Kabyle: New Testament

Uma: New Testament

Mark

14

1Qqimen-d sin wussan i Tfaska n izimer n leslak i deg xeddmen aɣṛum mbla tamtunt ( iɣes ). Lmuqedmin imeqqranen d lɛulama, țnadin s tḥila, sebba s wayes ara ḥebbsen Sidna Ɛisa iwakken a t-nɣen.
1Ro'eo-damo rata-mi Eo Paskah pai' Posusa' Roti to uma Raragii. Imam pangkeni pai' guru agama bula-ra mpali' akala-ra mpolede Yesus bona rapatehi bongo-i.
2Qqaṛen : Ur nezmir ara a t-nessekcem ɣer lḥebs deg wass n lɛid, neɣ m'ulac lɣaci ad sekkren ccwal.
2Ra'uli': "Aga neo' ulu tababehi nto'u eo bohe, nee-neo' mpai' bara' ntodea."
3Sidna Ɛisa yella di taddart n Bitanya, deg wexxam n Semɛun ihelken lbeṛs ; mi qqimen ad ččen, ațaya yiwet n tmeṭṭut tekcem-ed, tewwi-d yid-es taqbuct ițwaxedmen s wezṛu amellal, teččuṛ d leɛṭeṛ yeṣfan ɣlayen. Teṛẓa taqbuct-nni, tesmar-iț ɣef wuqeṛṛuy n Sidna Ɛisa.
3Nto'u Yesus hi ngata Betania, hilou-i hi tomi hadua tauna to rahanga' Simon topohaki' poko'. Bula-na hi ree, rata hadua tobine ngkeni hameha' butolo' ihia' lana honga to masuli' lia oli-na, to rababehi ngkai rali' kaju to mohonga. Bula-na Yesus ngkoni', tobine toei mpopengka butolo' toe pai' natua hi woo' Yesus bona mpobila' -i.
4Kra deg-sen zeɛfen nnan : Acuɣer i tessexṣeṛ leɛṭeṛ-agi ?
4Ba hangkuja dua to hi ree, moroe-ra mpohilo napa to nababehi tobine toei. Momepololitai-ramo ra'uli': "Napa-mi-hawo kalaua-na lana honga rakerei mara hewa toe!
5Lemmer i t-nezzenz, a d-yawi akteṛ n telt meyya twiztin n lfeṭṭa ara nefṛeq i igellilen ! Dɣa rfan ɣef tmeṭṭut-nni.
5Ke agina lau-pi-hawo rapobalu' nte oli tolu atu labi doi pera', pai' doi oli-na rawai' -raka tokabu." Toe pai' moroe-ra mpokaroe tobine toei.
6Sidna Ɛisa yenna : Anfet-as acimi i ț-tesnuɣnayem ? Ayen akka i yi-texdem d ayen yelhan !
6Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Pelele' moto-i-hana. Napa pai' nipedahi nono-na? To nababehi hi Aku' toe-le, lompe'.
7Igellilen ad ilin daymen gar-awen, tzemrem a ten-tɛiwnem melmi i wen yehwa ; ma d nekkini ur țɣimiɣ ara daymen yid-wen.
7Apa' tokabu-hana, ria oa' -ra dohe-ni. Ane dota-koi ntulungi-ra, ria oa' loga-ni. Aga Aku', uma-a mpai' ria oa' dohe-ni.
8Ayen tezmer a t-texdem texdem it : tedhen lǧețța-w thegga-ț i temḍelt.
8Tobine toei mpobabehi napa to nakule' mpobabehi. Natuai-a hante lana honga mporodo ami' -mi woto-ku hi karatana-ku mpai', kako'ia-na rata tempo-na.
9A wen-d-iniɣ tideț : di mkul amkan n ddunit anda ara yețțubecceṛ lexbaṛ-agi n lxiṛ, a d-țmektayen tameṭṭut-agi d wayen akka texdem.
9Mpu'u ku'uli' -kokoi: hi humalili' dunia', hiapa-apa Kareba Lompe' rapalele, napa to nababehi tobine toei bate ralolita, uma mpai' ralipo' -lipo'."
