¹"Ovo su propisi koje treba da im izložiš:

¹Huchiin hiaite vaihawmna a ma ua na ngak dingte ahi uh.

²Kad za roba kupiš jednoga Hebreja, neka služi šest godina. Sedme godine neka ode, bez otkupnine, slobodan.

²Hebru sikha na lei leh, kum guk na a sep ding: a kum sagihnaah bangmah louin nuamlenin a pawt khe ding.

³Ako dođe sam, neka sam i ode; ako li je oženjen, neka s njim ide i njegova žena.

³Amah tuma honglut leh, amahtumin a pawt khe ding: ji a nei a hihleh, huchiin a jiin amah a jui khe ding.

⁴Ako mu gospodar nabavi ženu, pa mu ona rodi bilo sinova bilo kćeri, i žena i njezina djeca neka pripadnu njezinu gospodaru, a on neka ide sam.

⁴A puin ji apiaka, tapate hiam tanute hiam a neihsak leh, ji leh a tate a pua ahi ding ua, amah tumin a pawt khe ding.

⁵Ali ako rob otvoreno izjavi: 'Volim svoga gospodara, svoju ženu i svoju djecu, neću da budem slobodan',

⁵Sikhain teltaka, Ka pu ka it, ka ji, leh ka tate ka it; nuamlenin ka pawt khe kei ding, a chileh:

⁶neka ga onda njegov gospodar dovede k Bogu. Kad ga dovede k vratima ili dovratku, neka mu gospodar šilom probuši uho i neka mu trajno ostane u službi.

⁶Huchiin a puin vaihawmte kiangah amah a pi dia; kongkhak chiangah hiam kongkhak khuam chiangah hiam a pi ding; huan a puin vuhnain a bil a vut pailet ding; huchiin aman a pu na a sem tawntung ding.

⁷Kad čovjek proda svoju kćer za ropkinju, neka se ona ne oslobađa kao i muški robovi.

⁷Huan pasalin a tanu sikhanu dingin juak leh, sikhapate bangin a pai khe keiding.

⁸Ako se ne svidi svome gospodaru, koji ju je sebi bio odredio, neka joj dopusti da se otkupi. Nema prava prodati je strancima kad joj nije bio vjeran.

⁸Amah khampa a pu a lungkimsak keileh, a tansak ding hi: a lakah kheltat takin a hihta chih theiin, melmak nam kianga juak dingin thuneihna a neikei.

⁹A ako je odredi svome sinu, neka s njome postupa kao i sa kćeri.

⁹Huan a tapa dinga a kham leh, tanute bawl dandanin amah a bawl ding hi.

¹⁰Ako se oženi drugom, ne smije prvoj uskraćivati hrane, odjeće ili njezinih bračnih prava.

¹⁰Zi dang a neihsak leh; a annek, a puansilh, leh a kitenna man a sukniam louh ding.

¹¹Ne bude li joj činio ovo troje, neka je slobodna da ode bez otkupnine."

¹¹Huan a tunga hiai thumte a hih keileh, sum leh pai louin amah nuamlenin, a pawt khe ding hi.

¹²"Tko god udari čovjeka pa ga usmrti, neka se smrću kazni.

¹²A sihna dinga, mi vua peuhmah, sih sak ngeingei ding ahi.

¹³Ali ako to ne učini hotimično, nego Bog pripusti da padne u njegovu šaku, odredit ću ti mjesto kamo može pobjeći.

¹³Huchiin min buk kei henla, Pathianin amah a khut ah tankhe zota leh, huchi a hihin a taina ding mun ka honseh sak ding hi.

¹⁴Tko hotimično navali na svoga bližnjega te ga podmuklo ubije, odvuci ga i s moga žrtvenika da se pogubi.

¹⁴Ahihhangin zekhema amah hihlum dingin, mi a insakinkhang tungah maingal takin honggamta leh; a sihna dingin, amah ka maitam akipanin na la ding hi.

¹⁵Tko udari svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću.

¹⁵Huan kuapeuhmahin a pa hiam, a nu hiam vua leh, sihsak ngeingei ding ahi.

¹⁶Tko otme čovjeka - bilo da ga proda, bilo da ga u svojoj vlasti zadrži - neka se kazni smrću.

¹⁶Huan kuapeuhin mi guin, juak leh, a hihkeileh a khuta muh khiakin om leh, amah sihsak ngeingei ding ahi.

¹⁷Tko prokune svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću."

¹⁷Huan kuapeuhin a pa hiam, a nu hiam hamsiatlohta leh sihsak ngeingei ding ahi.

¹⁸"Ako se ljudi posvade, pa jedan od njih udari drugoga kamenom ili šakom, ali ovaj ne pogine nego padne u postelju,

¹⁸Huan mite kisual uhenla, khatin khat suangin deng hiam, a khuttum hiamin tum henla, si louin, lupna ngak ta leh;

¹⁹ali poslije ustane i mogne izlaziti, makar i sa štapom, onda onome koji ga je udario neka je oprošteno, samo neka mu plati njegov gubitak vremena i pribavi mu posvemašnje izlječenje.

¹⁹Thou nawnin, chiangkhun khunin kholak vak leh, a vawpa a hul dia; a hun sukbei man a pe dinga, amah a dam siang sak sipsip ding hi.

²⁰Ako tko udari batinom svoga roba ili svoju ropkinju te umru pod njegovom šakom, mora snositi osvetu.

²⁰Min a sikhapa hiam, a sikhanu hiam chiangin vua henla, a khut lumin sileh: amah gawt ngeingei ding ahi.

