazati i njegovo značenje!"

⁹Ahihhangin mang tuh ka kianga na kitheih sak kei u leh, nou adingin dan khat kia a om; hun a kikhen tana, ka maa thu juau leh sia gelkhol na hih jiak un; huaijiakin mang tuh honhilh unla, huan a hilhchetna na hon ensak thei uh chih ka thei ding, a chi a.

¹⁰Zvjezdari odgovoriše pred kraljem: "Nema na svijetu čovjeka koji bi takvo što mogao otkriti kralju. I stoga nijedan kralj, ma kako velik i moćan, takvo što ne traži od čarobnika, gataoca ili zvjezdara.

¹⁰Kaldai miten kumpipa maah a dawng ua, Kumpipa thu ensak thei leitungah kumah a om kei; kumpipa hiam, toupa hiam, vaihawmmi kuamahin mitkhialdawitawi kuamahmah hiam, bummi kuamahmah hiam, Kaldai mi kuamahmah ah huchibang a dot ngei louh jiak un.

¹¹Što tražiš, kralju, teško je, i nema ga tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova, koji ne borave među smrtnicima."

¹¹Kumpipa thil deih vangtak ahi, pathiante a omna uh sa toh hiloute chihlouhngal, midang kuamahin kumpipa maah huai a ensak theikei ding uh, a chi ua.

¹²Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski.

¹²Hiai jiakin kumpipa a heh mahmaha a thangpai tuntuna, Babulon mi pilte tengteng hihmang dingin thu a peta hi.

¹³Pošto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potražiše i Daniela i njegove drugove da ih pogube.

¹³Huchiin thupiak a pai khetaa, mi pilte a thah ding ahi ta ua; huan Danial leh a lawmte thah dingin a zong uhi.

¹⁴No Daniel se mudrim i umnim riječima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straža, koji bijaše izišao da pogubi mudrace babilonske.

¹⁴Huchiin Danialin kumpipa veng sepaih zaheutu Ariok kiangah thuhilhna leh thupil toh dawnna a kik saka, Babulon mi pilte that dinga kuankhe pa kiangah.

¹⁵On reče Arjoku, zapovjedniku kraljevu: "Zašto je kralj izdao tako strogu naredbu?" Arjok pripovjedi Danielu,

¹⁵Ariok kumpipa sepaih zaheutu a dawnga a kiangah, Bangdia kumpipa a kipan thupiak huchitela kin ahia? a chi a. Huchiin Ariokin Danial kiangah a thil a kitheisak a.

¹⁶a Daniel otiđe kralju i zamoli da mu dade vremena te će kralju otkriti što san znači.

¹⁶Huan Danial a luta, amah adia hun sehsak dingin kumpipa a ngena, huchia a hilh chetna kumpipa a etsak dingin.

¹⁷Daniel uđe u svoju kuću te sve kaza Hananiji, Mišaelu i Azarji, svojim drugovima,

¹⁷Huchiin Danial a in ah a paia, Hanania te, Misael te, Azaria te, a lawmte kiangah huai thil tuh a theisak ta hi;

¹⁸da mole milosrđe u Boga Nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim.

¹⁸Huchia amauten hiai thuguk tanchina van Pathian chitnate a nget theihna dingun; huchia Danial leh a lawmte Babulon a mi pilte lakate toh amanthat louhna ding un.

¹⁹I objavi se tajna Danielu u noćnom viđenju. A Daniel blagoslovi Boga Nebeskoga.

¹⁹Huchiin jan mengmuhna ah Danial kiangah thuguk tuh taklatin a om ta hi. Huan Danialin van Pathian a phat hi.

²⁰Daniel prihvati riječ i reče: "Bilo ime Božje blagoslovljeno odvijeka dovijeka, njegova je mudrost i sila.

²⁰Danialin a dawnga, Khantawn khantawnin Pathian min phatin om hen; Pilna leh hatna lah amaha ahi ngala;

²¹On mijenja doba i vremena, ruši i postavlja kraljeve, daje mudrost mudrima a znanje pronicavima.

²¹Huan aman hunte leh hunbite a hihlamdanga; kumpipate a suan khia, kumpipate a tung khiaa; mi pilte kiangah pilna a piaa, theihsiamna theite kiangah theihna a pia hi.

²²On otkriva dubine i tajne, zna što je u tminama i svjetlost prebiva u njega.

²²Thil thukte leh gukte a taklanga, miala om bang ahia aman a thei a, a kiangah khovak a om hi.

²³Tebe, o Bože otaca mojih, slavim i hvalim što si mi dao mudrost i jakost! Evo, objavio si mi ono što smo te molili, objavio si nam što kralj traži."

