1Figliuol mio, se ti sei reso garante per il tuo prossimo, se ti sei impegnato per un estraneo,
1¶ E taku tama, ki te mea ko tau hei whakakapi mo ta tou hoa, ki te mea kua papaki tou ringa mo te tangata ke,
2sei còlto nel laccio dalle parole della tua bocca, sei preso dalle parole della tua bocca.
2Kua oti koe te mahanga e nga kupu a tou mangai, kua mau koe i nga kupu a tou mangai.
3Fa’ questo, figliuol mio; disimpegnati, perché sei caduto in mano del tuo prossimo. Va’, gettati ai suoi piedi, insisti,
3Meinga tenei inaianei, e taku tama, kia ora ai koe, he mea hoki kua taka koe ki roto ki te ringa o tou hoa; haere whakaiti i a koe, a ka tohe ki tou hoa.
4non dar sonno ai tuoi occhi né sopore alle tue palpebre;
4Kei tukua iho te moe ki ou kanohi; kei tunewha ou kamo.
5disimpegnati come il cavriolo di man del cacciatore, come l’uccello di mano dell’uccellatore.
5Whakaora i a koe ano he anaterope i roto i te ringa o te kaiwhai, ano he manu i roto i te ringa o te kaihopu.
6Va’, pigro, alla formica; considera il suo fare, e diventa savio!
6¶ Haere ki te popokorua, e te tangata mangere, matakitakina iho ona ara, kia nui ai ou whakaaro:
7Essa non ha né capo, né sorvegliante, né padrone;
7Kahore nei ona kaitohutohu, ona kaitirotiro, ona rangatira,
8prepara il suo cibo nell’estate, e raduna il suo mangiare durante la raccolta.
8Heoi e mahi kai ana mana i te raumati, e kohikohi ana i te kai mana i te kotinga witi.
9Fino a quando, o pigro, giacerai? quando ti desterai dal tuo sonno?
9Kia pehea ake te roa o tau takoto, e te tangata mangere? A hea koe maranga ai i tau moe?
10Dormire un po’, sonnecchiare un po’, incrociare un po’ le mani per riposare…
10Kia iti ake nei te wahi e parangia ai, kia iti ake nei te moe, kia iti ake te kotuinga o nga ringa i a koe e takoto na:
11e la tua povertà verrà come un ladro, e la tua indigenza, come un uomo armato.
11Na ka rite ki te kaipahua te putanga mai o te muhore ki a koe, tou rawakore, ano he tangata he patu nei tana.
12L’uomo da nulla, l’uomo iniquo cammina colla falsità sulle labbra;
12¶ Ko te tangata kahore ona painga, ko te tangata hara, e haereere ana me te mangai tu ke;
13ammicca cogli occhi, parla coi piedi, fa segni con le dita;
13E whakakini ana ona kanohi, e korero ana ona waewae, e tuhi ana ona maihao;
14ha la perversità nel cuore, macchina del male in ogni tempo, semina discordie;
14Kei roto te whanoke i tona ngakau, e whakatakoto ana ia i te kino i nga wa katoa; e rui ana ia i te ngangare.
15perciò la sua ruina verrà ad un tratto, in un attimo sarà distrutto, senza rimedio.
15Mo reira ka huaki tata te aitua ki a ia; e kore e aha ka whatiia ia, te taea te rongoa.
16Sei cose odia l’Eterno, anzi sette gli sono in abominio:
16E ono nga mea e kino ana ki a Ihowa; ae ra, e whitu nga mea e whakariharihangia ana e ia:
17gli occhi alteri, la lingua bugiarda, le mani che spandono sangue innocente,
17Ko te kanohi whakakake, ko te arero teka, ko nga ringa whakaheke i te toto harakore;
18il cuore che medita disegni iniqui, i piedi che corron frettolosi al male,
18He ngakau e whakatakoto ana i nga whakaaro kikino, he waewae e hohoro ana te rere ki te hianga;
19il falso testimonio che proferisce menzogne, e chi semina discordie tra fratelli.
