1A synovia Rúbenovi a synovia Gádovi mali mnoho dobytka, náramne mnoho. A keď videli zem Jazer a zem Gileád, že hľa, to miesto je príhodné miesto pre dobytok,
1¶ Na he tini rawa nga kahui a nga tama a Reupena, ratou ko nga tama a Kara: a ka kite ratou i te whenua o Iatere, i te whenua hoki o Kireara, na, he wahi pai tena wahi mo nga kahui;
2prišli synovia Gádovi a synovia Rúbenovi a riekli Mojžišovi a Eleazárovi, kňazovi, i kniežatám obce takto:
2Na ka haere nga tama a Kara ratou ko nga tama a Reupena, ka korero ki a Mohi raua ko Ereatara tohunga, ki nga rangatira ano o te whakaminenga, ka mea,
3Atarót, Díbon, Jazer, Nimra, Chešbon, Elaleh, Sebám, Nébo a Beon,
3Ko Ataroto, ko Ripono, ko Iatere, ko Nimira, ko Hehepona, ko Ereare, ko Hepama, ko Nepo, ko Peono,
4zem to, ktorú zbil Hospodin pred obcou Izraelovou, je zem príhodná pre dobytok, a tvoji služobníci majú dobytok.
4Ko te whenua katoa i patua na e Ihowa i te aroaro o te whakaminenga o Iharaira, he whenua pai tena mo nga kahui, he kahui ano hoki a au pononga.
5A ešte riekli: Ak sme našli milosť v tvojich očiach, nech sa dá tá zem tvojim služobníkom do državia; nevoď nás za Jordán.
5I mea ano ratou, Mehemea e manakohia ana matou i tou aroaro, me homai tenei whenua hei kainga mo au pononga; kaua matou e meatia kia whiti i Horano.
6Na to riekol Mojžiš synom Gádovým a synom Rúbenovým: Či azda vaši bratia pojdú do boja, a vy budete tu sedieť?
6Na ka mea a Miho ki nga tama a Kara ratou ko nga tama a Reupena, Ko o koutou teina koia kia haere ki te whawhai, a ko koutou kia noho ki konei?
7Nuž prečo zdŕžate a odvraciate srdce synov Izraelových, aby neprešli do zeme, ktorú im dal Hospodin?
7He aha koutou i pehi ai i te ngakau o nga tama a Iharaira kia kaua e whiti ki te whenua i homai e Ihowa ki a ratou?
8Tak urobili vaši otcovia, keď som ich bol poslal z Kádeš-barnee, aby prehliadli zem.
8I pena ano o koutou matua i taku tononga atu i a ratou i Kareheparenea kia kite i te whenua.
9Zašli hore až po dolinu Eškol a videli zem, zdržali a odvrátili srdce synov Izraelových, aby neišli do zeme, ktorú im dal Hospodin.
9I to ratou haerenga hoki ki runga ki te awaawa o Ehekora, a, ka kite ratou i te whenua, na pehia ana e ratou nga ngakau o nga tama a Iharaira, kia kaua e haere ki te whenua i homai nei e Ihowa ki a ratou.
10A preto sa toho dňa rozpálil hnev Hospodinov, takže prisahal povediac:
10Na ko te muranga o to Ihowa riri i taua ra, a ka oati ia, ka mea,
11Prisahám, že mužovia, ktorí vyšli hore z Egypta vo veku od dvadsiatich rokov a vyše, neuvidia zeme, ktorú som prísahou zasľúbil Abrahámovi, Izákovi a Jakobovi, lebo ma nenasledovali cele,
11E kore rawa nga tangata i haere mai nei i Ihipa, nga mea e rua tekau, he maha atu ranei o ratou tau, e kite i te whenua i oati ai ahau ki a Aperahama, ki a Ihaka, ki a Hakopa; mo ratou kihai i tino whai i ahau:
12krome Kálefa, syna Jefunneho, Kenezeja, a Jozuu, syna Núnovho, lebo cele nasledovali Hospodina.
12Heoi ano ko Karepe, ko te tama a Iepune Keniti, raua ko Hohua, te tama a Nunu; mo raua i tino whai i a Ihowa.
13A rozpálil sa hnev Hospodinov na Izraela, a spôsobil to, aby sa potulovali po púšti štyridsať rokov, dokiaľ nevyhynulo všetko to pokolenie, ktoré robilo to, čo je zlé v očiach Hospodinových.
13Na ko te muranga o te riri o Ihowa ki a Iharaira, a meinga ana ratou kia kopikopiko i te koraha, e wha tekau nga tau, a poto noa taua whakapaparanga i mahi na i te kino i te tirohanga a Ihowa.