²³Na tungah ka kipaka, ka honphat hi. Aw nang ka pipute Pathian, pilna leh hatna honpe pa, leh nang ka honnget uh tua ka kianga hontheisakpa; kumpipa thu lah ka kiang uah na hontheisak ta ngala, a chi a.

²⁴Daniel ode k Arjoku, kome bijaše kralj naredio da smakne mudrace babilonske. Uđe i reče mu: "Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju, pa ću mu otkriti što san znači."

²⁴Huaijiakin Danial, kumpipan Babulon mi pilte hihse dia a sehpa, Ariok kiangah a hoh a; a vahoha a kiangah hichibangin a chi hi; Babulon mipilte hihmang ken; kumpipa maah honpi lut inla, huan kumpipa kiangah a hilhchetna ka ensak ding, a chi a.

²⁵Arjok žurno odvede Daniela kralju i reče: "Našao sam među izgnanicima judejskim čovjeka koji će kralju kazati što san znači."

²⁵Huchiin Ariokin kintakin kumpipa maah Danial a pi luta, a kiangah hichibangin a chi a; Juda saltangte lak ah mi khat ka mu a, aman kumpipa kiangah a hilhchetna a theisak ding, a chi a.

²⁶Kralj reče Danielu (koji se zvaše Baltazar): "Jesi li kadar kazati mi san koji sam usnio i što znači?"

²⁶Kumpipan a dawnga Danial kiangah, a min Beltesazar hiven, Mang ka neih na hon theisak theiin, a hilhchetna na hon theisak thei maw? a chi a.

²⁷Daniel odgovori pred kraljem: "Tajnu koju istražuje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, čarobnici, gataoci i zaklinjači;

²⁷Danial in kumpipa maah a dawnga, Thuguk kumpipan a nget mipil hiin, aisanmite hileh, kumpipa kiangah a ensak theikei ding ua.

²⁸ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopćio kralju Nabukodonozoru ono što će biti na svršetku dana. Evo tvoje sanje i onoga što ti se prividjelo na postelji:

²⁸Himahleh van ah Pathian a oma aman thugukte a taklang hi; ni nanung lama bang ahia om ding kumpipa Nebukadnezzar kiangah a theisak ta hi. Na lupna tunga na lutang mengmuhna leh na mang hiaite ahi;

²⁹O kralju, na tvojoj ti postelji dođoše misli o tome što će se dogoditi kasnije, a Otkrivatelj tajna saopćio ti je ono što će biti.

²⁹Nang na hih leh aw kumpipa na lupna tungah na lungsim sungah na ngeihtuahnate a hongom ua; tunung chianga bang ahia hongom ding thu: huan amah thugukte na kianga taklangpan bang ahia hongom ding na kiangah a theisak ta ahi.

³⁰Iako nemam mudrosti više nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino značenje saopćim kralju i da upoznaš misli svoga srca.

³⁰Himahleh kei bel, pilna ahing himhim sanga pilna ka neih tam jawk jiaka hiai thuguk ka kianga taklat ahi keia: himahleh a hilhchetna kumpipa kianga theihsak a hih theihna ding leh nang na lungtang ngaihtuahte na theihna ding a hijaw hi.

³¹Ti si, o kralju, imao viđenje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom, strašan za oči.

³¹Nang, Aw kumpipa, namuta; ngaiin, milim thupi tak. Hiai milim, hat tak mai, a tetna thupi mahmah, na maah a ding a; amel tuh a kihtakhuai mahmah hi.

³²Tome kipu glava bijaše od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi,

³²Hiai milim a hih leh, a lutang dangkaeng hoih ahi a. a awm leh a bante dangka, a gilleh apheipite dal,

³³gnjati od željeza, a stopala dijelom od željeza, dijelom od gline.

³³akhete sik, a khepekte sikkhenkhatleh tung khenkhat.

³⁴Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline te ih razbi.

³⁴Suang khuta sek louh. huai milim a khepek sik, leh tung denga kitam nen sak dimdem tanin na mu a.

³⁵Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju.

³⁵Huchiin sik toh, tung toh. dal toh, dangka toh, dangkaeng loh a kitam nen khawm vek ua: nipi buhphuala buhsi bang mai a hong hi ua; huchiin huihin amaute amut mang ua: huan huai milim deng suang pen mual thupi a hong suaka. lei pumpi a dimta hi.

³⁶To bijaše sanja; a njezino ćemo značenje reći pred kraljem."

³⁶Hiai mang ahi a; kumpipa maah a hilhchetna ka gen ding uh.

³⁷"Ti, o kralju, kralju kraljeva, komu Bog Nebeski dade kraljevstvo, silu moć i slavu -

³⁷Nang. Aw kumpipa, kumpipate kumpipa, van Pathianin a kianga gam te, thilhihtheihna te. hatna te, thupina te a piak. na hi a;

³⁸i u čije je ruke stavio, gdje god se našli, sinove ljudske, životinje poljske, ptice nebeske i postavio te gospodarom nad svim time - ti si glava od zlata.

