Kabyle: New Testament

Uma: New Testament

Luke

22

1Lɛid i deg xedmen aɣṛum mbla iɣes n temtunt ițțusemman « Tafaska n izimer n leslak » tqeṛb-ed.
1Mohu' -mi eo bohe to Yahudi to rahanga' Posusa' Roti to Uma Raragii, to rahanga' wo'o Eo Paskah.
2Lmuqedmin imeqqranen d lɛulama n ccariɛa țqelliben amek ara nɣen Sidna Ɛisa lameɛna uggaden lɣaci.
2Nto'u toe, imam pangkeni pai' guru agama mpali' ohea-ra ke mpatehi bongo Yesus, apa' me'eka' -ra mpoka'eka' ntodea.
3Yudas n Qeṛyut yiwen si tnac-nni n inelmadenis, ikcem-it Cciṭan.
3Ngkai ree, Magau' Anudaa' mesua' hi rala nono Yudas, to rahanga' wo'o Iskariot, hadua ngkai ana'guru-na Yesus to hampulu' rodua.
4Iṛuḥ ad yemcawaṛ d lmuqedmin imeqqranen akk-d lḥekkam iɛessasen n lǧameɛ iqedsen, iwakken a sen izzenz Sidna Ɛisa.
4Toe pai' hilou-imi mpololitai imam pangkeni hante kapala' polisi Tomi Alata'ala, ba beiwa akala-na mpobalu' Yesus hi hira'.
5Nutni feṛḥen yerna ɛuhden-t a s-fken idrimen.
5Goe' -ramo mpo'epe lolita Yudas toe, ra'uli' -ki: "Ane nutonu Yesus hi kai', kiwai' -ko doi."
6Yudas yefra awal yid-sen syenna yebda yețqellib amek ara sen-t-yezzenz s tuffra ɣef lɣaci.
6Na'io' -mi Yudas, pai' ngkai ree napali' loga to lompe' mpobalu' Yesus hi bali' -na hante uma ra'incai ntodea.
7Yewweḍ-ed wass n Tfaska n weɣṛum mbla iɣes n tamtunt i deg ilaq ad zlun izimer n leslak.
7Rata-mi tempo-na Posusa' Roti to Uma Raragii. Pai' eo to lomo' -na hi rala posusa' tohe'e, eo posumalea' bima to rakoni' hi Eo Paskah.
8Sidna Ɛisa iceggeɛ Buṭrus d Yuḥenna, yenna-yasen : Ṛuḥet a ɣ-theggim imensi n Tfaska.
8Yesus mpohubui Petrus pai' Yohanes, na'uli' -raka: "Hilou-mokoi mporodo-taka pongkoni' Paskah-ta."
9Nnan-as : Anda tebɣiḍ a t-nheggi a Sidi ?
9Rapekune' -i: "Hiapa Pue' nupokono kipomporodoi-e?"
10Yerra-yasen : M'ara tkecmem ɣer temdint, a d-temmagrem yiwen wergaz yerfed tacmuxt n waman ; tebɛet-eț ɣer wexxam anda ara yekcem.
10Na'uli' -raka: "Ane mesua' -koi mpai' hi rala ngata, hirua' -koi hante hadua tomane to ngkeni pontomua' oti ntomu'. Tuku' -i rata hi tomi pesuaa' -na.
11Init i bab n wexxam-nni : yeqqaṛ-ak-d Ssid nneɣ, anda ara nečč imensi n Tfaska nekk d inelmaden-iw ?
11Rata hi tomi pesuaa' -na, uli' -ki pue' tomi hewa toi: `Na'uli' Guru: Hiapa-kuwo pobabehia-ku Posusa' Paskah hante ana'guru-ku?'
12A wen-d-isken yiwet n tɣuṛfeț tameqqrant iwejden, dinna ara theggim imensi n Tfaska.
12Pue' tomi toei mpai' mpotudo' -kokoi hameha' kamar to bohe hi lolo-na. Kamar toe teporodo ami' -mi, hono' -mi rewa-na. Hi retu-mi mpai' niporodo pongkoni' Paskah-ta."
13Mi ṛuḥen, ufan kullec akken i sen-t-id-yenna, dɣa heggan imensi n Tfaska.
13Hilou mpu'u-ramo Petrus pai' Yohanes, pai' rarata mpu'u-mi hewa to na'uli' -raka Yesus, pai' -ra mporodo-mi pongkoni' Paskah.