10Yudas n Qeṛyut yiwen si tnac inelmaden, iṛuḥ ɣer imeqqranen n lmuqedmin, yemsefham yid-sen amek ara sen yezzenz Sidna Ɛisa.
10Nto'u toe, hadua ngkai ana'guru-na to hampulu' rodua, to rahanga' Yudas Iskariot, hilou hi imam pangkeni, mpo'uli' -raka patuju-na mpobalu' Yesus hi hira'.
11Feṛḥen aṭas mi s-slan, ɛuhden-t a s-fken idrimen. Imiren Yudas ițqellib tagniț i deg ara sen-t-yezzenz.
11Goe' -ramo mpo'epe patuju-na toe, pai' rajanci-ki rawai' -i doi. Ngkai ree, Yudas mpopali' loga to lompe' mpobalu' Yesus hi bali' -na.
12Ass amenzu n Tfaska n weɣṛum mbla tamtunt ( iɣes ), i deg zellun izimer n leslak, inelmaden nnan i Sidna Ɛisa : Anda tebɣiḍ a nheggi imensi n Tfaska ?
12Rata-mi eo to lomo' -na hi Posusa' Roti to Uma Raragii, nto'u bima Paskah rasumale'. Nto'u toe, ana'guru-na Yesus mpo'uli' -ki: "Hiapa-kai mporodo pongkoni' Paskah to takoni' -e mpai'? Hiapa konoa-nu?"
13Iceggeɛ sin seg inelmaden-is, yenna-yasen : Ṛuḥet ɣer temdint, a d-temlilem d yiwen wergaz yewwi-d tacmuxt n waman, tebɛet-eț ɣer wanda ara yekcem,
13Yesus mpohubui rodua ana'guru-na, na'uli' -raka: "Hilou-mokoi hi rala ngata. Ria mpai' to mpohirua' -kokoi hadua tomane to ngkeni pontomua' -na oti ntomu'. Tuku' -imi.
14init i bab n wexxam-nni : Ssid-nneɣ yenna-yak : « anda-ț texxamt i deg ara ččeɣ imensi n Tfaska n izimer nekk d inelmaden-iw ? »
14Ane mesua' -i hi rala tomi, uli' -ki pue' tomi: `Na'uli' Guru: Hiapa-kuwo pobabehia-ku Posusa' Paskah hante ana'guru-ku?'
15A kkun-yessali ɣer yiwet n tɣuṛfeț tameqqrant iwesɛen, kullec yella deg-s. Dinna ara theggim imensi n Tfaska.
15Pue' tomi toe mpai' mpotudo' -kokoi hameha' kamar to hi lolo-na to bohe. Kamar toe teporodo ami' -mi, hono' -mi rewa-na. Hi retu-mokoi mpai' mporodo-taka pongkoni' Paskah-ta."
16Inelmaden ṛuḥen, mi wwḍen ɣer temdint, ufan kullec akken i sen-t yenna. Dɣa heggan imensi n Tfaska.
16Hilou mpu'u-ramo ana'guru-na to rodua toera mesua' rala ngata. Rarata mpu'u-mi hewa to na'uli' -raka, pai' -ra mporodo-mi pongkoni' Paskah.
17Mi d-teɣli tmeddit, Sidna Ɛisa yusa-d akk-d tnac-nni inelmaden.
17Mobengi-mi, rata-imi Yesus hante ana'guru-na to hampulu' rodua.
18Mi qqimen ad ččen, Sidna Ɛisa yenna yasen : A wen-iniɣ tideț : yiwen seg-wen itețțen yid-i, ad iyi-ixdeɛ.
18Bula-na mohura ngkoni', na'uli' -mi: "Pe'epei-koi: Ria hadua ngkai koi', to ngkoni' hante Aku' toe lau, to mpobalu' -a mpai' hi bali' -ku."
19Yeɣli-d leḥzen fell-asen, bdan steqsayen-t yiwen yiwen qqaṛen-as : A Sidi, neɣ mačči d nekk ?
19Mpo'epe tohe'e, kapeda' -nami nono-ra ana'guru-na, pai' mepekune' -ramo hadua bo hadua hi Yesus, ra'uli': "Bela-hawo aku' to nutoa' -e Pue'?"
20Yenna-yasen : D yiwen seg-wen, yessasnen yid-i talqimt n weɣṛum deg uḍebsi.
