1Sidna Ɛisa yerfed allen-is, iwala imeṛkantiyen srusun lewɛadi deg usenduq n lǧameɛ.
1Hi rala Tomi Alata'ala, Yesus mpohilo topo'ua' mpopuna' doi hi rala peti' pompunaa' doi pepue'.
2Ațaya yiwet n taǧǧalt taẓawalit tger sin iṣurdiyen ɣer usenduq-nni,
2Mpohilo wo'o-i hadua tobalu to mpe'ahii' tuwu' -na mpopuna' rompepa' doi ngkala.
3dɣa yenna : A wen-iniɣ tideț : lweɛda n taǧǧalt-agi taẓawalit tugar akk tiyaḍ ;
3Na'uli' Yesus: "Mpu'u ku'uli' -kokoi: tobalu to mpe'ahii' tuwu' -na tohe'e mai, meliu pewai' -na ngkai pewai' hawe'ea tauna toera lau.
4axaṭer wiyaḍ fkan seg wayen sɛan d zzyada ma d nețțat tefka ciṭṭuḥ-nni s wacu ara tɛic.
4Apa' hira' mewai' ngkai labi ka'uaa' -ra. Tapi' tobine toei, nau' hewa apa-mi kampe'ahii' -na, napewai' omea-mi-hana to ria hi hi'a, to naparaluu-hawo hi katuwu' -na."
5Kra n yemdanen țmeslayen ɣef lǧameɛ iqedsen qqaṛen wway gar-asen : Acḥal yecbeḥ lebni n lǧameɛ-agi akk-d țɣawsiwin i s-d-yețțunefken d lweɛda ! Sidna Ɛisa yenna-yasen :
5Nto'u toe, ria tauna mpo'uli' -ki Yesus: "Lompe' lia Tomi Alata'ala toi, apa' rawangu hante watu to ncola pai' rarampai hante rewa to rapopepue' hi Pue' Ala." Toe pai' na'uli' Yesus:
6Deg wayen akka i tețwalim, a d-awḍen wussan anda kullec ad ihudd, ur d-yețɣimi wedɣaɣ ɣef wayeḍ.
6"Rata mpai' tempo-na hawe'ea to nihilo toe lau ragero, uma-pi mpai' ria hamehaa' watu to bate pomeduncu-na."
7Steqsan-t nnan-as : A Sidi, melmi ara d-yedṛu wannect-a ? Anta licaṛa ara d isbegnen belli qṛib a d-yedṛu waya ?
7Ngkai ree, mepekune' -ra ana'guru-na mpekune' -i: "Guru, nto'uma mpai' kadupa' -na to nu'uli' toe-e we'i? Pai' napa mpai' to jadi' tanda ane neo' madupa' -pi?"
8Yenna-yasen : ?uṛ-wat a kkun-kellxen, axaṭer aṭas ara d-yasen s yisem-iw a d inin : d nekk i d Lmasiḥ ! Neɣ a wen-d-inin : lweqt yewweḍ-ed ! Ur ten-țțamnet ara !
8Na'uli' Yesus: "Pelompehi, neo' -koi ma'ala rabagiu. Apa' wori' mpai' tauna to mehupa' to mpo'uli' kahira' -na Magau' Topetolo'. Ria wo'o to mpo'uli' karata-na mpu'u Eo Kiama. Aga neo' nituku' -ra.
9M'ara teslem heddṛen ɣef tegrawliwin d ṭradat ur țțagadet ara, axaṭer ilaq a d-yedṛu uqbel wayagi, lameɛna mačči imiren i ț-țaggara n ddunit.
9Neo' wo'o-koi me'eka' mpo'epe kareba to mpo'uli' wori' tauna manga'e pai' mpo'ewa topoparenta. Apa' hawe'ea tohe'e kana jadi' mperi'ulu. Tapi' ko'ia-hawo rata mpu'u-mi kahudua dunia'."
10Yenna-yasen daɣen : A d-yekker wegdud ɣer wayeḍ, a d-tekker tagelda ɣer tayeḍ.
10Ngkai ree, Yesus mpokaliliu lolita-na, na'uli': "Hi eo toe mpai', wori' ngata mosipanga'ei, magau' hadua mpo'ewa magau' kahadua-na.
11A d-tilint zzelzlat timeqqranin, a d-ɣlin di yal lehlakat i gderrɛen ( i gneṭṭḍen) akk-d laẓ, a d-tilint leɛǧubat yessexlaɛen akk-d licaṛat timeqqranin deg igenni.
11Ria mpai' linu bohe, pai' hiapa-apa ria haki' ropu' pai' oro'. Pai' hi langi' ria tanda bohe to mewulungahi.
12Lameɛna uqbel a d-yedṛu wannect-a, kunwi s inelmaden-iw a kkun-ṭṭfen, a kkun qehṛen, ad ḥekmen fell-awen di leǧwameɛ, a kkun-ḍeggṛen ɣer leḥbus, a kkun-sbedden zdat igelliden d lḥekkam ɣef ddemma n yisem-iw.