14Mi d-yewweḍ lweqt n imensi, Sidna Ɛisa yeqqim ad yečč nețța d Ṛṛusul-is,
14Karata-na mpu'u-mi tempo ngkoni' pongkoni' Paskah tohe'e, mohura-imi Yesus hante suro-na hi tomi toe.
15yenna-yasen : Acḥal i mennaɣ ad ččeɣ imensi n Tfaska-agi yid-wen uqbel ad nneɛtabeɣ !
15Na'uli' -raka: "Doko' lia-a ngkoni' dohe-ni hi Eo Paskah toi, kako'ia-ku mporata kaparia.
16A wen-d-iniɣ : atan ur țțuɣaleɣ ara maḍi a t-ččeɣ alamma tețwakemmel lmeɛna-ines di tgelda n Sidi Ṛebbi.
16Apa' bona ni'inca: uma-apa ngkoni' pongkoni' Paskah to hewa toi, duu' -na madupa' mpu'u-mi batua-na posusa' toi nto'u Alata'ala jadi' Magau' hi dunia'."
17Yeddem-d tabuqalt n waman n tẓurin, yeḥmed Sidi Ṛebbi yenna : Axet tabuqalt-agi, feṛqet-eț wway gar-awen,
17Oti toe, Yesus mpo'ala' sangkiri' to ihia' anggur, na'uli' tarima kasi hi Alata'ala, pai' na'uli' -raka ana'guru-na: "Ala' -mi tohe'i pai' nibagi-bagi.
18a wen-d-iniɣ : sya d asawen ur țțuɣaleɣ ara ad sweɣ seg waman-agi n tẓurin alamma tewweḍ ed tgeldit n Sidi Ṛebbi.
18Apa' bona ni'inca: ntepu'u ngkai wae lau, uma-apa nginu anggur duu' -na rata mpu'u-mi tempo-na Alata'ala jadi' Magau' hi dunia'."
19Yeddem-ed daɣen aɣṛum, iḥmed Sidi Ṛebbi, yebḍa-t yefka-yasen-t, yenna : Aɣṛum-agi d lǧețța-w ara fkeɣ fell-awen, feṛqet-eț gar-awen. Sya d asawen xeddmet akkagi akken ad iyi-d-tețmektayem.
19Oti toe, na'ala' -mi roti, pai' ka'oti-nai mpo'uli' tarima kasi hi Pue' Ala, napihe-pihe pai' natonu-miraka, na'uli': "Roti to kutonu-kokoi toi, toi-mi woto-ku ((to kutonu mpotolo' -koi. Babehi-mokoi ada toi bona mpokiwoi-a."
20Mi gfukk imensi, yeddem-ed tabuqalt n waman n tẓurin, yefka yasen-ț yenna : Tabuqalt-agi, d leɛqed ajdid s idammen-iw ara yazzlen fell-awen.
20Wae wo'o, ka'oti-ra ngkoni', na'ala' sangkiri' to ihia' anggur pai' na'uli' -raka: "Ihi' sangkiri' toi mpobatuai pojanci Alata'ala to bo'u, to mpoposidai' Alata'ala pai' manusia'. Pojanci toe, rapadupa' hante raa' -ku, to rabowo mpai' ane mate-a mpotolo' -koi.))
21Ma d win ara yi-zzenzen atan yeqqim-ed yid-i ɣer lmakla.
21"Aga hilo pe', tauna to mpobalu' -a mpai', ria-imi hi rehe'i lau, ngkoni' dohe-ku toi-e!
22Mmi-s n bunadem ad immet akken yura fell-as di tira iqedsen, lameɛna a nnger n wemdan agi ara t-izzenzen !
22Aku' Ana' Manusia' bate kana mate hewa to napakatantu Alata'ala. Aga mpe'ahii' tauna to mpobalu' -a tetui!"
23Ṛṛusul bdan țmesteqsayen wway gar-asen anwa-t wagi ara t-ixedɛen.
23Kara'epe-na ana'guru-na toe, momepekune' -ramo ba hema-ra mpai' to mpobabehi hewa toe.
24Inelmaden bdan țemjadalen wway gar-asen iwakken ad ẓren anwa deg-sen ara ițwaḥesben d ameqqran.
24Ngkai ree, momehono' -ramo ana'guru-na Yesus, ba hema-ra to meliu kabohe pangka' -ra.
25Sidna Ɛisa yenna yasen : Imeqqranen n ddunit ḥekmen s ddreɛ ɣef yigduden-nsen yerna țțusemman d at lxiṛ.