20Na'uli' Yesus: "To mpobalu' -ale, hadua ngkai koi' to hampulu' rodua tohe'i-e, to mpodulu' -ka.
21?-țideț, Mmi-s n bunadem ad iṛuḥ akken yețwakteb fell-as di tira iqedsen ; meɛna a nnger n wergaz-nni ara t-ixedɛen. Axiṛ-as lemmer ur d-ilul ara ɣer ddunit !
21Makono mpu'u, Aku' Ana' Manusia' bate mate hewa to ralowa hi rala Buku Tomoroli' -e. Aga mpe'ahii' tauna to mpobalu' -a tetui. Ke lompe' lau-pi ane uma-i na'ote tina-na."
22Mi bdan tețțen, Sidna Ɛisa yeddem-d aɣṛum, yeḥmed Ṛebbi, yebḍa-t, ifṛeq-it i inelmaden-is, yenna yasen : ?čet-eț, ayagi d-lǧețța-w.
22Bula-ra ngkoni', na'ala' -mi Yesus roti pai' naposampayai, mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala. Oti toe, napihe-pihe pai' natonu-raka, na'uli': "Ala' -mi, koni' -mi. Toi-mi woto-ku."
23Yeddem-ed daɣen lkas n ccṛab, yeḥmed Ṛebbi, yefka-yasen, swan meṛṛa seg-s.
23Oti toe na'ala' wo'o sangkiri' to ihia' anggur, na'uli' tarima kasi hi Alata'ala pai' natonu-raka. Nginu omea-ramo ngkai sangkiri' toe.
24Sidna Ɛisa yenna-yasen : Ayagi d idammen n leɛqed amaynut, d idammen-iw ara yazlen ɣef waṭas n yemdanen.
24Na'uli' -raka: "Toi-mi raa' -ku to rabowo ane mate-a mpai' bona mpotolo' wori' tauna. Raa' -ku toi mporohoi pojanci to mpoposidai' Alata'ala hante manusia'.
25S tideț nniɣ-awen : ur țuɣaleɣ ara ad sweɣ si lfakya n tẓurin, alamma d ass i deg ara sweɣ ccṛab ajdid di tgelda n Ṛebbi.
25Mpu'u ku'uli' -kokoi: ntepu'u ngkai wae lau, uma-apa nginu anggur duu' -na rata tempo-na Alata'ala jadi' Magau' hi dunia'. Nto'u toe-damo mpai', pai' lako' ku'inu anggur to bo'u hi rala Kamagaua' -na."
26Mi cnan isefra n ?abur, ulin ɣer yiɣil n uzemmur.
26Oti toe, morona' -ramo hanyala rona' pe'une'. Kahudu-ra morona', malai-ramo ngkai ngata hilou hi Bulu' Zaitun.
27Sidna Ɛisa yenna-yasen : A kkun-yewwet akk wugur akken yețwakteb : Ad ewwteɣ ameksa, ulli ad rewlent ɣer mkul lǧiha .
27Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Hawe'ea-ni mpai', molengo pepangala' -ni hi Aku', apa' ria te'uki' Lolita Alata'ala to mpo'uli' hewa toi: `Kupatehi topo'ewu toei, alaa-na bima-na pagaa' -gaa' -ramo.'
28Yerna-yasen-d : Meɛna m'ara d-ḥyuɣ si ger lmegtin a wen-zwireɣ ɣer tmurt n Jlili.
28Aga ane tuwu' nculii' -apa mpai', meri'ulu-a hilou hi tana' Galilea, bona hirua' hi ria-ta-damo mpai'."
29Buṭrus yenna-yas : ?as ad ccḍen akk, nekkini ur țeccḍeɣ ara.
29Na'uli' Petrus: "Nau' hawe'ea tauna molengo pepangala' -ra hi Iko Pue', aku' uma!"
30Sidna Ɛisa yerra-yas : A k-d-iniɣ tideț : iḍ-agi uqbel ad yeskkuɛ uyaziḍ snat n tikkal, kečč a i-tnekṛeḍ tlata iberdan.
