1Ich sage aber: Solange der Erbe unmündig ist, besteht zwischen ihm und einem Knechte kein Unterschied obwohl er Herr aller Güter ist;
1Hewa toe, ompi': rapa' -na ria hadua ana' maradika. Hawe'ea rewa tuama-na mpai', hi'a omea pue' -na. Aga ane nto'u kakedia' -na-pidi, raponcawa hewa hadua batua-i-pidi.
2sondern er steht unter Vormündern und Verwaltern bis zu der vom Vater festgesetzten Zeit.
2Ria tauna to mpewili' -i pai' mpo'urusi rewa-na, duu' -na rata-mi tempo-na to napakatantu tuama-na.
3Ebenso waren auch wir, als wir noch unmündig waren, den Elementen der Welt als Knechte unterworfen.
3Wae wo'o hante kita' ompi': kako'ia-ta mpo'incai Alata'ala, kita' hewa ana' toei, apa' mengkoru-ta hi ada pai' atura to hi dunia' toi.
4Als aber die Zeit erfüllt war, sandte Gott Seinen Sohn, von einem Weibe geboren und unter das Gesetz getan,
4Aga karata-na tempo to napakatantu Alata'ala, napahawa' -mi Ana' -na tumai hi dunia'. Ana' -na toei putu ngkai hadua tobine, pai' -i mewali to Yahudi to mengkoru hi Atura Musa.
5damit er die, welche unter dem Gesetz waren, loskaufte, auf daß wir das Sohnesrecht empfingen.
5Alata'ala mpopahawa' Ana' -na tumai bona mpobahaka-ta ngkai Atura Musa, bona kita' wo'o ma'ala napajadi' ana' -na.
6Weil ihr denn Söhne seid, hat Gott den Geist Seines Sohnes in eure Herzen gesandt, der schreit: Abba, Vater!
6Jadi', apa' lawi' ana' Alata'ala-tamoe, Alata'ala mpohubui Inoha' Ana' -na mo'oha' hi rala nono-ta. Ngkai pobago Inoha' Tomoroli' hi rala nono-ta toe, mekio' -ta hi Alata'ala, ta'uli' -ki: "O Mama! O Tuama-ku!"
7So bist du also nicht mehr Knecht, sondern Sohn; wenn aber Sohn, dann auch Erbe Gottes durch Christus.
7Jadi', uma-pi tapengkorui Atura Musa bona ke jadi' monoa' -ta hi poncilo Alata'ala. Ana' Alata'ala-tamo! Pai' ane ntoa' napo'ana' -tamo, bate nawai' -ta mpai' hawe'ea to naporodo hi ana' -na.
8Damals aber, als ihr Gott nicht kanntet, dientet ihr denen, die von Natur nicht Götter sind.
8Owi kako'ia-ni mpo'incai Alata'ala, mengkoru-koi hi pue' -pue' to mobaraka', aga to bela-ra Alata'ala.
9Nun aber, da ihr Gott erkannt habt, ja vielmehr von Gott erkannt seid, wie möget ihr euch wiederum den schwachen und armseligen Elementen zuwenden, denen ihr von neuem dienen wollt?
10Tapi' tempo toi ni'inca-imi Alata'ala-- hiaa' kakono-na Alata'ala-di-hawo to ri'ulu mpo'inca-koi! Jadi', napa-di-koina pai' doko' nikanculihii ada pai' atura to hewa toe-e? Nituku' lau-mi ada agama Yahudi hewa eo palia, tempo mosusa', wula bo'u pai' eo bohe ntani' -na. Ada pai' atura tetu-le uma mpokeni rasi', pai' uma-koi mpai' tebahaka ngkai huku' jeko' -ni ngkai petuku' -ni hi atura tetu-e. Jadi', napa pai' doko' mengkoru nculii' wo'o-mokoi hi ada pai' atura to hewa tetu-e!
10Ihr beobachtet Tage und Monate und heilige Zeiten und Jahre.
11Koro' -a nee-neo' mpai' uma ria kalaua-na lenge' -ku mpokeni Kareba Lompe' hi koi'.