25Toe pai' Yesus mpo'uli' -raka: "Ane hi tauna to uma mpo'incai Alata'ala, uma mowo kasoa-na magau' mpohawai' ntodea. Pai' tauna to bohe pangka' -ra doko' rahanga' `to mpotiroi ntodea.'
26Kunwi xḍut i wannect-agi. Ameqqran deg-wen ad yili am umeẓyan, win iḥekmen ad yili am win iqeddcen.
26Aga koi', neo' hewa tetu! Timali-na lau-di. Hema-koi to meliu kabohe pangka' -na kana mo'ingku hewa to kedi' lia tuwu' -na. Pai' tauna to mehawai' kana mo'ingku hewa hadua pahawaa'.
27Anwa i d ameqqran , d amɛelem yeqqimen ad yečč neɣ d win i s iqeddcen ? Yak d win yeqqimen ad yečč ! Ma d nekk, aql-i gar-awen am win iqeddcen.
27Kupekune' -koi ulu: hema to meliu kabohe pangka' -na? To mohura ngkoni' -di, ba to metonui-di? Tantu tauna to mohura. Hiaa' ohe'i-a hi laintongo' -ni hewa tauna to mpotonui-koi.
28Kunwi aql-ikkun tṣebṛem yid-i di lmeḥnat-iw.
28"Koi' tohe'i-e lau, ria oa' -koi dohe-ku hi rala hawe'ea kasusaa' -ku.
29Akken i yi-d-ihegga Baba tagelda, ula d nekk a wen-ț-id heggiɣ i kunwi
29Jadi', hewa Tuama-ku mpowai' -a kuasa moparenta, wae wo'o Aku' mpowai' -koi kuasa moparenta.
30iwakken aț-țeččem aț-țeswem yid-i di tgelda-inu. Aț-țeqqimem ɣef yikursiyen n lḥekma, aț-țḥekmem ɣef tnac leɛṛac n wat Isṛail.
30Toe pai' goe' wo'o-ko-koiwo mpai' ngkoni' pai' nginu dohe-ku hi rala Kamagaua' -ku ane jadi' Magau' -apa mpai'. Pai' mohura moto-koi mpai' hi pohuraa to hampulu' romeha', mpoparentai to Israel to hampulu' rontina."
31Sidna Ɛisa yenna : A Semɛun sel-iyi-d ! Cciṭan yessuter a kkun-isserwet am yirden,
31Oti toe, Pue' Yesus mpololitai Simon Petrus, na'uli': "Ee', Simon! Epe: Magau' Anudaa' rawai' loga mposori-koi omea. Hewa pae to ratapi, hewa toe wo'o mpai' kagaga-na pesori to mporumpa' -koi.
32lameɛna dɛiɣ ɣer Sidi Ṛebbi fell-ak akken ur tfeččleḍ ara di liman. Ma d kečč m'ara d-tuɣaleḍ ɣuṛ-i, sseǧhed atmaten-ik.
32Aga kuposampayai ami' -moko Simon, bona neo' lelu' pepangala' -nu. Jadi', ane monoto nculii' mpai' nono-nu, iko kana mporohoi nono doo-nu."
33Buṭrus yenna-yas : Aql-i heggaɣ iman-iw ad kecmeɣ yid-ek ɣer lḥebs, ad dduɣ yid-ek ula ɣer lmut.
33Na'uli' Petrus: "Pue', nau' ratarungku' -a mpai' ba paiana rapatehi-a dohe-nu, sadia moto-a mpotuku' -ko!"
34Sidna Ɛisa yenna-yas : A k-d-iniɣ a Buṭrus , ass-a uqbel ad iskkuɛ uyaziḍ ad iyi-tnekṛeḍ tlata iberdan, aț-ținiḍ ur iyi-tessineḍ ara !
34Na'uli' Yesus: "Petrus, bona nu'inca: kako'ia-na turua' manu' bengi toe mpai' lau, mpolia' tolu ngkani-moko mposapu kanu'inca-ku."
35Yenna-yasen daɣen : M'akken i kkun-ceggɛeɣ mbla idrimen, mbla agrab, mbla arkasen, yella kra i kkun-ixuṣṣen ? Rran-as : Ur aɣ-ixuṣṣ wacemma !
