1Mi d-iffeɣ Sidna Ɛisa si lǧameɛ iqedsen, yiwen seg inelmaden-is yenna-yas : A Sidi, muqel acḥal yecbeḥ lebni-agi ! Acḥal cebḥen yedɣaɣen-is !
1Oti toe, malai-imi Yesus ngkai rala Tomi Alata'ala. Ria hadua ngkai ana'guru-na mpo'uli' -ki: "Guru, hilo mpu'u-konae' tomi toe-e! Hilo watu-na! Uma mowo kancola-na!"
2Sidna Ɛisa yerra-yas : Deg wayagi irkul i tețwaliḍ, ur d-yețɣimi yiwen wedɣaɣ ɣef wayeḍ ; kullec ad ihudd.
2Na'uli' Yesus: "Nuhilo wa tomi to bohe toe-e lau? Uma mpai' ria hamehaa' watu to bate pomeduncu-na. Bate ragero omea mpai'."
3Sidna Ɛisa yeqqim deg iɣil uzemmur iqublen lǧameɛ iqedsen. Buṭrus, Yeɛqub, Yuḥenna akk-d Andriyus i gellan yid-es, steqsan-t :
3Oti toe, hilou-imi Yesus hi Bulu' Zaitun pai' -i mohura mposinyanyohi-ki Tomi Alata'ala. Petrus, Yakobus, Yohanes pai' Andreas tumai mpololitai-i nto'u uma ria tau ntani' -na.
4Ini-yaɣ-d melmi ara d-yedṛu wayagi ; d acu ara ɣ-d-isbeggnen lweqt i deg ara yedṛu wannect-a.
4Ra'uli': "Uli' -kakai ba nto'uma kadupa' -na to nu'uli' toe-e we'i, pai' napa mpai' to jadi' tanda ane hawe'ea toe neo' madupa' -pi."
5Imiren, Sidna Ɛisa yebda yețweṣṣi ten : ?uṛ-wat win ara kkun-ikellxen !
5Na'uli' Yesus: "Pelompehi, neo' -koi ma'ala rabagiu.
6Axaṭer aṭas ara d-yasen s yisem-iw, a wen-d-inin : « D nekk i d Lmasiḥ » ad kellxen i waṭas n lɣaci.
6Apa' wori' mpai' tauna to mehupa' to mpo'uli' kahira' -na Magau' Topetolo', alaa-na wori' mpai' tauna to rabagiu.
7M'ara teslem s tegrawliwin i d-ideṛṛun di mkul amkan akk-d țid i d-iteddun, ur țțaggadet ara axaṭer ilaq a d-yedṛu wannect-nni, lameɛna mačči ț-țaggara n ddunit i d-yewḍen.
7Mpo'epe-koi mpai' kareba panga'ea ngkai kalaa-na, ni'epe wo'o moni panga'ea to mohu'. Aga neo' me'eka', apa' hawe'ea toe kana jadi' ulu, tapi' kajadia' toe uma mpobatuai karata-nami kahudua dunia'.
8 Agdud a d-yekker ɣer wayeḍ, tageldit aț-țennaɣ ț-țayeḍ, a d-ilint zzelzlat di kra imukan, a d-yili laẓ ; akkagi ara d-yebdu leɛtab di ddunit.
8Nto'u toe mpai', wori' ngata mosipanga'ei, magau' hadua mpo'ewa magau' kahadua-na. Hiapa-apa ria linu pai' oro'. Aga hawe'ea toe lau lako' pontepu'ua-na-pidi, hewa pontodohaka hadua tobine to neo' mo'ana'.
9?adret ɣef yiman-nwen ; atan a kkun-caṛɛen zdat lɛulama n ccariɛa, a kkun-wten di leǧwameɛ. ?ef ddemma-w, a kkun-sbedden zdat wid i gḥekmen tamurt akk-d igelliden iwakken aț-țilim d inigan-iw zdat-nsen.