30Na'uli' Yesus: "Mpu'u ku'uli' -koko: Bengi toe mpai' lau, kako'ia-na turua' manu' karongkani-na, mpolia' tolu ngkani-moko mposapu kanu'inca-ku."
31Meɛna Buṭrus yenna-yas daɣen : Ad qebleɣ ad dduɣ yid-ek ula ɣer lmut wala a k-nekkṛeɣ. Inelmaden nniḍen nnan-d meṛṛa akken.
31Aga hangkedi' kanaperohoi-na Petrus lolita-na, na'uli': "Nau' -a mate hangkaa-ngkania dohe-nu, uma mpu'u kusapu kaku'inca-nu!" Wae wo'o-rawo lolita-ra ana'guru-na to ntani' -na.
32Mi wwḍen ɣer tmazirt n Jitsimani, Sidna Ɛisa yenna-yasen i inelmaden-is : Qqimet dagi, ma d nekk ad ṛuḥeɣ ad ẓalleɣ.
32Rata-ramo hi pampa to rahanga' Getsemani. Hi ree na'uli' Yesus mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Koi', mohura hi rei-mokoi mpopea-a, bula-ku hilou mosampaya."
33Yewwi yid-es Buṭrus, Yeɛqub akk-d Yuḥenna. Yetḥeyyeṛ, tekcem-it tugdi.
33Aga Petrus, Yakobus pai' Yohanes nabawai hilou dohe-na. Nto'u toe pepa-mi na'epe pai' mokaratu-mi nono-na.
34Yenna-yasen : ?usseɣ s leḥzen n lmut ; qqimet dagi, ɛiwzet !
34Na'uli' -raka: "Susa' lia nono-ku, hewa to neo' mate-ama ku'epe. Rehe'i-mokoi ulu mojaga."
35Issebɛed iman-is fell-asen, iḍeggeṛ iman-is ɣer lqaɛa, yedɛa ɣer Sidi Ṛebbi ma yella wamek ara yessebɛed fell-as taswiɛt-nni n leɛtab.
35Oti toe, hilou-imi molaa hangkedi', pai' -i motumpa hi tana' mosampaya. Rala posampaya-na merapi' -i bona ane ma'ala uma-i-hawo mporata kaparia toe.
36Yeqqaṛ-as : A baba, a baba Ṛebbi ! Kečč tzemreḍ i kullec ; ssebɛed fell-i lkas-agi n leɛtab. Lameɛna d lebɣi-k kan ara yedṛun mačči d lebɣi-w.
36Na'uli': "Tuama-ku! Uma ria to uma majadi' ane Iko Mama mpo'uli'. Wi'iha-ka-kuwo kaparia to neo' mporumpa' -a toi. Aga bela konoa-ku Aku' to jadi', agina konoa-nu Iko moto."
37Yuɣal-ed ɣer inelmaden-is, yufa-ten-id ṭṭsen. Yenna i Buṭrus : A Semɛun, teṭṭseḍ ? Ur tezmireḍ ara aț-țɛiwzeḍ ula d ssaɛa ?
37Oti toe, nculii' -imi hi ana'guru-na to tolu, narata-ra bula-ra leta' moto. Na'uli' mpo'uli' -ki Petrus: "Simon! Ba leta' -dako-konae! Hajaa-wadi uma nudadahi mojaga?
38Ɛiwzet tẓallem, iwakken ur tɣellim ara deg ujeṛṛeb. Ṛṛuḥ yeǧhed yerna yebɣa, meɛna lǧețța ur tezmir ara, tulwa.
38Mojaga pai' mosampaya-mokoi, bona neo' -koi mporata pesori. Hi rala nono-ni dota moto-koi mpobabehi to makono, aga uma nidadahi apa' manusia' bate lente."
39Issebɛed iman-is daɣen, iɛawed i tẓallit-nni.
39Ngkai ree, hilou wo'o-imi mosampaya. Posampaya-na toe hibalia hante posampaya-na to lomo' -na.
40Mi d-yuɣal yufa-ten daɣen ṭsen, iɣleb-iten nuddam. Ur ẓrin d acu ara s-d-erren.
40Oti toe, nculii' wo'o-imi mporata ana'guru-na, leta' wo'o-ra-wadi apa' mopoke' rahi mata-ra. Nakehele-ra, aga uma-ra winihi apa' uma ra'incai ba napa to ra'uli' -ki.