35Oti toe Yesus mpololitai-ra, na'uli': "Nto'u kakuhubui-ni wengi hilou ngkeni Kareba Lompe', uma-koi kupiliu mpokeni karepe' doi ba boku ba sapatu'. Ha ria-mokoi nakakurai' ba napa-napa-e?"
36Yenna-yasen : Ihi tura win yesɛan idrimen neɣ agrab yawi-ten, win ur nesɛi ara ajenwi ad izzenz abeṛnus-is iwakken a d-yaɣ yiwen.
36Ratompoi': "Uma-hawo." Na'uli' Yesus: "Aga hewa toe lau, hema-koi to ria doi-ni ba boku-ni kana nikeni. Pai' hema-koi to uma ria piho' -ni, pobalu' baju-ni nipope'oli piho'.
37Axaṭer qqaṛeɣ awen : Ilaq ad yedṛu yid-i wayen yuran. « Ițțuneḥsab seg yembaṣiyen, » yerna ayen yuran fell-i, atan yewweḍ ed.
37Apa' ria lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli': `Magau' Topetolo' mpai' rapohewa tauna to dada'a.' Pai' napa to te'uki' toe kana madupa' hi Aku'. Apa' napa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli' to mpolowa-a, neo' madupa' mpu'u-mi wae lau."
38Inelmaden-is nnan-as : A Sidi , atnan sin ijenwiyen ! Yenna-yasen : D ayen tura, beṛka !
38Ra'uli' ana'guru-na: "Pue', ohe'i moto piho' romata." Na'uli' Yesus: "Wae-mi."
39Akken yuɣ tannumi, Sidna Ɛisa yeffeɣ, iṛuḥ ɣer yiɣil n uzemmur ; inelmaden-is tebɛen-t.
39Oti toe, malai-imi Yesus ngkai rala ngata, pai' hewa kabiasaa-na hilou-imi hi Bulu' Zaitun, pai' ana'guru-na hilou wo'o dohe-na.
40Mi gewweḍ ɣer wemkan-nni, yenna-yasen : Dɛut ɣer Ṛebbi akken ur tɣellim ara deg ujeṛṛeb.
40Karata-ra hi ria, na'uli' mpo'uli' -raka: "Mosampaya-mokoi bona neo' -koi mporata pesori."
41Dɣa yessebɛed iman-is fell-asen azal n kra n lmitrat, yeqqim ɣef tgecrar ideɛɛu i Ṛebbi yeqqaṛ :
41Oti toe, pai' hilou-i molaa hala' ngkai hira', pai' -i mowilingkudu mosampaya.
42A Baba, ma tebɣiḍ ssebɛed fell-i leɛtab-agi i yi-țṛaǧun ; lameɛna d lebɣi-k ara yedṛun mačči d lebɣi inu.
42Na'uli': "Tuama-ku, ane dota-ko, wi'iha-ka-kuwo kaparia to neo' mporumpa' -a tohe'i. Aga bela konoa-ku Aku' to jadi', agina konoa-nu Iko moto." ((
43Yiwen n lmelk n Sidi Ṛebbi iḍheṛ-as-d a t-yesseǧhed.
43Ngkai ree, mehupa' -mi hadua mala'eka ngkai suruga mporohoi-i.
44Iḍaq wul-is, ikețțeṛ di tẓallit armi tuɣal tidi-ines d idammen yețqiṭṭiren ɣer lqaɛa.
44Hangkedi' kanahuduwukui-na mosampaya, apa' pepa mpu'u na'epe. Ini' -na tudo' hi tana' hewa raa'.))
45Mi gekfa, yuɣal-ed ɣer inelmaden-is, yufa-ten-id yewwi-ten yiḍes axaṭer yeɣli-d fell-asen leḥzen ameqqran ;
45Oti mosampaya, mokore-imi hilou nculii' hi ana'guru-na. Narata-ra bula-ra leta', nakeni kasusa' nono-ra.
46dɣa yenna-yasen : Acuɣeṛ i tegnem ? Kkret, dɛut ɣer Ṛebbi akken ur tɣellim ara deg ujeṛṛeb.
46Na'uli' -raka: "Napa-di pai' leta' -koie! Memata-mokoi pai' mosampaya bona neo' -koi mporata pesori."
47Mazal-it iheddeṛ, atnaya wwḍen d lɣaci. Yudas, yiwen si tnac-nni inelmaden-is yezwar-ed zdat-sen, iqeṛṛeb ɣer Sidna Ɛisa ad isellem fell-as.
