German: Schlachter (1951)

Uma: New Testament

Matthew

9

1Und er trat in das Schiff, fuhr hinüber und kam in seine Stadt.
1Ngkai ree, mehawi' sakaya wo'o-imi Yesus hante doo-na, pedipo-rami nculii' hilou hi po'ohaa' -ra hi ngata Kapernaum.
2Und siehe, da brachten sie zu ihm einen Gelähmten, der auf einem Bette lag. Und als Jesus ihren Glauben sah, sprach er zu dem Gelähmten: Sei getrost, mein Sohn, deine Sünden sind dir vergeben!
2Rata hi ria, ria to mpokowa' hadua topungku tumai hi Yesus. Kanahilo-na kabohe pepangala' -ra, na'uli' hi topungku toei: "Ana' -ku, pakaroho nono-nu! Te'ampungi-mi jeko' -nu."
3Und siehe, etliche der Schriftgelehrten sprachen bei sich selbst: Dieser lästert!
3Ba hangkuja dua guru agama mpo'epe lolita-na Yesus toe. Mololita bongo-ramo hi rala nono-ra, ra'uli': "Dada'a lia-i tau toii! Na'uli' -hana hibalia tuwu' -na hante tuwu' -na Alata'ala!"
4Und da Jesus ihre Gedanken sah, sprach er: Warum denkt ihr Arges in euren Herzen?
4Ntaa' na'inca moto-di Yesus to hi rala nono-rae. Toe pai' na'uli' -raka: "Napa pai' kedi' rahi nono-ni!
5Was ist denn leichter zu sagen: Deine Sünden sind dir vergeben, oder zu sagen: Steh auf und wandle?
6Aku' Ana' Manusia', ria mpu'u kuasa-ku hi dunia' mpo'ampungi jeko'. Tapi' ane ku'uli': `Te'ampungi-mi jeko' -nu,' uma ni'incai ba te'ampungi mpu'u-di jeko' -na ba uma-di. Aga ane ku'uli': `Memata pai' momako' -moko,' nihilo mpai' kadupa' -na ba ka'uma-na. Jadi', kupopohiloi-koi karia-na kuasa-ku mpo'ampungi jeko'." Ngkai ree, kamewili' -nami hi topungku toei, na'uli' -ki: "Memata-moko, ongko' -mi pokowaa' -nu, pai' -ko nculii' -mi!"
6Damit ihr aber wisset, daß des Menschen Sohn Macht hat, auf Erden Sünden zu vergeben, sprach er zu dem Gelähmten: Steh auf, nimm dein Bett und geh heim!
7Pemata-na mpu'u-mi topungku toei, pai' -i nculii' hilou hi tomi-na.
7Und er stand auf und ging heim.
8Karahilo-na ntodea to jadi' toe, me'eka' -ramo, ra'uli': "Uma mowo-e' baraka' -na Alata'ala! Nawai' mpu'u-tano kuasa to bohe hewa toe hi manusia' -e!"
8Als aber die Volksmenge das sah, verwunderte sie sich und pries Gott, der solche Macht den Menschen gegeben.
9Oti toe, Yesus malai ngkai ree. Hi lengko ohea, mpohilo-i hadua topesingara' paja' bula-na mohura hi kantoro' -na, hanga' -na Matius. Na'uli' Yesus mpo'uli' -ki: "Tuku' -ama!" Kamokore-nami Matius kaliliu mpotuku' Yesus.
9Und als Jesus von da weiter ging, sah er einen Menschen an der Zollstätte sitzen, der hieß Matthäus; und er spricht zu ihm: Folge mir nach! Und er stand auf und folgte ihm nach.
10Oti toe, Yesus pai' ana'guru-na ngkoni' hi tomi Matius, pai' wori' wo'o-ra topesingara' paja' pai' tau ntani' -na to ra'uli' ntodea dada'a kehi-ra tumai ngkoni' dohe-ra.
10Und es begab sich, als er in dem Hause zu Tische saß, siehe, da kamen viele Zöllner und Sünder und saßen mit Jesus und seinen Jüngern zu Tische.
11Ria-ra to Parisi to mpohilo toe. Ra'uli' mpo'uli' -raka ana'guru-na Yesus: "Napa pai' guru-ni ngkoni' hangkaa-ngkania hante topesingara' paja' pai' tauna topojeko' -e!"
11Und als die Pharisäer es sahen, sprachen sie zu seinen Jüngern: Warum ißt euer Meister mit den Zöllnern und Sündern?
12Yesus mpo'epe lolita-ra toe, toe pai' na'uli' -raka: "Tauna to uma peda', uma mingki' rapokulii'. Tauna to peda' -wadi-hawo to paraluu rapokulii'.
12Er aber, als er es hörte, sprach zu ihnen: Die Starken bedürfen des Arztes nicht, sondern die Kranken.