41Yuɣal-ed tikkelt tis tlata yenna yasen : Mazal-ikkun teṭṭsem, testeɛfam ! Dayen tura, tewweḍ-ed teswiɛt-nni ! Mmi-s n bunadem ițusellem ger ifassen n imednuben.
41Hilou wo'o-imi mosampaya katolu ngkani-na, pai' oti toe, nculii' wo'o-imi hi ana'guru-na, na'uli' -raka: "Turu pai' leta' oa' -pada-koi? Naporae' -mi! Rata-mi tempo-na Aku' Ana' Manusia' rapobalu' pai' ratonu hi tauna to dada'a.
42Kkret fell awen a nṛuḥet ! Win i yi-izzenzen yewweḍ-ed.
42Memata-mokoi! Hilo, etu-imi tumai to mpobalu' -a. Kita-mi lou."
43Mazal-it iheddeṛ, mi d-yewweḍ Yudas, yiwen si tnac-nni. Ddan-d yid-es aṭas n lɣaci s iɛekkzan d ijenwiyen, ceggɛen-ten-id lɛulama n ccariɛa, imeqqranen n lmuqedmin akk-d imeqqranen n wegdud.
43Bula-na Yesus mololita-pidi, rata mpu'u-imi Yudas, hadua ngkai ana'guru-na to hampulu' rodua. Pai' dohe-na wori' wo'o tau ntani' -na to ngkeni piho' pai' sumampu. Hira' toe rapahawa' imam pangkeni, guru agama pai' totu'a to Yahudi.
44Win akken i gzenzen Sidna Ɛisa yemsefham yid-sen, yenna-yasen : Win i ɣef ara selmeɣ, d nețța ; ṭṭfet-eț tefkem-t i iɛessasen a t-awin.
44Yudas mpo'uli' ami' -miraka tanda bona ra'inca kato'uma-nai Yesus, na'uli': "Hema mpai' to ku'eki, Hi'a-mi. Hoko' -imi, keni-i hilou, jaga lompe' -i."
45Akken kan i d-yewweḍ, iqeṛṛeb ed ɣer Sidna Ɛisa yenna-yas : A Sidi ! Dɣa isellem fell-as.
45Jadi', karata-ra hi ree, kahilou-nami Yudas mpohirua' -ki Yesus, na'uli': "Guru!" pai' -i na'eki ntuku' ada-ra to Yahudi.
46Imiren lɣaci mmɣen ɣef Sidna Ɛisa, ṭṭfen-t.
46Katumai-rami tauna to wori' mpohoko' Yesus.
47Yiwen seg wid yellan dinna ijbed-ed ajenwi, yewwet aqeddac n lmuqeddem ameqqran, igzem-as ameẓẓuɣ.
47Ngkai ree, hadua tauna to mokore mohu' Yesus mpowute' piho' -na natime-ki batua Imam Bohe, bela mpoholu tilinga-na.
48Sidna Ɛisa yenna-yasen : Teffɣem-d ɣuṛ-i s ijenwiyen d iɛekzan am akken d amcum i lliɣ ?
48Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka tauna to mpohoko' -i: "Ha toperampaki-a toi-e, pai' mingki' tumai-koi ntali piho' pai' sumampu mpohoko' -ae!
49Mkul ass lliɣ yid-wen sselmadeɣ di lǧameɛ, yiwen ur yessers afus-is fell-i. Meɛna ayagi yedṛa-d, iwakken ad nnekmalent tira iqedsen.
49Butu eo-na ria moto-a dohe-ni hi Tomi Alata'ala metudui', napa pai' uma-a nihoko' nto'u toe? Aga tohe'i kana jadi', bona madupa' -mi to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'."
50Imiren ǧǧan-t akk inelmaden-is, rewlen.
50Ngkai ree, metibo' -ramo hawe'ea ana'guru-na mpalahii-i.
51Yiwen ilemẓi yelsan anagar timelḥeft itbeɛ-it. Emmɣen fell-as a t-ṭṭfen,
51Ria wo'o hadua kabilasa mpotuku' Yesus nto'u toe, motapui' -i-wadi hante abe' to bula. Ria-ra to doko' mpohoko' -i,
52meɛna iserreḥ i tmelḥeft-nni, yerwel akken d aɛeryan.