47Bula-na Yesus mololita-pidi, muu-mule' rata-mi tauna hampodooa. Yudas, hadua ngkai ana'guru-na to hampulu' rodua, hi'a-mi to mpakeni-ra. Karata-ra hi ree, hilou-imi Yudas mpomohui' Yesus, doko' natabe-i hante me'eki ntuku' ada-ra to Yahudi.
48Sidna Ɛisa yenna yas : A Yudas, s sslam ara txedɛeḍ Mmi-s n bunadem !
48Aga Yesus mpo'uli' -ki: "Ee' Yudas, ha hante petabe-nu tetu-tanoe nupobalu' -a, Aku' Ana' Manusia' -e!"
49Wid yellan d Sidna Ɛisa, mi walan ayen ara yedṛun nnan-as : A Sidi, a newwet s ijenwiyen ?
49Karahilo-na ana'guru-na napa to neo' jadi', ra'uli': "Pue', ki'ewa-ramo hante piho'!"
50Yiwen deg-sen yewwet aqeddac n lmuqeddem ameqqran, igzem-as ameẓẓuɣ ayeffus.
50Ngkai ree, hadua ngkai ana'guru-na mpotime batua Imam Bohe, bela mpoholu tilinga ka'ana-na.
51Sidna Ɛisa yenna yasen : ?ebset ! Dayen tura ! Yessers afus-is ɣef wemkan n umeẓẓuɣ n uqeddac-nni, yerra-yas-t akken yella.
51Na'uli' Yesus: "Neo' -pi!" Pai' najama tilinga-na napaka'uri' -ki.
52Dɣa yezzi ɣer wid i d-yusan a t-ḥebsen, ɣer lmuqedmin imeqqranen d lɛuqal akk-d lḥekkam n iɛessasen n lǧameɛ iqedsen yenna yasen : Tusam-d ɣuṛ-i s ijenwiyen d iɛekzan am akken d amakar i lliɣ.
52Oti toe, Yesus mpololitai-ra imam pangkeni pai' polisi Tomi Alata'ala hante pangkeni to Yahudi to tumai mpohoko' -i. Na'uli' -raka: "Ha toperampaki-a toi-e, pai' mingki' tumai-koi ntali piho' pai' sumampu-e!
53Mkul ass țțiliɣ yid-wen di lǧameɛ iqedsen yiwen ur d-yerfid afus-is ɣuṛ-i. Lameɛna taswiɛt-agi ț-țaswiɛt nwen, ț-țaswiɛt n tezmert n ṭṭlam.
53Butu eo-na ria lalau-a dohe-ni hi Tomi Alata'ala, tapi' uma-koi hema to dungku pale-ni hi Aku' nto'u toe. Tempo mobengi-damo pai' lako' daho' -koi mpohoko' -a. Toi-mi tempo-ni koi', pai' tempo-na magau' kabengia!"
54Mi ṭṭfen Sidna Ɛisa, wwin-t ɣer wexxam n lmuqeddem ameqqran. Buṭrus itbeɛ-iten s lebɛid.
54Ngkai ree, rahoko' mpu'u-imi, pai' -i rakeni hilou hi tomi Imam Bohe. Petrus metuku' ngkawao-wadi.
55Ceɛlen times di tlemmast n wefrag, qqimen. Buṭrus yella yid-sen.
55Hi laintongo' berewe, rapobaa apu raponerui, pai' Petrus hilou wo'o-hawo mohura dohe-ra mpotololiki apu.
56Yiwet n tqeddact twala-t-id yeqqim yeẓẓiẓin, tmuqel-it tenna : Argaz-agi daɣen yella yid-es.
56Hadua tobine topobago hi tomi Imam Bohe mpohilo Petrus bula-na moneru. Napelence pai' na'uli': "Tau tetui, hadua doo-na Yesus!"
57Lameɛna Buṭrus yenkeṛ, yenna : Ur t-ssineɣ ara a tameṭṭut !
57Nasapu Petrus, na'uli': "Uma-kuna ku'incai-i!"
58Cwiṭ akka, iwala-t-id yiwen nniḍen, yenna : Kečč daɣen d yiwen seg-sen. Buṭrus yerra-yas, yenna : Ur lliɣ ara seg-sen ay argaz !
58Uma mahae ngkai ree, kahadua-na mpohilo Petrus pai' na'uli' -ki: "Iko wo'o-mi hadua doo-ra ngone!" Na'uli' wo'o Petrus: "Uma! Bela aku'."