14A hľa, vy ste nastúpili na miesto svojich otcov, plemä hriešnych mužov, aby ste ešte pridávali na páľu hnevu Hospodinovho proti Izraelovi,
14Na, kua ara ake na koutou hei whakakapi mo o koutou matua, he huanga tangata hara, hei whakanui atu i te mura o to Ihowa riri ki a Iharaira.
15lebo sa odvraciate zpät nenasledujúc ho, a on ho zase len nechá na púšti, a budete príčinou zkazy všetkého tohoto ľudu.
15No te mea ki te tahuri ke koutou, a kahore e whai i a ia, ka waiho ano ratou e ia i te koraha; a ma koutou ka ngaro ai tenei iwi katoa.
16Vtedy pristúpili k nemu a riekli: Len ohrady tu vystavíme pre svoj dobytok a mestá pre svoje deti,
16¶ Na ka whakatata ratou ki a ia, ka mea, Ka hanga e matou he taiepa hipi ki konei mo a matou kararehe, me etahi pa mo a matou tamariki:
17a my sa rýchle vyzbrojíme a pojdeme pred synmi Izraelovými, dokiaľ ich nedovedieme na ich miesto, a naše deti budú bývať v ohradených mestách pre nepriateľských obyvateľov zeme.
17Ko matou ia ka haere me a matou patu i mua i nga tama a Iharaira, kia kawea ra ano ratou e matou ki te wahi mo ratou: a me noho a matou tamariki ki nga pa e whai taiepa ana, he wehi hoki i nga tangata o tenei whenua.
18Nevrátime sa do svojich domov, dokiaľ nezdedia synovia Izraelovi, každý svojho dedičstva.
18E kore matou e hoki ki o matou whare, kia riro ra ano tona kainga i tenei, i tenei o nga tama a Iharaira.
19Lebo nedostaneme s nimi dedičstva za Jordánom alebo tam ďalej, keď sa nám dostane naše dedičstvo za Jordánom na východ.
19E kore hoki matou e tu tahi me ratou i te kainga i tawahi o Horano, i tua atu ranei; no te mea ka riro mai he kainga mo matou i tenei taha o Horano, i te taha ki te rawhiti.
20Vtedy im povedal Mojžiš: Ak učiníte tú vec, ak sa ozbrojíte a pojdete pred Hospodinom do boja,
20Na ka mea a Mohi ki a ratou, Ki te meatia tenei mea e koutou, ki te haere koutou me a koutou patu i te aroaro o Ihowa ki te whawhai,
21a prejde vám každý ozbrojený cez Jordán pred Hospodinom a zostane tam, dokiaľ nevyženie svojich nepriateľov od svojej tvári,
21Ki te whiti katoa hoki koutou i Horano me a koutou patu i te aroaro o Ihowa, kia peia ra ano e ia ona hoariri i mua i a ia,
22a dokiaľ nebude zem podmanená pred Hospodinom, a len potom sa vrátite, budete bez viny pred Hospodinom a pred Izraelom, a tak vám bude táto zem dedičným državím pred Hospodinom.
22A ka taea te whenua i te aroaro o Ihowa: katahi koutou ka hoki, a ka harakore ki te aroaro o Ihowa, ki te aroaro ano hoki o Iharaira; a mo koutou tenei whenua hei nohoanga i te aroaro o Ihowa.
23Ale ak myslíte, že neučiníte tak, vtedy hľa, zhrešili ste proti Hospodinovi, a poznajte svoj hriech, ktorý vás nájde.-
23Tena ia, ka kore koutou e pena, nana, kua hara koutou ki a Ihowa; a kia mohio koutou, e hopukia ano koutou e to koutou hara.
24Vystavte si mestá pre svoje deti a stáje pre svoj dobytok, a to, čo vyšlo z vašich úst, učiňte.
24Hanga nga pa mo a koutou tamariki, me nga taiepa mo a koutou hipi; meatia ano hoki te mea i puta mai i o koutou mangai.
25A synovia Gádovi a synovia Rúbenovi odpovedali Mojžišovi a riekli: Tvoji služobníci učinia tak, ako rozkazuje náš pán:
25Na ka korero nga tama a Kara ratou ko nga tama a Reupena ki a Mohi, ka mea, Ka pena au pononga me ta toku ariki i whakahau ai.
26naše deti, naše ženy, náš dobytok a všetky naše hovädá budú tam, v mestách Gileáda,
26Ko reira a matou tamariki, a matou wahine, a matou kahui, me a matou kararehe katoa, ko nga pa o Kireara:
27a tvoji služobníci prejdú, každý ozbrojený do vojny, idúc pred Hospodinom do boja, tak ako hovorí náš pán.
27Ko au pononga ia me whiti katoa atu, rite rawa i te patu mo te pakanga, whawhai ai i te aroaro o Ihowa; me pera me ta toku ariki i ki ai.
