1A Jakov se bijaše nastanio u zemlji gdje je njegov otac boravio kao pridošlica - u zemlji kanaanskoj.
1 Yakuba goro nga baabo yawtaray laabo ra kaŋ ga ti Kanaana.
2Evo nasljedstva Jakovljeva. Kao mladić, u dobi od sedamnaest godina, Josip je čuvao stada sa svojom braćom, sinovima Bilhe i Zilpe, koje bijahu žene njegova oca. Josip je ocu svome donosio zle glasove o njima.
2 Yakuba bandey neeya: Waato kaŋ Yusufu to jiiri way cindi iyye, a ga kurey kuru nga nya-izey banda. Bila da Zilpa, kaŋ ti a baabo wandey, i izey banda no arwaso go. Yusufu mo g'i kalima ngey baabo do.
3Izrael je volio Josipa više nego ijednog svoga sina jer je bio dijete njegove staračke dobi; i on mu napravi kićenu haljinu.
3 Woodin banda, Israyla* ga ba Yusufu ka bisa a beerey kulu, zama a zeenay boŋ ize no. A na jabba taalamante fo te a se mo.
4Kako njegova braća opaze da ga njihov otac voli više od svih drugih svojih sinova, zamrze ga toliko da mu nisu mogli ni prijaznu riječ progovoriti.
4 A beerey mo faham ka bay kaŋ ngey baabo ga ba r'a. I konn'a mo, hal i si hin ka baani sanni te a se.
5Jednom Josip usni san i kaza ga svojoj braći, a oni ga zbog toga još više zamrze.
5 Kala Yusufu na hindiri fo te, a n'a ci mo nga beerey se, hal i konn'a ka tonton.
6"Poslušajte", reče im, "san što sam ga usnio!
6 A ne i se: «Ay g'araŋ ŋwaaray, wa maa ay hindiro wo kaŋ ay te.
7Pomislite! Vezali smo nasred polja snopove, kadli se najednom moj snop uspravi i stade uzgor. Uto se vaši snopovi okupe okolo i duboko se poklone mom snopu."
7 Zama a go, iri goono ga bokoyaŋ haw fari ra. Kal ay bokwa go, a tun ka kay. Araŋ bokoy mo go, i kaa k'a windi. I sombu ay bokwa se.»
8Njegova ga braća upitaše: "Kaniš li nad nama zakraljevati? Hoćeš li nam biti gospodar?" I još ga više zamrze zbog njegova pričanja o snovima.
8 A beerey ne a se: «Haba? Nin wo, daahir ni ga iri may, wala mo daahir ni ga du hin iri boŋ?» I ye ka konn'a ka tonton a hindiro sabbay se, d'a sanney mo sabbay se.
9Usni on još jedan san te ga ispriča svojoj braći: "Još sam jedan san usnuo. Pazite! Sunce, mjesec i jedanaest zvijezda duboko mi se klanjahu!"
9 A ye ka hindiri fo te koyne, a n'a ci nga beerey se. A ne: «A go, ay ye ka hindiri fo te. Wayna da hando da handariya way cindi fo go, i somb'ay se.»
10Kad je to ispričao svome ocu, ukori ga otac i reče mu: "Što znači taj san što si ga usnuo? Zar ćemo doći ja, tvoja majka i tvoja braća pa ti se do zemlje klanjati?"
10 A na woodin ci nga baabo se, da nga beerey mo se. Kala baabo deen'a gaa ka ne a se: «Ifo no ni hindiro wo kaŋ ni te? Haba? Wiiza, in da ni nya da ni beerey, iri ga kaa ka sombu ni jine hala ganda, wala?»
11I dok su braća od zavisti bila ljuta na nj, njegov je otac razmišljao o svemu.
11 A beerey binde canse a gaa, amma baabo na sanno wo gaay nga bina ra.
12Jednom njegova braća odu čuvati očeva stada blizu Šekema.