13Uma-a tumai mpokio' tauna to monoa' ingku-ra. Katumai-ku toi-le, mpokio' topojeko' -a-kuna bona medea-ra ngkai jeko' -ra. Jadi', paresa' -koi ulu napa batua-na Lolita Alata'ala to te'uki' hewa toi: `Uma kuperapi' porewua to nipopepue' hi Aku'. To kuperapi' -le, bona ma'ahi' -koi hi doo.'"
13Gehet aber hin und lernet, was das sei: «Ich will Barmherzigkeit und nicht Opfer.» Denn ich bin nicht gekommen, Gerechte zu berufen, sondern Sünder.
14Ngkai ree, rata-ra ba hangkuja dua topetuku' Yohanes Topeniu' hi Yesus. Mepekune' -ra, ra'uli': "Napa pai' topetuku' -nu, uma-ra mopuasa' -e? Hiaa' ane kai' -kaina hante to Parisi, biasa mopuasa' -ka-kaina ntuku' ada-kai."
14Da kamen die Jünger des Johannes zu ihm und sprachen: Warum fasten wir und die Pharisäer, deine Jünger aber fasten nicht?
15Yesus mpotompoi' -ra hante lolita rapa' toi, na'uli' -raka: "Tauna hi posusa' poncamokoa bate goe' -goe' dohe topemua', uma-ra mopuasa' bula-na topemua' ria-pidi dohe-ra. Tapi' rata mpai' tempo-na, topemua' ra'ala' ngkai laintongo' -ra. Nto'u toe-damo, pai' lako' mopuasa' -rada."
15Und Jesus sprach zu ihnen: Können die Hochzeitleute trauern, solange der Bräutigam bei ihnen ist? Es werden aber Tage kommen, wo der Bräutigam von ihnen genommen sein wird, und dann werden sie fasten.
16Oti toe, Yesus mpo'uli' lolita rapa' to ronyala-pi, na'uli': "Uma ria haduaa tauna to mpotelepei baju to hae hante pontaia' to bo'u. Apa' pontaia' to bo'u mongkuru' mpai', duu' -na mpoheu' baju to hae toe, alaa-na kaboo-bohea lau-mi mpai' heu' -na.
16Niemand aber setzt einen Lappen von ungewalktem Tuch auf ein altes Kleid, denn der Lappen reißt von dem Kleide ab, und der Riß wird ärger.
17Wae wo'o uma lompe' mpotua anggur to bo'u hi pontu'ua to hae. Apa' ane dede' -i-damo, mopengka pontu'ua to hae toe, alaa-na mobowo lau-mi anggur, pai' mpadaa' wo'o-mi pontu'ua-na. Anggur to bo'u kana ratua hi pontu'ua to bo'u, bona lompe' omea."
17Man faßt auch nicht neuen Wein in alte Schläuche, sonst zerreißen die Schläuche und der Wein wird verschüttet und die Schläuche kommen um; sondern man faßt neuen Wein in neue Schläuche, so bleiben beide miteinander erhalten.
18Bula-na Yesus mololita-pidi, rata hadua pangkeni hi tomi posampayaa to Yahudi, kaliliu mowingkotu' hi nyanyoa Yesus mpopetulungi, na'uli' -ki: "Ana' -ku tobine lako' mate lia-i. Lou-ta hi tomi-ku, nujama bona tuwu' nculii' -i."
18Und da er solches mit ihnen redete, siehe, da kam ein Vorsteher, fiel vor ihm nieder und sprach: Meine Tochter ist eben gestorben; aber komm und lege deine Hand auf sie, so wird sie leben!
19Kamokore-nami Yesus mpotuku' tauna toei, pai' ana'guru-na hilou wo'o-ra mpotuku' -i.
19Und Jesus stand auf und folgte ihm samt seinen Jüngern.
21Hi lengko ohea, tumai hadua tobine mpomohui' -i ngkai tilingkuria-na. Tobine toei hampulu' rompae-imi moraa' ncuu, uma ria katoo-tontoa' -na. Na'uli' hi rala nono-na: "Nau' kureo baju-na-wadi, bate mo'uri' -ale mpai'." Ngkai ree, kanaganga-nami wuntu baju Yesus.
20Und siehe, eine Frau, die zwölf Jahre blutflüssig war, trat von hinten herzu und rührte den Saum seines Kleides an.
22Nto'u toe wo'o-hawo, me'ili' -imi Yesus hi tobine toei, pai' na'uli' -ki: "Ana' -ku, pakaroho nono-nu! Mo'uri' -moko, sabana pepangala' -nu hi Aku'." Ngkai ree, mo'uri' mpu'u-imi.
21Denn sie sagte bei sich selbst: Wenn ich nur sein Kleid anrühre, so bin ich gerettet!
23Oti toe, Yesus kaliliu momako' hilou hi tomi pangkeni agama Yahudi toei we'i. Karata-na hi ria, nahilo-hawo wori' tauna to molalowe pai' to motantangi'.
22Jesus aber wandte sich um, sah sie und sprach: Sei getrost, meine Tochter, dein Glaube hat dir geholfen! Und das Weib war gerettet von jener Stunde an.