12Aga kako'ia-na hawe'ea toe jadi', koi' mpai' rahoko' pai' rabalinai'. Rapakilu-koi hi rala tomi posampayaa, pai' -koi ratarungku'. Rabua' -koi hi magau' pai' hi topoparenta sabana petuku' -ni hi Aku'.
13A d-yedṛu wannect-a yid-wen iwakken aț-țilim d inigan-iw zdat-sen.
13Nto'u toe mpai', ria loga-ni mpo'uli' -raka pepangala' -ni hi Aku'.
14Ur țḥebbiṛet ara amek ara tsellkem iman-nwen,
14Pakaroho ami' -mi nono-ni, neo' -koi mingki' mpekiri ncala' ba beiwa mpai' tompoi' -ni.
15axaṭer a wen-d-fkeɣ imeslayen d leɛqel s wacu ara tqablem iɛdawen nwen, ur țizmiren ara ad bedden zdat-wen neɣ a kkun-xalfen.
15Aku' moto-damo mpai' to mpowai' -koi petompoi' to monoto, alaa-na uma ria haduaa ngkai bali' -ni to mpokule' mpobaro ba mposapuaka napa to ni'uli'.
16Ula d imawlan-nwen akk-d atmaten-nwen d imdukkal-nwen a kkun-zzenzen yerna ad nɣen aṭas seg-wen.
17Nto'u toe mpai', hawe'ea tauna mpokahuku' -koi sabana petuku' -ni hi Aku'. Ntahawe' totu'a-ni, ompi' -ni, posantina-ni, pai' ema' -ni mpewai' -koi hi bali' -ni. Hantongo' -koi mpai' rapatehi.
17A kkun-keṛhen yemdanen meṛṛa ɣef ddemma-w,
18Aga kakoo-kono-na uma moto-koi moapa. Nau' hangkaho wuluwoo' -ni uma mpai' ria to moronto.
18lameɛna yiwen wenẓad n uqeṛṛuy-nwen ur yețṛuḥu.
19Ane uma mogego' pepangala' -ni hi Aku', bate mporata-koi katuwua' to lompe'.
19?ebṛet, axaṭer s ṣṣbeṛ-nwen ara tsellkem tiṛwiḥin-nwen.
20"Ane nihilo-damo ngata Yerusalem toi ratipuhi tantara bali', ni'inca-mi ka'uma-napi mahae Yerusalem ragero.
20M'ara teẓrem tamdint n Lquds zzin-as-d lɛeskeṛ n yeɛdawen-is, ḥṣut belli nnger-is yewweḍ-ed.
21Nto'u toe mpai', tauna to mo'oha' hi Yudea, agina metibo' -ra hilou hi bulu' -na. Tauna to hi rala ngata agina metibo' ngkai rala ngata. Pai' tauna to hi mali ngata neo' -pi leba' mesua' hi rala ngata.
21Ass-nni ilaq wid ara yilin di temdint n Lquds ad ffɣen, wid ara yilin di lexla ur keččmen ara ɣer temdint, wid ara yilin di tmurt n Yahuda ad rewlen ɣer idurar.
22Apa' tempo toe mpai', tempo pehukua' Alata'ala, bona madupa' -mi hawe'ea to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'.
22Axaṭer ussan-nni d ussan n twaɣit deg wacu ara yedṛu meṛṛa wayen yuran.
23Mpe'ahii' -ra mpai' tobine to nto'u-ra motina'i pai' to mpentii' ana' -ra hi tempo toe, apa' mokoro petibo' -ra. Apa' ngata toi narumpa' silaka bohe, pai' Pue' Ala mpohuku' pue' ngata.
23A nnger n tilawin ara yilin s tadist neɣ tid ara yessuṭuḍen deg ussan-nni axaṭer a d-teɣli cedda ț-țameqqrant ɣef tmurt, a d-yeɣli wurrif n Sidi Ṛebbi ɣef wegdud,
24Ria-ra mpai' to jadi' konia' piho'. Ria-ra to ratawani pai' rapatau' hi humalili' dunia'. Pai' ngata Yerusalem toi ralisa tauna to bela-ra to Yahudi, duu' -na hudu tempo to napakatantu-raka Pue' Ala.
24imezdaɣ-is ad mmten s ujenwi, a ten-awin d imeḥbas ɣer tmura nniḍen. Tamdint n Lquds a ț-ṛekḍen leǧnas ur nețțamen ara s Sidi Ṛebbi, alamma yețwakemmel lweqt i sen-d-yefka Sidi Ṛebbi, imiren ad yezzi ɣef leǧnas-nni, a ten-iɛaqeb.
25"Nto'u toe mpai', ria tanda hi eo, hi wula pai' hi betue'. Hawe'ea manusia' mokaratu nono-ra pai' ingu' mpo'epe pomoni pai' pojago tahi'.