11Ich fürchte für euch, daß ich am Ende vergeblich um euch gearbeitet habe.
12Ompi' -ku to Galatia! Kuperapi' bona nituku' mpu'u ingku-ku. Apa' nau' to Yahudi-a, kubahakai-mi mpotuku' ada to Yahudi bona aku' jadi' hewa koi' to bela-koi to Yahudi. Lompe' lia kehi-ni hi aku' wengi.
12Werdet doch wie ich, denn ich bin wie ihr. Ich bitte euch, meine Brüder! Ihr habt mir nichts zuleide getan;
13Tantu nikiwoi-pidi karata-ku hi ngata-ni wengi mpokeni Kareba Lompe' hi koi'. Nto'u toe peda' -a.
13ihr wisset aber, daß ich bei leiblicher Schwachheit euch zum erstenmal das Evangelium verkündigt habe.
14Haki' -ku toe mpakasusa' -koi. Aga nau' wae, uma-a nipokarungku ba nipoka'oja'. Nitarima lau-ada, niponcawa mala'eka ngkai Alata'ala, niponcawa hewa Kristus Yesus lau-ada.
14Und ihr habt die mir am Fleische widerfahrene Anfechtung nicht gering angeschlagen oder gar verabscheut, sondern wie einen Engel Gottes nahmet ihr mich auf, wie Christus Jesus.
15Goe' mpu'u nono-ni nto'u toe ompi'. Jadi' napa pai' mobali' -mi nono-ni tempo toi? Nto'u toe wengi, ku'inca mpu'u ompi', ane ria ba napa-napa to kuparaluu, uma nipekabosi'; kira-kira ane ke bisa-wadi, nau' mata-ni moto-mi nijungki' pai' niwai' -ka, ba ke uma nipekabosi'.
15Was ist nun aus eurer Glückseligkeit geworden? Denn ich gebe euch das Zeugnis, daß ihr wenn möglich eure Augen ausgerissen und mir gegeben hättet.
16Ha ni'uli' -koina, aku' jadi' bali' -ni tempo toi apa' ku'uli' -kokoi napa to makono?
16Bin ich also euer Feind geworden, weil ich euch die Wahrheit sage?
17Tauna to hantongo' tetura ria, doko' mpu'u-ra ngala' nono-ni. Tapi' patuju-ra uma-hana lompe'. Patuju-ra doko' mpogaa' -koi ngkai aku', bona nituku' -ra hante nono-ni mpu'u.
17Sie eifern um euch nicht in edler Weise, sondern wollen euch ausschließen, damit ihr um sie eifert.
18Lompe' lau-di ane ria to doko' ngala' nono-ni. Uma muntu' bula-ku dohe-ni, lingku' -ku wo'o, lompe' oa' ane ria to doko' ngala' nono-ni, asala patuju-ra lompe'.
18Eifern ist gut, wenn es für das Gute geschieht, und zwar allezeit, nicht nur in meiner Gegenwart bei euch.
19Ompi' -ompi', kuponcawa ana' -ku moto-mokoi. Aga susa' -mi nono-ku toi-e mpopenonoi-koi, pai' bate susa' oa' mpai' nono-ku ane ko'ia-koi jadi' hewa Kristus.
19Meine Kindlein, um die ich abermals Geburtswehen leide, bis daß Christus in euch Gestalt gewinnt
20Doko' lia-ama hi retu dohe-ni ompi', bona lolita-ku to karapo' ma'ala kubalii'. Apa' tuhu-mi nono-ku toi-e ompi'.
20wie gerne wollte ich jetzt bei euch sein und meine Stimme wandeln, denn ich weiß nicht, wo ich mit euch daran bin.
21Ee koi' to doko' mengkoru hi Atura Musa, pe'epei-kae' lolita-ku! Ku'uli' -kokoi napa to te'uki' hi rala Buku Atura Musa.
21Saget mir, die ihr unter dem Gesetz sein wollt: höret ihr das Gesetz nicht?