12 A beerey binde koy zama ngey ma ngey baabo kurey kuru Sekem haray.
13Izrael reče Josipu: "Tvoja braća čuvaju stada kod Šekema, pa hajde da te pošaljem k njima." On mu odgovori: "Dobro, idem."
13 Israyla mo ne Yusufu se: «Manti Sekem haray no ni beerey goono ga kurey kuru bo? Kaa, ay ga ni donton i do.» Yusufu ne a se: «Ay neeya.»
14Potom će mu otac: "Hajde i vidi kako su ti braća i stoka pa mi javi." Tako ga otpremi iz doline Hebrona, i on stigne u Šekem.
14 Baabo ne a se: «Ma koy ka ni beerey da kurey mo guna, hal i go baani. Ma ye ka kand'ay se baaru.» A binde n'a donton Hebron gooro ra. A koy Sekem.
15Neki čovjek nađe ga gdje luta poljem pa ga upita: "Što tražiš?"
15 Kala boro fo n'a gar, a te boŋdaray saajo ra. Bora binde n'a hã ka ne: «Ifo no ni goono ga ceeci?»
16"Tražim braću", odgovori. "Možeš li mi kazati gdje čuvaju stada?"
16 A ne: «Ay beerey no ay goono ga ceeci. Ay ga ni ŋwaaray, ma ci ay se naŋ kaŋ i gana ka koy ka ngey kurey kuru.»
17A čovjek reče: "Odavde su otišli. Čuo sam ih gdje govore: 'Hajdemo u Dotan.'" Tako Josip ode za svojom braćom i nađe ih u Dotanu.
17 Bora ne a se: «I jin ka tun neewo, zama ay maa i ga ne: ‹Iri ma koy Dotan.› » Kala Yusufu na nga beerey ce gana. A n'i gar Dotan.
18Oni ga opaze izdaleka; prije nego im se približio, počnu se dogovarati da ga ubiju.
18 I binde n'a fonnay nangu mooro, za a mana maan i do jina. I na me haw a boŋ, mate kaŋ ngey ga te k'a wi.
19I jedan drugom reče: "Eno stiže onaj sanjar!
19 I ne ngey da cara se: «Guna hindirikoyo no go kaa, ya!
20Hajde da ga sad ubijemo i bacimo u kakvu čatrnju! Možemo kazati da ga je proždrla divlja zvijer. Vidjet ćemo što će biti od njegovih snova!"
20 Iri binde ma koy k'a wi ka jindaw guusey wo afo ra. Iri ma ne ganji ham laalo fo no k'a ŋwa. Waato din gaa iri ma di haŋ kaŋ no a hindiro ga ciya.»
21Ali kad je to čuo Ruben, pokuša da ga izbavi iz njihovih šaka. I reče: "Nemojmo oduzimati njegova života!
21 Amma Ruben maa, a n'a faaba mo i kambe ra ka ne: «Iri ma s'a wi.»
22Ne prolijevajte krvi" - dalje je govorio Ruben. "Bacite ga u čatrnju u pustari; ali ne dižite na nj ruke!" Htio ga je tako izbaviti iz njihovih šaka i odvesti ocu.
22 Ruben ne i se: «Iri ma si kuri mun, amma iri m'a jindaw guuso wo ra kaŋ go saajo wo ra. Wa si kambe dake a gaa.» A goono ga miila nga m'a faaba i kambe ra, k'a ye baabo do.
23Ali kad je Josip stigao braći, oni s Josipa svuku njegovu haljinu, haljinu kićenu što je bila na njemu;
23 A ciya binde, waato kaŋ Yusufu kaa nga beerey do, i na Yusufu jabba kaa a gaa, jabba taalamanta din kaŋ a daŋ.
24pograbe ga i bace u čatrnju. Čatrnja je bila prazna; nije bilo u njoj vode.
24 I n'a di ka jindaw guuso ra. Guuso mo ikogo no, hari si a ra.
25Potom sjednu da ručaju. Kako podignu svoje oči, opaze povorku Jišmaelaca gdje dolazi iz Gileada. Deve su im nosile mirodije, balzam i mirisavu smolu da ih preprodaju u Egipat.
