1Tanghou gaw huaia muanna toh a hoihjaw, in kinaknaa dim sangin.
1Lepší kúsok suchého chleba s pokojom ako plný dom nabitých hoviad so svárom.
2Sikha pil taka hihin tapa zumhuaina omsak tungah vai a hawm ding, huan unaute laka goutanna ah tan a nei ding hi.
2Rozumný sluha bude panovať nad synom, ktorý pôsobí hanbu, a medzi bratmi bude deliť dedičstvo.
3Huansiangna bel dangka ading ahi, huan meipi dangkaeng ading: himahleh TOUPAN lungtangte a endik.
3Kotlík striebru a pec zlatu; ale ten, kto zkúša srdcia, je Hospodin.
4Hoihlou hihmin gilou mukte a limsaka; huan juauhatin siatna lei a bil a doh hi.
4Zlý človek pozoruje ušima na rty neprávosti, a lhár počúva na jazyk, plný zkazy.
5Kuapeuh genthei musitin amah Bawlpa a simmoh ahi; huan kuapeuh tuahsiatni a kipak gawt louhin a om kei ding hi.
5Ten, kto sa posmieva chudobnému, rúha sa tomu, ktorý ho učinil; ten, kto sa raduje nešťastiu, nebude bez trestu.
6Naupangte naupangte mi upate manglukhu ahi uh; huan naupang thupina a pate uh ahi.
6Korunou starcov sú synovia synov, a ozdobou synov sú ich otcovia.
7Thugen hoih mi hai toh a kilawm kei: muk juauthei lal toh a kilawm kei sem.
7Nesluší bláznovi vznešená reč a pravdaže ani kniežaťu lživá reč.
8A nei mit ah thilpiak suangmantam bang ahi: koilam peuha a kiheina ah, a lohching hi.
8Ako drahokam býva úplatný dar v očiach toho, kto ho berie; k čomukoľvek sa obráti, darí sa mu.
9Kuapeuh tatlekna khuhin itna a zong hi: himahleh kuapeuh thubuaia nuam nasain lawm pite a khendalh hi.
9Ten, kto prikrýva prestúpenie, hľadá lásku; ale ten, kto obnovuje vec, rozlučuje priateľov.
10Theihsiamna nei mi sungah taina a lut thuk jaw mihai sunga vuakna za khat sangin.
10Viacej pôsobí na rozumného jedno pokarhanie, ako čo by niekto blázna sto ráz nabil.
11Mi hoihlouin helna kia a zonga; huaijiakin sawltak khel amah dou dinga sawlin a om ding.
11Zlý človek hľadá iba spúru; ale ukrutný posol býva poslaný na neho.
12Vompi a noute laksaka omin mi tuak hen, a hainaa mi hai sangin.
12Nech nadíde osirelá medvedica na človeka, ale nie blázon vo svojom bláznovstve.
13Kuapeuh hoih sika gilou kipahman pia, a in akipan gilou a pai mang kei ding.
13Kto odpláca zlým za dobré, z domu toho človeka neuhne zlé.
14Kinakna kipatna min tui a khahkhiak bang ahi: buaijiakin kinakna a om main, kiselna pai sanin.
14Počiatok zvady je, ako keď pretŕha voda hať; preto prv, ako by sa rozmohol, nechaj spor.
15Kuapeuh gilou siamtangsak, kuapeuh mi diktat mohpaih, amau gel TOUPA adingin kihhuai ahi tuaktuak uhi.
15Ten, kto ospravedlňuje bezbožného, jako i ten, kto odsudzuje spravedlivého, obidvaja sú ohavnosťou Hospodinovi.
16Huaijiakin pilna lei dingin mi hai khut ah a man a om ahia, theihsiamna a neikei chih theiin?
16Načo je kúpne v ruke blázna kúpiť múdrosť, keď nemá rozumu?!
17Lawmin chiklaipeuhin a it gigea, huan vangtahna dingin unau khat a piang hi.
17Priateľ miluje každého času, a v súžení sa rodí brat.
18Mi theihsiamna beiin khut a benga, a inveng maah mohkhu dingin a hongom.
18Človek bez rozumu udiera na ruku, ten, kto sa zaručuje pred svojím blížnym.
19Kinakna deihin tatlekna a deih hi: kuapeuh a kongpi dom sangin siatna a zong hi.
19Ten, kto miluje zvadu, miluje hriech; ten, kto vyvyšuje svoje dvere, hľadá skrúšenie.
20Kuapeuh lungtang sia neiin hoih a mu kei: huan lei hoihlou nei siatna ah a puk hi.
20Človek krivolakého srdca nenajde dobrého, a ten, kto je prevrátený čo do svojho jazyka, padne do zlého.
21Kuapeuh mi hai suangin a lungkhamna dingin a suanga; huan mi hai pan nuamsakna a neikei.
21Ten, kto splodil sprostáka, splodil ho na svoj zármutok, a nebude sa radovať otec blázna.
22Lungtang nuamsa damdawi hoih ahi: himahleh lungsim puakkham in guhte a keusak.
22Radostné srdce je výborným liekom; ale zronený duch suší kosti.
23Mi gilouin a sunga kipanin thilpiak a la khiaa, vaihawmna lampi kilawmlou sak dingin.
23Bezbožník berie úplatný dar z lona, aby zohnul stezky súdu.
24Theihsiamna nei mi maah pilna a om: himahleh mi hai mitte lei tawpah a om hi.
24Na tvári rozumného vidieť múdrosť; ale oči blázna behajú až na koniec zeme.
25Tapa hai a pa adingin lungkhamna ahi, amah piangsaknu adingin khatna.
25Bláznivý syn je na mrzutosť svojmu otcovi a na horkosť tej, ktorá ho porodila.
26Mi diktat gawt leng a hoih keia, mi lian a tanna uh jiaka jep leng.
26Ani pokutovať spravedlivého nie je dobré jako ani biť kniežatá pre úprimnosť.
27Kuapeuh a thute sitin theihna a neia: huan kuapeuh lungsim vot akipan theisiam mi ahi.Mi hai nangawn, a daih dide laiin, pila sim ahi: a mukte a chih laiin, pilvang banga ngaih ahi.
27Ten, kto zdŕža svoje reči, vie čo je známosť; a ten, kto je chladného ducha, je umný muž.
28Mi hai nangawn, a daih dide laiin, pila sim ahi: a mukte a chih laiin, pilvang banga ngaih ahi.
28Aj blázon, keď mlčí, býva považovaný za múdreho, keď si zapcháva svoje rty, za rozumného.