1Frères, je ne veux pas que vous ignoriez que nos pères ont tous été sous la nuée, qu'ils ont tous passé au travers de la mer,
1Ompi' -ompi', kiwoi-koi napa to majadi' hi ntu'a-ta owi to nakeni nabi Musa malai ngkai tana' Mesir. Hawe'ea-ra nakamoui limu' tanda karia-na Alata'ala dohe-ra. Hawe'ea-ra ntara hi tahi' to sole.
2qu'ils ont tous été baptisés en Moïse dans la nuée et dans la mer,
2Ma'ala-mi ta'uli': hewa kita' raniu' jadi' topetuku' Pue' Yesus, wae wo'o hira' omea nakamoui limu' pai' ntara hi tahi' to sole jadi' topetuku' -na Musa.
3qu'ils ont tous mangé le même aliment spirituel,
4Hawe'ea-ra mpokoni' pongkoni' to hibalia, pai' nginu-ra ponginu to hibalia. Pongkoni' pai' ponginu-ra toe, pongkoni' pai' ponginu ngkai Alata'ala moto. Nginu-ra ue to mehupa' ngkai bulu' watu, pai' bulu' watu toe ma'ala rarapai' -ki Kristus to mpodoo-ra pai' mpowai' -ra katuwua'.
4et qu'ils ont tous bu le même breuvage spirituel, car ils buvaient à un rocher spirituel qui les suivait, et ce rocher était Christ.
5Aga nau' hawe'ea-ra mporata rasi' ngkai Alata'ala toe, wori' -ramo to uma napokonoi Alata'ala gau' -ra. Toe pai' mate mparadolea-ra hi papada to wao'.
5Mais la plupart d'entre eux ne furent point agréables à Dieu, puisqu'ils périrent dans le désert.
6Hawe'ea to jadi' hi to Yahudi toe owi, jadi' bona kita' mporata tudui'. Patuju-na bona neo' -ta mpokahina to dada'a hewa hira' owi.
6Or, ces choses sont arrivées pour nous servir d'exemples, afin que nous n'ayons pas de mauvais désirs, comme ils en ont eu.
7Neo' mepue' hi pinotau, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi. Hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli': "Mohura-ramo ngkoni' pai' nginu, pai' oti toe ntepu'u-ramo motaro' mpopue' pinotau."
7Ne devenez point idolâtres, comme quelques-uns d'eux, selon qu'il est écrit: Le peuple s'assit pour manger et pour boire; puis ils se levèrent pour se divertir.
8Neo' -ta mogau' sala' hante tobine doo ba hante toronaa, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi. Ngkai pogau' sala' -ra tohe'e, mate-ra rompulu' tolu ncobu rala-na ha'eo.
8Ne nous livrons point à l'impudicité, comme quelques-uns d'eux s'y livrèrent, de sorte qu'il en tomba vingt-trois mille en un seul jour.
9Neo' -ta mpemai-mai roe Pue', hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi, alaa-ra mate natilo' ule.
9Ne tentons point le Seigneur, comme le tentèrent quelques-uns d'eux, qui périrent par les serpents.
10Pai' neo' ngkunuti, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi, pai' alaa-ra mate napatehi mala'eka topepatehi.
10Ne murmurez point, comme murmurèrent quelques-uns d'eux, qui périrent par l'exterminateur.
11Hawe'ea toe jadi' hi hira' owi bona tapotonco kita'. Pai' hawe'ea kajadia' toe, te'uki' bona mpopo'ingai' -ta. Apa' kita' toi, tuwu' mohu' tempo kahudua dunia' -tamo.
11Ces choses leur sont arrivées pour servir d'exemples, et elles ont été écrites pour notre instruction, à nous qui sommes parvenus à la fin des siècles.
12Jadi', tauna to mpo'uli' moroho moto pepangala' -ra, pelompehi mpu'u-e', nee-neo' mpai' monawu' -ra hi rala jeko' hewa hira' owi!
12Ainsi donc, que celui qui croit être debout prenne garde de tomber!
13Butu nyala pesori to mporumpa' -ta, pesori to biasa jadi' hi manusia'. Tapi' Alata'ala ngkiwoi oa' janci-na hi kita': uma-ta napelele' rasori meliu ngkai pakulea' -ta. Nto'u-ta narumpa' pesori, nawai' oa' -ta ohea mpetiboi' pesori toe, bona moroho-ta mpengkatarii.