9"Aga koi' tohe'i, mo'inga' -inga' -koi! Apa' koi' mpai' bate rahoko' pai' rakeni hi topohura agama. Raweba' -koi hi rala tomi posampayaa. Rabua' -koi hi topoparenta pai' hi magau' sabana petuku' -ni hi Aku'. Nto'u toe mpai', ria loga-ni mpo'uli' -raka pepangala' -ni hi Aku'.
10Lameɛna di tazwara ilaq lexbaṛ n lxiṛ ad ițwabecceṛ uqbel i leǧnas meṛṛa.
10Pai' Kareba Lompe' kana raparata hi humalili' dunia' kako'ia-na Eo Kiama.
11M'ara kkun-ẓẓuɣṛen a kkun awin ɣer ccṛeɛ, ur xeddmet ara anezgum ɣef wayen ara tinim ; init-ed kan ayen ara wen-d-yasen di teswiɛt-nni, axaṭer mačči d kunwi ara imeslayen lameɛna d Ṛṛuḥ iqedsen.
11Ane rahoko' -koi pai' rakeni hi topohura, neo' -koi me'eka' ba napa mpai' petompoi' -ni. Ane rata-damo tempo-ni mololita, uli' -mi-hana napa to natu'u Pue' Ala hi rala nono-ni. Apa' napa to ni'uli' nto'u toe, bela ngkai pekiri-ni moto. Lolita-ni tetu mehupa' ngkai Inoha' Tomoroli'.
12Yiwen ad yefk gma-s ɣer lmut, wayeḍ ad yefk mmi-s ; dderya a d-kkren ɣer imawlan-nsen a ten-ssiwḍen ɣer lmut.
13"Rata mpai' tempo-na hawe'ea tauna mpokahuku' -koi sabana petuku' -ni hi Aku'. Ria mpai' tauna to mpewai' ompi' -ra ba ana' -ra moto bona rapatehi sabana petuku' -ra hi Aku'. Ria wo'o ana' to mpo'ewa totu'a-ra pai' mpopatehi-ra. Aga tauna to tida mepangala' hi Aku' duu' hi ka'omea-na, mporata-ra kalompea' hi eo mpeno.
13A kkun-keṛhen irkul ɣef ddemma n yisem-iw. Lameɛna win ara yeṭṭfen alamma ț-țaggara ad ițwasellek.
14"Owi nabi Daniel mpolowa karata-na to rahanga' `Topegerohi to dada'a.' (Hema to mpobasa lolita pelowa toe, penotohi mpu'u batua-na!) Jadi', ane nihilo to nalowa Daniel toe mokore hi pokorea to ratagi-ki, agina tauna to mo'oha' hi Yudea metibo' hilou hi bulu' -na.
14Ass m'ara twalim lmuṣiba tameqqrant tella deg umkan anda ur ilaq ara aț-țili, « win ara yeɣṛen ayagi ilaq ad imeyyez ! » ass-nni wid ara yilin di tmurt n Yahuda ad rewlen ɣer idurar ;
15Tauna to mohura hi parawa-na neo' -pi leba' mesua' hi rala tomi-na mpo'ala' ba napa-napa.
15win ara yilin s ufella n ssqef, ur ikeččem ara ɣer wexxam-is iwakken a d-iddem leḥwayeǧ-is.
16Tauna to hi bonea, neo' -pi nculii' hi ngata mpo'ala' pohea-na. Kaliliu metibo'!
16Akken daɣen win ara yilin di lexla, ur yețțuɣal ara ɣer deffir iwakken a d-yawi abeṛnus-is.
17Mpe'ahii' -ra mpai' tobine to nto'u-ra motina'i pai' to mpentii' ana' -ra nto'u toe, apa' mokoro mpai' petibo' -ra.
17A tawaɣit n tilawin ara yilin s tadist akk-d țid ara yeṣṣuṭuḍen deg wussan-nni.