52toe pai' naroncu-mi abe' -na, pai' -i metibo' molawa.
53Wwin Sidna Ɛisa ɣer wexxam n lmuqeddem ameqqran, anda nnejmaɛen imeqqranen n lmuqedmin, lɛulama n ccariɛa akk-d imeqqranen n wegdud.
53Ngkai ree, Yesus rakeni hilou hi tomi Imam Bohe. Hi ria, morumpu-ramo hawe'ea imam pangkeni, guru agama pai' totu'a to Yahudi to ntani' -na.
54Buṭrus itbeɛ-it s lebɛid, armi d azniq n wexxam n lmuqeddem ameqqran. Yeqqim ger iɛessasen, yesseḥmuy ɣer tmes.
54Petrus metuku' ngkawao-wadi, duu' -na rata hi berewe tomi Imam Bohe. Hi ria mohura-i moneru dohe topojaga.
55Lmuqedmin imeqqranen akk-d tejmaɛt n ccṛeɛ, țnadin cchada iṣṣeḥan s wacu ara ḥekmen fell-as s lmut, lameɛna ur ufin ara.
55Nto'u toe, imam pangkeni pai' hawe'ea topohura agama mpali' sabi' to mpakilu Yesus, bona ngalai' rahuku' mate-i. Aga uma raruai' sala' -na.
56Aṭas i gcehden fell-as s ẓẓur, lameɛna cchadat-nsen ur ṣṣeḥant ara.
56Wori' moto sabi' to mpopakilu-i, aga uma hibalia lolita-ra.
57Kra deg-sen kkren-d ad cehden fell-as s ẓẓur, nnan :
57Ria ba hangkuja dua to mokore pai' to mosabi' boa', ra'uli':
58Nesla-yas mi d-yenna : « ad huddeɣ lǧameɛ-agi iqedsen yebnan s ufus n wemdan ; di tlata wussan, ad bnuɣ wayeḍ ur nețwabennuy ara s ufus n wemdan.»
58"Tauna toii, ki'epe-i-kaina mpo'uli' hewa toi: `Kugero Tomi Alata'ala to nawangu manusia', pai' rala-na tolu eo kuwangu to ntani' -na, to bela manusia' mpowangu.'"
59Lameɛna ula ɣef wayagi cchadat nsen ur ṣṣeḥant ara.
59Hiaa' posabi' -ra toe, uma wo'o-wadi hibalia.
60Lmuqeddem ameqqran ibedd di tlemmast n tejmaɛt, yesteqsa Sidna Ɛisa yenna-yas : Ur d-tețțaraḍ ara awal ? Acu akka i d-qqaṛen yemdanen-agi i d-icehden fell-ak ?
60Kamokore-nami Imam Bohe hi nyanyoa hawe'ea topohura, pai' na'uli' -ki Yesus: "Ha uma nutompoi' -ra to mpakilu-ko toe-e?"
61Sidna Ɛisa yessusem ur d-yerri acemma. Ameqqran n lmuqedmin iɛawed isteqsa-t yenna-yas : Kečč, d Lmasiḥ Mmi-s n Ṛebbi yețțubarken ?
61Aga Yesus, uma-i winihi, uma-i metompoi' nau' hamelaa. Hangkani-pi Imam Bohe mpekune' -i: "Ha Iko mpu'u-mi Magau' Topetolo', Ana' Alata'ala to Moroli'?"
62Sidna Ɛisa yerra-yas : ?-țideț, d nekk ! Yerna aț-țeẓrem Mmi-s n bunadem yeqqim ɣer tama tayeffust n Bab n tezmert ; a t-twalim asmi ara d-yas seg igenwan ɣef wusigna.
62Na'uli' Yesus: "Aku' -mi, pai' nihilo moto-a mpai', Aku' Ana' Manusia', mohura pai' moparenta hi mali ka'ana Alata'ala to Mobaraka', pai' nihilo wo'o-a mana'u tumai ngkai suruga hi rala limu'."
63Lmuqeddem ameqqran icerreg aqenduṛ-is yenna : Ur nuḥwaǧ ara inigan nniḍen !