25A d-tbanent licaṛat deg iṭij, deg waggur d yitran. Di ddunit, imdanen meṛṛa a ten-iffeɣ leɛqel, ur ẓerren ara d acu ara xedmen m'ara slen i ṣṣut n lemwaji d lebḥuṛ.
26Ria mpai' tauna to mate ngkokore nakeni kawulunga-ra, mpohilo to jadi' hi humalili' dunia'. Apa' hawe'ea anu to mobaraka' hi langi' ralengo.
26Ad ilin wid ara yemten si lxuf m'ara walin lmuṣibat ara d-yeɣlin ɣef ddunit ; igenwan d kra yellan deg-sen ad rgagin.
27Nto'u toe-damo mpai', hawe'ea tauna mpohilo-a, Aku' Ana' Manusia', mana'u tumai hi rala limu'. Uma mowo pehini-ku pai' kabaraka' -ku nto'u toe.
27Imiren imdanen ad walin Mmi-s n bunadem iteddu-d ɣef wusigna s tezmert d lɛaḍima tameqqrant.
28Ane hawe'ea toe ntepu'u majadi', pakaroho-mi nono-ni pai' mengoa' -mokoi, apa' neo' rata-mi tempo-na rabahaka-koi ngkai kaparia-ni."
28M'ara yebdu wannect-agi iḍeṛṛu, sbeddet lqedd-nwen trefdem iqeṛṛay-nwen axaṭer leslak-nwen yewweḍ-ed.
29Yesus mpololitai ana'guru-na hante lolita rapa' tohe'i, na'uli': "Petonoi-koi kaju ara pai' kaju-kaju ntani' -na wo'o.
29Yewwi-yasen-d lemtel-agi : Walit taneqleț neɣ ttjuṛ nniḍen !
30Ane nihilo-damo mela' -mi rau-na, ni'inca-mi ka'uma-napi mahae mara eo.
30M'ara bdunt fessunt, teẓram qṛib a d-yaweḍ unebdu.
31Wae wo'o ane nihilo-damo kajadia' toe we'i lou, ni'inca-mi ka'uma-napi mahae Alata'ala jadi' Magau' mpu'u-mi hi dunia'.
31Kunwi daɣen m'ara twalim yewweḍ-ed wannect-agi ḥṣut belli tageldit n Ṛebbi teqṛeb-ed.
32"Mpu'u ku'uli' -kokoi: hawe'ea toe we'i bate madupa' kako'ia-na mate omea tauna to tuwu' tempo toi.
32A wen-iniɣ tideț: lǧil-agi ur yețmețțat ara alamma yedṛa wannect-agi meṛṛa.
33Langi' pai' dunia' mogero moto mpai'. Tapi' lolita-ku bate-bate-na duu' kahae-hae-na.
33Igenni d lqaɛa ad fnun ma d awal-iw ur ifennu ara.
34"Mo'inga' -inga' -koi, neo' -koi sese' ntora mosusa' pai' nginu palangu-langu, ba ntora mpenonoi katuwu' -ni hi dunia', alaa-na lempe' moto-koi hi eo karata-ku. Apa' rata ncorobaa-a mpai'.
34Ɛasset ɣef yiman-nwen, ḥadret a kkun-iɣuṛṛ zzhu n ddunit ; ɛasset iman-nwen ɣef tissit n ccṛab d iɣeblan, neɣ m'ulac a d-yeɣli fell awen wass-nni ur tebnim fell-as.
35Karata-ku mpai' mporumpa' hawe'ea tauna hi dunia' hewa tewo' mpowoko' wulehu'.
35Ass-nni a d-yeɣli am ucebbak ɣef yemdanen n ddunit meṛṛa.
36Mo'inga' -inga' -koi pai' tida mekakae hi Pue' Ala, bona moroho-koi ntaha hawe'ea kaparia to neo' jadi' toe, duu' -na mpohirua' -ka Aku' Ana' Manusia'."
36Ɛiwzet ihi, deɛɛut dayem ɣer Sidi Ṛebbi a wen-d-yefk tazmert ara kkun-imenɛen seg wayen i d-iteddun, s wayes ara tbeddem zdat Mmi-s n bunadem.
37Hi eo-na, Yesus metudui' hi Tomi Alata'ala. Hi bengi-na, hilou-i hi mali ngata Yerusalem, pai' -i turu hi Bulu' Zaitun.
37Deg wass, Sidna Ɛisa yesselmad di lǧameɛ iqedsen ma deg iḍ, yețṛuḥu ad yens deg yiwen yiɣil ițțusemman : «Iɣil n uzemmur ».
38Butu mepulo-na ntodea morumpu hi Tomi Alata'ala doko' mpo'epe tudui' -na.
38?ṣbeḥ zik, lɣaci meṛṛa țṛuḥun ɣuṛ-es ɣer lǧameɛ iqedsen iwakken ad slen i wawal-is.