28A Mojžiš prikázal o nich Eleazárovi, kňazovi, a Jozuovi, synovi Núnovmu, i hlavám otcov pokolení synov Izraelových.
28¶ Na ka whakahaua te tikanga mo ratou e Mohi ki a Ereatara tohunga, ratou ko Hohua tama a Nunu, ko nga ariki hoki o nga whare o nga matua o nga iwi o nga tama a Iharaira:
29A Mojžiš im povedal: Ak prejdú synovia Gádovi a synovia Rúbenovi s vami Jordán, každý ozbrojený do boja, idúc pred Hospodinom, a keď už bude zem podmanená pred vami, dáte im zem Gileád do dedičného državia.
29A ka mea a Mohi ki a ratou, Ki te whiti katoa atu i roto i a koutou nga tama a Kara i Horano, ratou ko nga tama a Reupena me a ratou patu ano, whawhai ai i te aroaro o Ihowa, a ka taea te whenua i to koutou aroaro; na me hoatu e koutou te whenua o Kireara kia puritia e ratou:
30Ale keby neprešli ozbrojení s vami, dostanú državie medzi vami v zemi Kanaána.
30Ki te kahore ia ratou e whiti tahi i a koutou, me a ratou patu, na, tena he wahi hei puritanga ma ratou i roto i a koutou i te whenua o Kanaana.
31Na to odpovedali synovia Gádovi a synovia Rúbenovi a riekli: To, čo hovoril Hospodin tvojim služobníkom, tak to učiníme;
31Na ka whakautua e nga tama a Kara ratou ko nga tama a Reupena, ka mea, Ka rite tonu ta matou e mea ai ki ta Ihowa i korero mai ai ki au pononga.
32my prejdeme ozbrojení pred Hospodinom do zeme Kanaána, a naše državie nášho dedičstva bude tu za Jordánom.
32Me whiti matou me a matou patu i te aroaro o Ihowa ki te whenua o Kanaana, a hei puritanga ma matou to matou kainga i tenei taha o Horano.
33A tak im dal Mojžiš, synom Gádovým a synom Rúbenovým a polovici pokolenia Manassesa, syna Jozefovho, kráľovstvo Síchona, amorejského kráľa, a kráľovstvo Óga, bázanského kráľa, zem i s jej mestami v hraniciach, mestá zeme dookola.
33Na ka homai e Mohi ki a ratou, ki nga tama a Kara, ki nga tama a Reupena ratou ko tetahi taanga o te iwi o Manahi tama a Hohepa te kingitanga o Hihona kingi o nga Amori, me te kingitanga o Oka kingi o Pahana, te whenua me ona pa i roto i o ratou rohe, ara nga pa o te whenua a tawhio noa.
34A synovia Gádovi vystavili Díbon, Atarót a Aroér
34Na ka hanga e nga tama a Kara a Ripono, a Ataroto, a Aroere;
35a Atarót-šofan, Jazer a Jogbehu
35Me Ateroto Hopana, me Iatere, me Iokopeta;
36a Bét-nimru a Bét-cháran, ohradené mestá, i stáje pre drobný dobytok.
36Me Petenimira, me Peteharana: he pa taiepa, me nga taiepa mo nga hipi.
37A synovia Rúbenovi vystavili Chešbon, Elale a Kirjataim
37A na nga tama a Reupena i hanga a Hehepona, a Ereare, a Kiriataima;
38a Nébo a Bál-meon, premeniac im mená, i Sibmu, a dali iné mená mestám, ktoré vystavili.
38A Nepo, a Paarameono, i whakaputaia ketia hoki nga ingoa, me Hipima: i huaina ano hoki e ratou he ingoa ke ki nga pa i hanga e ratou.
39Potom odišli synovia Machíra, syna Manassesovho, do Gileáda a vzali ho a hnali Amoreja, ktorý býval v ňom.
39A i haere atu nga tama a Makiri tama a Manahi ki Kireara, a tangohia ana e ia, peia ana hoki te Amori i reira.
40A Mojžiš dal Gileád Machírovi, synovi Manassesovmu, a býval v ňom.
40A i hoatu e Mohi a Kireara ki a Makiri tama a Manahi; a noho ana ia i reira.
41A Jair, syn Manassesov, išiel a zaujal ich dediny a nazval ich dedinami Jairovými.
41A i haere a Haira tama a Manahi, a tangohia ana e ia nga pa o reira, a huaina iho e ia, ko Hawotohaira.
42A Nóbach išiel a zaujal Kenát a jeho mestečká a pomenoval ho Nóbachom, svojím menom.
42A i haere a Nopaha, a tangohia ana e ia a Kenata, me ona pa ririki, a huaina iho ki tona ingoa, ki a Nopaha.