³⁸huan koipeuha mite tate a tenna uah, gama sate leh vana vasate na khut ah a honpia; amaute tengteng tunga lal dingin nang a honbawla: dangkaeng lutang na hi.

³⁹Poslije tebe ustat će drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa treće, od mjedi, koje će gospodariti svom zemljom.

³⁹Huan nang nungin nanga sanga niamjaw gam dang khat a hong ding khe ding; huchiin lal gam thumna dang, leitung tengtenga thunei ding.

⁴⁰A četvrto kraljevstvo bit će tvrdo poput željeza, poput željeza koje sve satire i mrvi; kao željezo koje razbija, skršit će i razbit sva ona kraljevstva.

⁴⁰Huan gam lina sik bangin a hat dinga: sikin a kek nen saka thil tengteng a nuaisiah bang takin: huan sikin hiaite tengteng a delh jan angin, a kek nen sakin, a delh jan ding hi.

⁴¹Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom željezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat će nešto od čvrstoće željeza prema onome što si vidio željezo izmiješano s glinom.

⁴¹Huan khepekte leh khezung na muhte, a khen belvelmi tung leh a khen sik a hih leh, gam hawmjak ahi dinga; himahleh a sungah sik hatna a om dinga, sik buannawi tung toh helkhawmna muh-bangtakin.

⁴²Prsti stopala, dijelom željezo a dijelom glina: kraljevstvo će biti dijelom čvrsto a dijelom krhko.

⁴²Huan khepek khezungte akhen sik leh akhen tung hi pen a hihleh. huchibangin gam hatna chiang nei, kitapna chiang neia hi ding hi.

⁴³A što si vidio željezo izmiješano s glinom: oni će se miješati ljudskim sjemenom, ali se neće držati zajedno, kao što se ni željezo ne da pomiješati s glinom.

⁴³Huan sik buannawi tung toh kihel na muh pen a hihleh, mite chi toh a mau a kitok hel ding uh; himahleh a kikawi kip kei ding ua. sik tung toh a kigawm lou mah bangin.

⁴⁴U vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada propasti i neće prijeći na neki drugi narod. Ono će razbiti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka -

⁴⁴Huan huai kumpipate dam laiin van Pathianin gam suksiata om ngei lou ding, a thuneihna mi dang kianga nutsiata om ngei sam lou ding, a honding khe sak dinga; himahleh hiai gam tengteng a kitam nen sak dinga, a suse vek dinga, amah bel khantawnin a ding ding hi.

⁴⁵kao što si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka te smrvio željezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saopćio kralju što se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tumačenje joj pouzdano."

⁴⁵Suang mual akipan khuta sek louh hongom khiaa, sik te, dal te, tung te. dangka te leh dangkaeng te a kitam sak dimdem na muh pen a hihleh; tunung chianga bang ahia hongom ding kumpipa kiang ah Pathian thupiin a thei sakta hi: huan mang tuh theihsa ahia, a hilhchetna a kichian hi, a chi a,

⁴⁶Nato kralj Nabukodonozor pade ničice i pokloni se pred Danielom. Naredi da mu prinesu dar i kad.

⁴⁶Huaitakin Nebukadnezzarin a maiin lei a sia, Danial a bia a. thillat leh gim namtui a kianga lan dingin amau thu a pia hi.

⁴⁷I reče kralj Danielu: "Zaista, vaš je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao otkriti ovu tajnu."

⁴⁷Kumpipan Danial a dawnga, Chihtaktakin na Pathian pathiante Pathian leh, kumpipate TOUPA leh, thugukte taklangpa ahi; hiai thuguk taklang dinga hihtheihna na neih jiakin, a chi a.

⁴⁸Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starješinom svih mudraca babilonskih.

⁴⁸Huchiin kumpipan Danial a lian saka, thilpiak tampi a piaa. Babulon bial pumpia heutuin a bawla. Babulon mi pilte tengteng tunga ukpipa pen dingin.Huan Danial in Sadrak te, Mesak te, Abed-nego te Babulon bial thulehla tunga koih dingin kumpipa kiangah a ngena; himahleh Danial jaw kumpipa kongpi ah a om hi.

⁴⁹Daniel zamoli kralja da odredi za upravitelje pokrajine babilonske Šadraka, Mešaka i Abed Nega, a Daniel ostade na kraljevu dvoru.

⁴⁹Huan Danial in Sadrak te, Mesak te, Abed-nego te Babulon bial thulehla tunga koih dingin kumpipa kiangah a ngena; himahleh Danial jaw kumpipa kongpi ah a om hi.