19He kaiwhakaatu teka e korero teka ana, ko te tangata hoki e rui ana i te ngangare ki waenganui i nga tuakana, i nga teina.
20Figliuol mio, osserva i precetti di tuo padre, e non trascurare gl’insegnamenti di tua madre;
20¶ E taku tama, puritia te whakahau a tou papa, kaua hoki e whakarerea te ture a tou whaea:
21tienteli del continuo legati sul cuore e attaccati al collo.
21Kia mau tonu te takai ki tou ngakau, heia ki tou kaki.
22Quando camminerai, ti guideranno; quando giacerai, veglieranno su te; quando ti risveglierai, ragioneranno teco.
22Ko tou kaiarahi ano tera ina haere koe; mana koe e tiaki ina takoto koe; ka korero mai ano ki a koe; ina ara koe.
23Poiché il precetto è una lampada e l’insegnamento una luce, e le correzioni della disciplina son la via della vita,
23He rama hoki te whakahau; a he marama te ture; ko nga riringa hoki, e whakaako ana, he ara ki te ora;
24per guardarti dalla donna malvagia dalle parole lusinghevoli della straniera.
24Hei tiaki i a koe kei he i te wahine kino, i te whakapati a te arero o te wahine ke.
25Non bramare in cuor tuo la sua bellezza, e non ti lasciar prendere dalle sue palpebre;
25Kei hiahia koe ki tona ataahua i roto i tou ngakau; kei mau ano koe i ona kamo.
26ché per una donna corrotta uno si riduce a un pezzo di pane, e la donna adultera sta in agguato contro un’anima preziosa.
26Ko te tukunga iho o te tangata he wahi taro, he mea mo te wahine kairau; ko ta te wahine purema e whai ana ko te wairua utu nui.
27Uno si metterà forse del fuoco in seno senza che i suoi abiti si brucino?
27E taea ranei e te tangata te tango i te ahi ki roto ki tona uma, a e kore ona kakahu e wera?
28camminerà forse sui carboni accesi senza scottarsi i piedi?
28E taea ranei e tetahi te haere i runga i nga waro ratarata, a e kore ona waewae e hunua?
29Così è di chi va dalla moglie del prossimo; chi la tocca non rimarrà impunito.
29Ka pera ano te tangata e haere ana ki te wahine a tona hoa; e kore e kore ka whiua te tangata e pa ana ki a ia.
30Non si disprezza il ladro che ruba per saziarsi quand’ha fame;
30E kore e whakahaweatia e te tangata te tahae, ki te tahaetia e ia he mea e makona ai tona wairua i a hiakai ia.
31se è còlto, restituirà anche il settuplo, darà tutti i beni della sua casa.
31Otiia ki te kitea ia, kia takiwhitu ana e whakautu ai; me homai e ia nga rawa katoa o tona whare.
32Ma chi commette un adulterio è privo di senno; chi fa questo vuol rovinar se stesso.
32Ko te tangata e puremu ana ki te wahine, kahore ona mohio: ko te tangata e pera ana, kei te whakangaro ia i tona wairua.
33Troverà ferite ed ignominia, e l’obbrobrio suo non sarà mai cancellato;
33He kaiakiko, he whakama te wahi mona; e kore ano tona ingoa kino e horoia atu.
34ché la gelosia rende furioso il marito, il quale sarà senza pietà nel dì della vendetta;
34He riri nui hoki na te tangata te hae; e kore ano e tohungia e ia i te ra rapu utu.
35non avrà riguardo a riscatto di sorta, e anche se tu moltiplichi i regali, non sarà soddisfatto.
35E kore ia e manako ki tetahi utu; e kore hoki e tatu tona ngakau, ahakoa he nui au hakari e tapae ai.