18Mekakae-koi hi Alata'ala bona eo petiboa' -ni toe neo' nto'u tempo lengi'.
18Dɛut ɣer Ṛebbi iwakken ur d-ideṛṛu ara wannect-nni di ccetwa,
19Apa' nto'u toe mpai' rata pesesa' to ko'ia ria hangkania jadi' ngkai lomo' -na Alata'ala mpajadi' dunia' rata tempo tohe'i, pai' uma wo'o-pi-hawo mpai' ria jadi' hi eo boko' -na.
19axaṭer deg wussan-nni, ad yili yiwen n leɛtab ur neẓri seg wasmi i d-texleq ddunit ar ass-a, yerna d ayen ur nețțuɣal a d-yedṛu.
20Aga naredehi moto mpai' Pue' Ala tempo kaparia toe, apa' ane uma naredehi tempo-na, bate uma ria haduaa to tuwu'. Jadi', apa' napoka'ahi' -ra tauna to napelihi pai' to napobagia, toe pai' naredehi mpai' tempo kaparia toe.
20Lemmer ur yessenqes ara Sidi Ṛebbi kra seg wussan-nni, yiwen ur yezmir ad imneɛ. Meɛna issenqes seg-sen ɣef ddemma n wid yextaṛ.
21"Nto'u toe mpai', ane ria to mpo'uli' -kokoi: `Hilo, Magau' Topetolo' ohe'i-imi,' ba `Hilo, ohe'e-i mai Magau' Topetolo',' neo' nipangalai'.
21Di lweqt-nni ma yenna-yawen walebɛaḍ : « Lmasiḥ atah dagi » neɣ «atan dihin», ur t-țțamnet ara.
22Apa' mehupa' mpai' wori' tauna to boa' to mpo'uli' kahira' -na Magau' Topetolo', ba to mpo'uli' kahira' -na nabi. Mpobabehi-ra tanda mekoncehi pai' tanda to mobaraka', bona mpobagiu-ra wori' tauna. Ane ke ma'ala, ntahawe' tauna to napelihi Alata'ala rabagiu wo'o.
22Axaṭer a d-asen wid ara yerren iman-nsen d Lmasiḥ neɣ d lenbiya, ad xeddmen lbeṛhanat akk-d licaṛat, iwakken ad kellxen ma zemren ula d wid yextaṛ Sidi Ṛebbi.
23Aga koi' tohe'i, mo'inga' -inga' -koi! Ku'uli' ami' -mikokoi hawe'ea tohe'e kako'ia-na jadi'.
23Atah nniɣ-awen-d annect-agi uqbel a d-yeḍru. --
25"Jadi', nto'u toe mpai', ane timpaliu-pi tempo kaparia toe, hawe'ea anu to mobaraka' hi langi' ralengo. Eo mobali' mobengi, wula uma-pi mehini, betue' roda' ngkai langi'.
24 M'ara ɛeddin wussan n twaɣit-nni, tafat n yiṭij aț-țenqes, aggur ur d-yețțak ara tiziri-ines,
26Nto'u toe-damo mpai', hawe'ea tauna mpohilo-a, Aku' Ana' Manusia', mana'u tumai hi rala limu'. Uma mowo kabaraka' -ku pai' pehini-ku nto'u toe.
25 itran daɣen a d-ɣlin seg igenni, t inezmarin n igenwan ad rgagint .
27Kuhubui mala'eka-ku hilou mporumpu tauna to kupobagia ngkai humalili' dunia', ngkai wuntu dunia' pai' ngkai wuntu langi'.
26Imiren, ad anwali Mmi-s n bunadem yusa-d s ufella n usigna s tezmert tameqqrant d lɛaḍima.
28"Petonoi-koi napa to kutudui' -kokoi hante lolita rapa' kaju ara. Ane nihilo rau-na mela' pai' mohulu-i, ni'inca-mi kaneo' -na mara eo.