25 I goro zama ngey ma ŋwa. I na ngey boŋ sambu ka guna. Kal i di Isumeylancey jama fo go ga fun Jileyad haray ngey yoy banda. I gonda yaaziyaŋ yoy boŋ ga jeje, da zawul* dugu nda deeli. I go diraw ra zama ngey ma kond'ey Misira.
26Tada reče Juda svojoj braći: "Što ćemo postići ako ubijemo svog brata a krv njegovu sakrijemo?
26 Kala Yahuda ne nga nya-izey se: «Iri m'iri kayne wi k'a kuro tugu wo, mana gaa a nafa?
27Hajde da ga prodamo Jišmaelcima; ali ne dižimo na nj ruke. TÓa on je naš brat, naše meso." Braća ga poslušaju.
27 Wa kaa, iri m'a neera Isumeylancey se. Iri ma si kambe dake a gaa, zama iri kayne no, iri basi mo no.» A nya-izey mo n'a sanno gana.
28Uto naiđu ljudi, midjanski trgovci. Braća izvuku Josipa iz čatrnje i prodaju ga za dvadeset srebrnika Jišmaelcima, a oni Josipa dovedu u Egipat.
28 Kala waato kaŋ Midiyancey fatawc'ize fooyaŋ kaa ka bisa, i na Yusufu candi ka kaa guuso ra, k'a neera Isumeylancey se, nzarfu gude waranka. Ngey mo konda Yusufu Misira.
29Kad se Ruben vratio k čatrnji i vidio da Josipa nema u čatrnji, razdere svoju odjeću.
29 Amma Ruben ye guuso do. A go mo, Yusufu si guuso ra. Kala Ruben na nga bankaarayey tooru-tooru.
30A kad se vratio svojoj braći, povika: "Dječaka nema! Kamo ću ja sad?"
30 A ye nga kayney do ka ne: «Arwaso si noodin! Man no ay ga gana?»
31A oni uzmu Josipovu haljinu, zakolju jedno kozle i haljinu zamoče u krv.
31 I na Yusufu jabba sambu. I na jindi fo wi ka jabba sufu kuro ra.
32Kićenu haljinu otpreme ocu i poruče: "Ovo smo našli; gledaj je li ovo haljina tvoga sina ili nije."
32 I na jabba taalamanta din no i ma kond'a ngey baabo do. I ne: «Iri na woone gar. Ni ma guna ka di sohõ hala ni izo jabba no, wala manti nga no.»
33Prepozna je on pa reče: "Haljina je moga sina! Divlja ga je zvijer rastrgla! Na komade je Josip rastrgan!"
33 A n'a bay. A ne: «Ay izo jabba no, ganji ham laalo fo n'a ŋwa. Sikka si i na Yusufu tooru-tooru.»
34I razdere Jakov svoje haljine, stavi pokorničku kostrijet oko bokova i dugo vremena oplakivaše svoga sina.
34 Kala Yakuba na nga bankaarayey tooru-tooru, a na bufu zaara haw nga canta gaa. A na nga izo baray jirbi boobo.
35Svi su ga njegovi sinovi i sve njegove kćeri nastojali utješiti, ali se on ne mogaše utješiti. Govorio je: "Ne, sići ću k svome sinu u Šeol tugujući!" Tako ga je oplakivao njegov otac.
35 A izey kulu, alborey da wayborey tun ka kaa zama ngey m'a yaamar, amma a wangu ka suuru. A ne: «Ay ga soobay ka hẽ kal ay ma koy Alaahara, ay izo do.» Yaadin no baabo soobay ka hẽ d'a a sabbay se.
36A Midjanci ga prodaju u Egipat Potifaru, dvoraninu faraonovu, zapovjedniku straže.
36 Midiyancey mo na Yusufu neera Misira laabo ra, Potifar se, Firawna mantaw fo no kaŋ doogarey koy no.