13Aucune tentation ne vous est survenue qui n'ait été humaine, et Dieu, qui est fidèle, ne permettra pas que vous soyez tentés au delà de vos forces; mais avec la tentation il préparera aussi le moyen d'en sortir, afin que vous puissiez la supporter.
14Toe-mi ompi' -ompi' to kupe'ahi', neo' mpu'u-koi mpotuku' ada mpepue' hi pinotau!
14C'est pourquoi, mes bien-aimés, fuyez l'idolâtrie.
15Mololita-a toi hewa mpololitai tauna to monoto nono-ra. Niwile koi' -damo lolita-ku tohe'i ba makono ba uma-di.
15Je parle comme à des hommes intelligents; jugez vous-mêmes de ce que je dis.
16Ane mpo'inu-ta anggur mpokiwoi raa' Kristus to rabowo hi kaju parika', mpo'uli' -ta tarima kasi hi Pue' Alata'ala, pai' ta'inu hangkaa-ngkania. Ha uma toe-mi tanda kakita' -na ntodea-na Kristus to natolo' hante kamate-nae? Pai' ane mpobagi-ta roti takoni' hangkaa-ngkania mpokiwoi kamate-na Kristus hi kaju parika', ha uma toe-mi tanda kakita' -na bagia-bagia hi rala woto Kristus-e?
16La coupe de bénédiction que nous bénissons, n'est-elle pas la communion au sang de Christ? Le pain que nous rompons, n'est-il pas la communion au corps de Christ?
17Apa' roti to hameha' lau-wadi rabagi-bagi, pai' kita' omea hore-hore mpokoni' hampobagia ngkai roti toe. Batua-na ada toe: kita' to wori' hewa hawoto lau-ta-wadi hi posidaia' -ta hante Kristus.
17Puisqu'il y a un seul pain, nous qui sommes plusieurs, nous formons un seul corps; car nous participons tous à un même pain.
18Wae wo'o ada-ra to Israel. Ane ria to mpotonu pepue' -ra hi Alata'ala hi lolo meja' pontunua pepue', pai' -ra mpokio' doo-ra mpodohei-ra mpokoni' hampobagia ngkai pepue' toe, hintuwu' -ramo hi ada pepue' -ra hi Pue' Ala.
18Voyez les Israélites selon la chair: ceux qui mangent les victimes ne sont-ils pas en communion avec l'autel?
19Aga uma ku'uli' wae, karia-na mpu'u pue' ntani' -na ngkai Pue' Ala. Uma! Pai' pongkoni' to rapopepue' hi pinotau, uma wo'o moapa takoni'.
19Que dis-je donc? Que la viande sacrifiée aux idoles est quelque chose, ou qu'une idole est quelque chose? Nullement.
20Patuju-ku: ba napa to rapopepue' hi pinotau, uma-di rapopepue' hi Alata'ala, rapopepue' hi seta-di-rana. Pai' uma kupokonoi ane nidohei-ra to mepue' hi seta.
20Je dis que ce qu'on sacrifie, on le sacrifie à des démons, et non à Dieu; or, je ne veux pas que vous soyez en communion avec les démons.
21Ane nginu-ta anggur hi pepue' -ta hi Pue' Yesus, uma-ta ma'ala nginu wo'o anggur dohe-ra to mepue' hi seta. Uma-ta ma'ala ngkoni' roti mpokiwoi kamate-na Pue', pai' ngkoni' wo'o dohe-ra to mepue' hi seta. Jadi' uma mpu'u natao ane mesua' -ta hi rala tomi pepuea' hi pinotau pai' ngkoni' dohe-ra to mepue' hi pinotau.
21Vous ne pouvez boire la coupe du Seigneur, et la coupe des démons; vous ne pouvez participer à la table du Seigneur, et à la table des démons.
22Ha ni'uli' -koina uma moapa ane tadohei-ra to mepue' hi pinotau mpemai-mai roe-na Pue'? Ha ni'uli' -koina meliu karoho-ta ngkai Pue'?