22Te'uki' hewa toi: Abraham, rodua-ki ana' -na. Ana' -na to hadua putu ngkai Hagar, to tuwu' batua-i. Pai' ana' -na to hadua putu ngkai Sara, bela-i-hana batua.
22Es steht doch geschrieben, daß Abraham zwei Söhne hatte, einen von der Sklavin, den andern von der Freien.
23Ana' to putu ngkai tobine to tuwu' batua, putu hewa ana' biasa ntuku' konoa manusia'. Tapi' ana' to putu ngkai tobine to bela-i batua, putu ntuku' janci Alata'ala hi Abraham.
23Der von der Sklavin war nach dem Fleisch geboren, der von der Freien aber kraft der Verheißung.
25Tutura tohe'e ma'ala jadi' tudui' hi kita'. Tobine to rodua toera mpobatuai ronyala ohea jadi' monoa' hi poncilo Alata'ala. Hagar ma'ala rarapai' -ki tauna to doko' jadi' monoa' hi poncilo Alata'ala hi kampotuku' -ra Atura Musa. Apa' hawe'ea tauna to mpotuku' Atura Musa tuwu' hewa batua, apa' mengkoru-ra hi Atura Musa hewa batua mengkoru hi maradika-na. Jadi', Hagar toei ma'ala rarapai' -ki Bulu' Sinai hi tana' Arab. Pai' Hagar toei ma'ala rarapai' -ki ngata Yerusalem to hi dunia' toi. Apa' pue' ngata Yerusalem tuwu' hewa batua, napobatua Atura Musa.
24Das hat einen bildlichen Sinn: Es sind zwei Bündnisse; das eine von dem Berge Sinai, das zur Knechtschaft gebiert, das ist Hagar.
26Sara ma'ala rarapai' -ki Yerusalem to hi suruga. Sara toe-imile to tapotina kita' toi-e ompi', apa' uma-i tuwu' batua, pai' kita' uma-ta napobatua Atura Musa.
25Denn «Hagar» bedeutet in Arabien den Berg Sinai und entspricht dem jetzigen Jerusalem, weil dieses samt seinen Kindern in Knechtschaft ist.
28Tohe'e hewa lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli': Goe' -ko-kona iko tobine to lalo, to uma-ko-kona hangkania mo'ana'. Goe' pai' mohahelo' -ko, to uma hangkania ntodohaka mpo'ote ana'. Apa' nau' lalo-ko, meliu mpai' kawori' muli-nu ngkai tobine to mo'anai' ami'."
26Das obere Jerusalem aber ist frei, und dieses ist unsere Mutter.
29Nto'u toe owi, ana' Abraham to putu hewa ana' biasa mpobalinai' tu'ai-na to putu ntuku' janci Alata'ala. Wae wo'o to jadi' tempo toi-e: tauna to doko' mpewuku-ta mpotuku' Atura Musa mpobalinai' -ta to mpotuku' konoa Inoha' Tomoroli'.
27Denn es steht geschrieben: «Freue dich, Unfruchtbare, die du nicht gebierst; brich in Jubel aus und schreie, die du nicht in Wehen liegst, denn die Vereinsamte hat mehr Kinder als die, welche den Mann hat.»
30Tapi' napa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'? Te'uki' hewa toi: "Popalai-i tobine to tuwu' batua tetui hante ana' -na! Apa' ana' batua toe uma ma'ala mpotarima sosora tuama-na hangkaa-ngkania hante ana' to putu ngkai tobine to uma tuwu' batua."
28Wir aber, Brüder, sind nach der Weise des Isaak Kinder der Verheißung.
31Jadi', kita' toi-e ompi', uma-ta-tana hewa ana' Hagar, to tuwu' batua. Kita' toi-e hewa ana' Sara, to uma tuwu' batua.
29Doch gleichwie damals der nach dem Fleisch Geborene den nach dem Geist Geborenen verfolgte, so auch jetzt.
30Was sagt aber die Schrift: «Stoße aus die Sklavin und ihren Sohn! Denn der Sohn der Sklavin soll nicht erben mit dem Sohn der Freien.»
31So sind wir also, meine Brüder, nicht Kinder der Sklavin, sondern der Freien.