²¹Ali ako rob preživi dan-dva, neka se osveta ne provodi, jer je rob njegovo vlasništvo.

²¹Ahihhang in nikhat hiam ni nih hiam apaisuak leh, gawt louh ding ahi: amah sum leh pai ahih jiakin

²²Ako se ljudi pobiju i udare trudnu ženu te ona pobaci, ali druge štete ne bude, onda onaj koji ju je udario neka plati odštetu koju zatraži njezin muž. On neka plati kako suci odrede.

²²Mite kisualin, numei naunei hihnain, amaha kipanin a gah paihkhiain, a hihhangin siatnain jui kei leh: numeinu pasalin a tunga a chihbangbanga amah gawt ngeingei ding; vaihawmten a lep bang ua a liau ding ahi.

²³Bude li drugog zla, neka je kazna: život za život,

²³Huan siatna mawngmawngin juita leh, huchiin hin tanga hin a piak ding ahi.

²⁴oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu,

²⁴Mit tanga mit, ha tanga ha, khut tanga khut, khe tanga khe,

²⁵opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu.

²⁵Hal tanga, hal, liam tanga liam, pawn tanga pawn.

²⁶Udari li tko svoga roba ili svoju ropkinju u oko i upropasti ga, neka ga oslobodi zbog oka.

²⁶Min a sikha mit hiam, a sikha nu mit hiam suk sakin, seta leh: a mit jiakin nuamlenin a khah ding ahi.

²⁷Ako izbije zub svome robu - ili svojoj ropkinji - neka ga oslobodi zbog zuba."

²⁷Huan a sikhapa ha hiam, a sikhanu ha hiam sukhe taleh; a ha jiakin nuamlenin amah a khah ding ahi.

²⁸"Kad goveče ubode čovjeka ili ženu pa ih usmrti, neka se kamenjem kamenuje. Njegovo se meso tada ne smije pojesti, a vlasniku njegovu neka je oprošteno.

²⁸Bawngtalin pasal hiam numei hiam siin, si leh uh: huchiin bawngtal denlup ngeingei ding ahi, huan a sa nek louh hial ding: ahihhangin a bawngtal neipen a hul ding.

²⁹Ali ako je to goveče i prije bolo, a njegov vlasnik, iako opominjan, nije ga čuvao, pa ono usmrti čovjeka ili ženu, neka se to goveče kamenuje; a i njegov se vlasnik ima pogubiti.

²⁹Ahihhangin huai bawngtal a malamin a kia phut hat na hitaleh, a neipen kianga hilhsa hiin, amah khumta keileh, himahleh pasal hiam numei hiam na thatta leh; bawngtal den lup ding ahia, a neipen leng sihsak ding ahi.

³⁰Ako se vlasniku označi otkupna cijena da svoj život iskupi, neka plati koliko mu se odredi.

³⁰A tungah dangka sum kikoih leh, huan a tunga kikoih peuhpeuh a hinna tatna man din a pe ding.

³¹Ubode li goveče dječaka ili djevojčicu, neka se prema njemu postupi isto prema ovome pravilu.

³¹Tapa hiam, tanu hiam na nasita leh, hiai vaihawmna bangin a tunga hih ding ahi.

³²Ako ubode roba ili ropkinju, neka vlasnik isplati njihovu gospodaru trideset srebrnih šekela, a goveče neka se kamenuje.

³²Bawngtalin sikhapa hiam sikhanu hiam phu leh; a pu uh kiangah dangka sekel sawmthum a piak dinga, bawngtal a denlup ding uh ahi.

³³Kad tko ostavi bunar otvoren, ili tko iskopa bunar a ne pokrije ga, pa u nj upadne goveče ili magare, vlasnik bunara ima dati naknadu:

³³Pasalin kokhuk bawl henla, a hih keileh pasalin kokhuk tou henla, sin kei henla, huaiah bawngtal hiam sabengtung hiam ke leh,

³⁴neka isplati vlasniku u novcu, a uginula životinja neka njemu pripadne.

³⁴Kokhuk neipenin a bawl hoiha, amau neipa kianga dangka sum a piak ding; huchiin a gan si amaha ahi ding.

³⁵Kad nečije goveče ubode goveče drugome te ono ugine, onda neka prodaju živo goveče, a dobiveni novac neka podijele; i uginulo goveče neka među sebe podijele.

³⁵Mi khat bawngtalin midanga hihna henla, si leh; a bawngtal hinglai pen a juak ding ua, a sum a kihawm ding uh; huan a bawngtal sipen leng a kihawm ding uhi.Ahihkeileh a malamin huai bawngtal phut hat ahi chih a kitheiha a neiin a khum kei chih a kitheih leh; bawngtal tanga bawngtal a piak ngeingei ding; huchiin a gan si amah tuam a hih ding ahi.

³⁶Ali ako se zna da je to goveče i prije bolo, a njegov ga gospodar nije čuvao, onda mora nadoknaditi goveče za goveče, dok će uginulo živinče biti njegovo."

³⁶Ahihkeileh a malamin huai bawngtal phut hat ahi chih a kitheiha a neiin a khum kei chih a kitheih leh; bawngtal tanga bawngtal a piak ngeingei ding; huchiin a gan si amah tuam a hih ding ahi.

³⁷"Tko ukrade goveče ili marvinče od sitne stoke, pa bilo da ga zakolje, bilo da ga proda, onda za jedno goveče neka se vrati petero goveda, a za malo marvinče četvero marvinčadi.