22Voulons-nous provoquer la jalousie du Seigneur? Sommes-nous plus forts que lui?
23Ria-koi to mpo'uli': "Apa' Alata'ala mpobahaka-ta ngkai huku' jeko' -tae, ma'ala moto-ta mpobabehi napa konoa-ta." Makono moto tetu, aga aku' mpo'uli': ane tababehi mpu'u napa konoa-ta, uma mpai' mokalaua omea hi kita'. Ma'ala moto-ta mpobabehi napa konoa-ta, aga uma hawe'ea-na mporohoi nono-ta ba nono doo.
23Tout est permis, mais tout n'est pas utile; tout est permis, mais tout n'édifie pas.
24Neo' tababehi to mpotulungi woto-ta moto-wadi. Tababehi wo'o to mpotulungi doo.
24Que personne ne cherche son propre intérêt, mais que chacun cherche celui d'autrui.
25Napa-napa to rapobalu' hi pasar, ma'ala moto ta'oli pai' takoni'. Uma mingki' tapekune' ncala' ba to rapopepue' hi pinotau ba uma-di. Ma'ala takoni' hante uma morara' nono-ta,
25Mangez de tout ce qui se vend au marché, sans vous enquérir de rien par motif de conscience;
26apa' "Dunia' tohe'i pai' hawe'ea ihi' -na, Pue' Ala-hana pue' -na."
26car la terre est au Seigneur, et tout ce qu'elle renferme.
27Ane ria-koi to rakio' doo-ni to bela-ra to Kristen hilou ngkoni' hi tomi-ra, pai' dota-koi hilou, koni' -mi-hana napa to ratonu-kokoi. Neo' leba' nipekune' ba bau' to rapopepue' hi pinotau tohe'e ba bela-di.
27Si un non-croyant vous invite et que vous vouliez y aller, mangez de tout ce qu'on vous présentera, sans vous enquérir de rien par motif de conscience.
28Aga ane ria to mpo'uli' -taka: "Bau' tohe'i-le, to rapopepue' hi pinotau," agina neo' takoni' apa' mpenonoi doo-ta to mpo'uli' -taka toe, meka' ba napopeda' nono mpai' ane takoni'.
28Mais si quelqu'un vous dit: Ceci a été offert en sacrifice! n'en mangez pas, à cause de celui qui a donné l'avertissement, et à cause de la conscience.
29To ku'uli' tohe'i, agina neo' takoni' apa' mpenonoi nono doo-ta. Ane nono-ta moto, uma moapa ane takoni'. Hiaa' tantu ria mpai' to mpo'uli': "Ha napa pai' konoa-ku ma'ala nalawa' tau ntani' -na?
29Je parle ici, non de votre conscience, mais de celle de l'autre. Pourquoi, en effet, ma liberté serait-elle jugée par une conscience étrangère?
30Ane kukoni' bau' toe, pai' mpo'uli' tarima kasi moto-a hi Alata'ala, ha napa-hana pai' tau ntani' -na mporuge' -a!"
30Si je mange avec actions de grâces, pourquoi serais-je blâmé au sujet d'une chose dont je rends grâces?
31Aga aku' mpo'uli': ane ngkoni' ba nginu-ta, ba napa-napa to tababehi, babehi-mi-hana bona Alata'ala rapomobohe.
31Soit donc que vous mangiez, soit que vous buviez, soit que vous fassiez quelque autre chose, faites tout pour la gloire de Dieu.
32Neo' mpobabehi napa-napa to mpopanawu' doo, ba to Yahudi-ra ba bela-ra to Yahudi ba hingka doo-ta to Kristen to napobagia Alata'ala.
32Ne soyez en scandale ni aux Grecs, ni aux Juifs, ni à l'Eglise de Dieu,
33Hewa aku' wo'o-kuwo, hi butu nyala-na kubabehi oa' napa to lompe' hi poncilo hawe'ea tauna. Uma kubabehi to mokalaua hi woto-ku moto-wadi. Kubabehi napa to mokalaua hi doo bona tehore-ra ngkai huku' jeko' -ra.
33de la même manière que moi aussi je m'efforce en toutes choses de complaire à tous, cherchant, non mon avantage, mais celui du plus grand nombre, afin qu'ils soient sauvés.