27A d-iceggeɛ lmalayekkat-is ɣer yal amkan n ddunit, a d-snejmaɛen seg yixfawen n ddunit wid i gextaṛ meṛṛa.
29Wae wo'o ane nihilo-damo kajadia' toe we'i lou, ni'inca-mi neo' madupa' mpu'u-mi to ku'uli' we'i.
28Meyyzet ihi ɣef lemtel n tmeɣṛust : mi lqaqit isegman-is, fsan, fkan-d iferrawen, teẓram iqeṛṛeb-ed unebdu.
30Mpu'u ku'uli' -kokoi: hawe'ea toe we'i bate madupa' kako'ia-na mate omea tauna to tuwu' tempo toi.
29Akken ula d kunwi, m'ara twalim ayagi meṛṛa yewweḍ-ed, ḥṣut belli yusa-d lweqt, Mmi-s n bunadem atan ɣer tewwurt.
31Langi' pai' dunia' mogero mpai', tapi' lolita-ku bate-bate-na duu' kahae-hae-na.
30A wen-d-iniɣ tideț : lǧil-agi ur ițɛeddi ara alamma yedṛa-d wayagi meṛṛa.
32"Aga ane eo pai' jaa kadupa' -na hawe'ea toe, muntu' Tuama-ku-wadi to mpo'inca. Uma ria to ntani' -na to mpo'inca. Bangku' mala'eka to hi suruga-hawoe', uma wo'o-rawo ra'incai. Bangku' Aku' Ana' -nae', uma wo'o-kuwo ku'incai.
31Igenni d lqaɛa ad fnun ma d imeslayen-iw ur fennun ara.
33Toe pai' kana mo'inga' -inga' pai' mojaga-koi, apa' uma ni'incai tempo kadupa' -na.
32?ef wayen yeɛnan ass akk-d lweqt-nni yiwen ur ten-yessin, ama d lmalayekkat deg igenwan ama d Mmi-s n bunadem, anagar Baba Ṛebbi i ten-isnen.
34Ane rata nculii' -apa mpai', kajadi' -na hewa lolita rapa' tohe'i. Hadua pue' tomi mopatuju hilou hi ngata to molaa. Kako'ia-na me'ongko', nahubui pahawaa' -na mpewili' tomi-na, hore-hore nawai' -ra bago-ra. Hi tompodoo wobo' na'uli' -ki: `Mo'inga' -inga' -koe'!'
33Ur gganet ara, ɛasset iman-nwen imi ur teẓrim ara melmi ara d-yaweḍ lweqt-nni.
36Jadi', kana mo'inga' mpu'u-ra, apa' uma ra'incai ba nto'uma karata-na pue' tomi, ba ncimonou' -di ba ntongo' bengi-di ba mepulo ngkii ba nto'u eo mehupa'. Nee-neo' mpai' rata ncorobaa-imi pai' narata-ra bula-ra leta'. Wae wo'o kana mo'inga' -inga' -koi, apa' uma ni'incai nto'uma-a rata.
34Ad yili wass-nni am yiwen wergaz ara yinigen ɣer lebɛid, ad iwekkel axxam-is i iqeddacen-is, yal yiwen s ccɣel-is, imiren ad iweṣṣi aɛessas n tewwurt ad iɛiwez.
37Napa to ku'uli' -kokoi tohe'i, ku'uli' wo'o hi hawe'ea tauna: Mo'inga' -inga' -hawoe'!"
35Ɛiwzet ihi, axaṭer ur teẓrim ara melmi ara d-yas bab n wexxam, ama tameddit neɣ țnaṣfa n yiḍ, m'ara yeskkuɛ uyaziḍ neɣ taṣebḥit.
36?adret a kkun-id-yaf teṭṭsem imi ur teẓrim ara melmi ara d-yas.
37Ayen akka i wen-d-nniɣ, nniɣ t-id i mkul yiwen deg-wen : ɛiwzet !