24Yesus mpo'uli' -raka: "Malai-koi omea ngkai rei. Uma-ile mate-e. Leta' -i-wadi." Mpo'epe toe-e we'i, rapotawai lau-i-wadi.
23Als nun Jesus in das Haus des Obersten kam und die Pfeifer und das Getümmel sah,
25Ka'oti-na napopalai tauna toera, mesua' -imi hi poturua ana' toei, pai' -i mpokamu pale-na. Kaliliu memata-imi ana' toei.
24sprach er zu ihnen: Entfernet euch! Denn das Mägdlein ist nicht gestorben, sondern es schläft. Und sie verlachten ihn.
26Kareba toe molele-mi hobo' hi ngata toe pai' hi hawe'ea ngata to mohu'.
25Als aber das Volk hinausgetrieben war, ging er hinein und faßte sie bei der Hand; und das Mägdlein stand auf.
27Bula-na Yesus mpopaliliu pomako' -na, hi lengko ohea ria rodua towero mpotuku' -i, pai' -ra mekio': "Muli Magau' Daud! Poka'ahi' -ka-kaiwo!"
26Und das Gerücht hiervon verbreitete sich in jener ganzen Gegend.
28Kamesua' -na Yesus hi rala tomi, metuku' -ramo towero to rodua toera mpohirua' -ki. Napekune' -ra: "Ha nipangala' karia-na kuasa-ku mpaka'uri' -koi?" Ratompoi': "Kipangala', Pue'!"
27Und als Jesus von dort weiterging, folgten ihm zwei Blinde nach, die schrieen und sprachen: Du Sohn Davids, erbarme dich unser!
29Ngkai ree najama-mi mata-ra pai' na'uli' -raka: "Kupaka'uri' -mokoi ntuku' pepangala' -ni."
28Als er nun ins Haus kam, traten die Blinden zu ihm. Und Jesus fragte sie: Glaubt ihr, daß ich solches tun kann? Sie sprachen zu ihm: Ja, Herr!
30Kaliliu pehilo-ramo. Ngkai ree, Yesus mpotagi-ra, na'uli' -raka: "Neo' nilolita hi hema-hema napa to kubabehi hi koi' toi-e'!"
29Da rührte er ihre Augen an und sprach: Euch geschehe nach eurem Glauben!
31Ntaa' we'i, hilou lau-ramo mpopalele kareba toe hi hawe'ea ngata to mohu'.
30Und ihre Augen wurden geöffnet. Und Jesus drohte ihnen ernstlich und sprach: Sehet zu, daß es niemand erfahre!
32Kamalai-ra towero toera, ria wo'o-mi to mpokeni hadua tauna to peda' tumai hi Yesus. Tauna toei uma howa' mololita apa' nahawi' seta-i.
31Sie aber gingen hinaus und machten ihn in jener ganzen Gegend bekannt.
33Wae kanawuso-na Yesus seta to mpesuai' -i toe-e, howa' -imi-hawo mololita. Konce-ramo ntodea mpohilo to jadi' toe, ra'uli': "Uma mowo kabaraka' -nae'! Ko'ia ria hangkania tahilo to hewa Hi'a toe hi tana' to Israel!"
32Als sie aber hinausgingen, siehe, da brachte man einen Menschen zu ihm, der stumm und besessen war.
34Aga to Parisi, uma rapangalai' kuasa-na Yesus, ra'uli': "Ah! Kuasa-na tetu-le ngkai magau' seta. Toe-hawo pai' ria baraka' -na mpopalai seta-e."
33Und nachdem der Dämon ausgetrieben war, redete der Stumme. Und das Volk verwunderte sich und sprach: Solches ist noch nie in Israel gesehen worden!
35Yesus modao' mpokinomo butu ngata-na. Metudui' -i hi tomi posampayaa, mpoparata Kareba Lompe', na'uli': "Neo' rata-mi tempo-na Alata'ala jadi' Magau' hi dunia'." Mpaka'uri' wo'o-i hawe'ea tauna to peda' pai' to keru.
34Die Pharisäer aber sagten: Durch den Obersten der Dämonen treibt er die Dämonen aus!
36Tuna nono-na mpohilo tauna to wori', apa' wori' kasusaa' -ra, pai' uma hema to mpotulungi-ra, hewa bima to uma te'ewu.
35UND Jesus durchzog alle Städte und Dörfer, lehrte in ihren Synagogen, predigte das Evangelium von dem Reich und heilte jede Krankheit und jedes Gebrechen.
37Na'uli' mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Tauna to wori' toera hewa pae to taha'. Wori' pae to kana rapepae, aga topepae uma-ra wori'.
36Als er aber die Volksscharen sah, jammerten sie ihn, weil sie beraubt und vernachlässigt waren wie Schafe, die keinen Hirten haben.
38Toe pai' kana mekakae-koi hi pue' bonea, niperapi' bona nahubui tauna hilou mepae hi bonea-na."
37Da sprach er zu seinen Jüngern: Die Ernte ist groß, aber der Arbeiter sind wenige.
38Darum bittet den Herrn der Ernte, daß er Arbeiter in seine Ernte aussende!