59Iɛedda wazal n ssaɛa, yenṭeq-ed yiwen nniḍen yenna : Mbla ccekk argaz-agi yella yid-es axaṭer d ajlili.
59Ba ria hajaa ngkai ree, hadua wo'o-mi mpo'uli': "Bate hi'a mpu'u-di doo-nae, apa' to Galilea wo'o-i-hawo!"
60Buṭrus yerra-yas : Ur ẓriɣ ara d acu i d-teqqaṛeḍ ay argaz ! Werɛad yekfi ameslay... yeskkuɛ uyaziḍ.
60Na'uli' Petrus: "Napa to nu'uli' tetu, uma-kuna ku'incai!" Bula-na Petrus mololita-pidi, turua' -mi manu',
61Sidna Ɛisa yezzi ɣuṛ-es, immuqel-it. Dɣa Buṭrus yemmekta-d wayen i s-d-yenna Sidna Ɛisa : « Ass-agi, uqbel ad iskkuɛ uyaziḍ ad iyi-tnekṛeḍ tlata iberdan.»
61pai' Pue' me'ili' mponaa-i. Ngkai ree, nakiwoi-mi lolita-na Pue' to mpo'uli' -ki: "Kako'ia-na turua' manu' bengi mpai', mpolia' tolu ngkani-moko mposapu kanu'inca-ku."
62Yeffeɣ ɣer beṛṛa iṭṭerḍeq s imeṭṭawen axaṭer yendem.
62Palai-nami Petrus hilou hi mali-na, pai' -i geo' ngkai kapeda' nono-na.
63Irgazen-nni i gɛussen Sidna Ɛisa, stehzayen fell-as kkaten-t.
63Tauna to mpodongo Yesus mpopo'ore' -i pai' mpohopo' -i.
64?ɣummun-as udem-is, rnan qqaṛen-as « eɛqel ihi anwa i k-id yewten ».
64Raputu' lio-na bona neo' -i pehilo, pai' -i rapekune': "Ee nabi! Pe'uli' pe' ba hema to mpohopo' -koe!"
65Rnan regmen-t s mkul rregmat yellan.
65Wori' wo'o-pidi lolita peruge' -ra mporuge' -i.
66Mi guli wass, tajmaɛt n lɛuqal n wegdud, lmuqedmin imeqqranen d lɛulama n ccariɛa nnejmaɛen. Wwin-d Sidna Ɛisa ɣer usqamu n ccṛeɛ.
66Kamobaja-na, hawe'ea imam pangkeni pai' guru agama hante pangkeni to Yahudi ntani' -na moromu, pai' Yesus rakeni hi nyanyoa-ra.
67Steqsan-t nnan-as : Ma d kečč i d Lmasiḥ, ini yaɣ t-id. Yerra-yasen : Atan ma nniɣ-awen-t-id ur iyi tețțamnem ara,
67Ra'uli' topohura toera mpo'uli' -ki Yesus: "Uli' -kakai hi rehe'i, ha Iko mpu'u-mi Magau' Topetolo' -e?" Na'uli' Yesus: "Nau' ku'uli' -kokoi, bate uma-le nipangalai' -e.
68ma steqsaɣ-kkun-id ur iyi-d-țarram ara.
68Pai' ane Aku' mepekune' hi koi', bate uma-le nitompoi' -ae.
69Lameɛna a wen-d-iniɣ, sya ɣer zdat, Mmi-s n bunadem ad yeḥkem ɣer tama tayeffust n Sidi Ṛebbi Bab n tezmert.
69Aga ngkai wae-e lau, Aku' Ana' Manusia' mohura pai' moparenta hi mali ngka'ana Alata'ala to Mobaraka'."
70Kkren-d akken ma llan nnan : Ihi kečč d Mmi-s n Ṛebbi ? Nețța yerra-yasen : Tennam-t-id, d nekk !
70Ra'uli' wo'o-mi topohura toera: "Ane wae-di, Ana' Alata'ala mpu'u-ko?" Na'uli' Yesus: "Wae mpu'u-di, hewa to ni'uli' tetu-e."
71Imiren ɛeggḍen nnan : Dayen ur neḥwaǧ ara inigan, yenna-t-id s yimi-s, nesla-yas s imeẓẓuɣen-nneɣ.
71Ngkai ree, ra'uli' -mi: "Uma-pi mingki' ria sabi'! Ta'epe moto-mi ngkai wiwi-na kasalaa' -na!"