63Mpo'epe toe we'i, Imam Bohe mpoheu' baju-na ngkai kamoroe-na, pai' na'uli': "Uma-pi mingki' ria sabi'!
64Teslam akken yekfeṛ ? D acu twalam ? ?ekmen fell-as s lmut akken ma llan.
64Ni'epe moto-mi-koiwo lolita-na mpokedi' Alata'ala. Beiwa-mi-koiwo kabotu' -ni?" Hibalia-mi kabotu' -ra omea, ra'uli': "Bate masala' -imile, kana rahuku' mate-i!"
65Kra seg-sen ssusufen-t, țɣummun-as udem-is, kkaten-t s lbunyat qqaṛen-as : Eɛqel anwa i k-id-yewten ! Iɛessasen-nni wwin-t, kkaten-t s ibeqqayen.
65Ngkai ree, ria-ra to mpo'uelikui-i, ria wo'o to mpopo'ore' -i: rakaramuai lio-na, raweba' -i, pai' ra'uli' -ki: "Ee nabi! Pe'uli' pe' ba hema to mpoweba' -koe!" Topojaga wo'o-hawo, mehopo' wo'o-ramo-rawo.
66Buṭrus mazal-it deg ufrag n wexxam n lmuqeddem ameqqran ; ațaya yiwet n tqeddact,
66Nto'u toe, Petrus hi berewe-pidi. Bula-na hi berewe toe, tumai hadua tobine topobago hi tomi Imam Bohe.
67twala-t yesseḥmay, tmuqel-it nezzeh, tenna yas : Ula d kečč telliḍ akk-d Ɛisa anaṣari.
67Kampohilo-na Petrus moneru, nanaa-i pai' na'uli' -ki: "Ba iko wo'o-di hadua doo-na Yesus to Nazaret toei-e mai?"
68Inkeṛ yenna : Ur ẓriɣ, ur fhimeɣ ayen i d-teqqaṛeḍ. Dɣa yeffeɣ, iṛuḥ ɣer wesqif. Imiren kan yeskkuɛ uyaziḍ .
68Aga nasapu Petrus, na'uli': "Uma ku'incai-i, pai' uma kupaha ba napa to nu'uli'!" Ngkai ree moderu' -imi hilou mohu' hi wobo' wala. Turua' -mi manu'.
69Twala-t daɣen tqeddact-nni, tenna i wid yellan dinna : Argaz-agi d yiwen seg-sen ! Yenkeṛ tikkelt tis snat.
69Pehilo wo'o-imi tobine toei, na'uli' -raka tauna to hi ree: "Hi'a tetu wo'o-di doo-na Yesus toei-e mai."
70Taswiɛt kan, wid yellan dinna nnan daɣen i Buṭrus : Mbla ccekk ula d kečč telliḍ seg-sen, axaṭer d ajlili i telliḍ.
70Aga nasapu mperii wo'o-wadi Petrus. Uma mahae ngkai ree, tauna to mokore hi ree mpo'uli' wo'o-miki: "Iko mpu'u-di doo-nae! Apa' to Galilea wo'o-ko-kowo."
71Yebda yețgalla yeqqaṛ : A yi-inɛel Ṛebbi ma skaddbeɣ ! Ur ssineɣ ara argaz-agi i ɣef tețmeslayem.
71Kamosumpa-nami Petrus mpotuna' woto-na, na'uli': "Uma mpu'u ku'incai tauna to ni'uli' tetui!"
72Imiren kan yeskkuɛ uyaziḍ tikkelt tis snat, imiren Buṭrus yemmekta-d awal i s-d-yenna Sidna Ɛisa : « uqbel ad yeskuɛ uyaziḍ tikkelt tis snat, a yi-tnekkṛeḍ tlata iberdan. » Dɣa yeṭṭerḍeq d imeṭṭawen.
72Nto'u toe, turua' -mi manu' karongkani-na. Nakiwoi-mi Petrus lolita-na Yesus ngone to mpo'uli' -ki: "Kako'ia-na turua' manu' karongkani-na, mpolia' tolu ngkani-moko mposapu kanu'inca-ku." Kageo' -nami Petrus kaka'utu-utu.