1Sinovi Rubenovi pa in sinovi Gadovi so imeli veliko množino čred, in videli so pokrajino Jazersko in Gileadsko, in glej, ta kraj je bil pripraven za živinorejo.
1¶ Na he tini rawa nga kahui a nga tama a Reupena, ratou ko nga tama a Kara: a ka kite ratou i te whenua o Iatere, i te whenua hoki o Kireara, na, he wahi pai tena wahi mo nga kahui;
2Pridejo torej sinovi Rubenovi in sinovi Gadovi in ogovore Mojzesa, Eleazarja duhovnika in kneze občine, rekoč:
2Na ka haere nga tama a Kara ratou ko nga tama a Reupena, ka korero ki a Mohi raua ko Ereatara tohunga, ki nga rangatira ano o te whakaminenga, ka mea,
3Atarot, Dibon, Jazer, Nimra, Hesbon, Eleale, Sebam, Nebo in Beon
3Ko Ataroto, ko Ripono, ko Iatere, ko Nimira, ko Hehepona, ko Ereare, ko Hepama, ko Nepo, ko Peono,
4v deželi, ki jo je GOSPOD udaril pred Izraelovo občino, je dežela za živino, in mi, hlapci tvoji, imamo dosti živine.
4Ko te whenua katoa i patua na e Ihowa i te aroaro o te whakaminenga o Iharaira, he whenua pai tena mo nga kahui, he kahui ano hoki a au pononga.
5Reko torej: Ako smo našli milost v tvojih očeh, daj to deželo v posest nam hlapcem svojim; ne vodi nas onkraj Jordana.
5I mea ano ratou, Mehemea e manakohia ana matou i tou aroaro, me homai tenei whenua hei kainga mo au pononga; kaua matou e meatia kia whiti i Horano.
6A Mojzes reče sinovom Gadovim in sinovom Rubenovim: Bratje vaši naj gredo v boj, vi pa hočete tu sedeti?
6Na ka mea a Miho ki nga tama a Kara ratou ko nga tama a Reupena, Ko o koutou teina koia kia haere ki te whawhai, a ko koutou kia noho ki konei?
7In zakaj odvračate srce Izraelovih sinov, da ne bi šli tja v deželo, ki jim jo je dal GOSPOD?
7He aha koutou i pehi ai i te ngakau o nga tama a Iharaira kia kaua e whiti ki te whenua i homai e Ihowa ki a ratou?
8Tako so storili očetje vaši, ko sem jih poslal iz Kades-barnee ogledat deželo;
8I pena ano o koutou matua i taku tononga atu i a ratou i Kareheparenea kia kite i te whenua.
9ko so prišli gori do doline Eškolske in si ogledali deželo, so odvrnili srce sinov Izraelovih, da ne bi šli v deželo, ki jim jo je dal GOSPOD.
9I to ratou haerenga hoki ki runga ki te awaawa o Ehekora, a, ka kite ratou i te whenua, na pehia ana e ratou nga ngakau o nga tama a Iharaira, kia kaua e haere ki te whenua i homai nei e Ihowa ki a ratou.
10In srd GOSPODOV se je razvnel tisti dan, in prisegel je, rekoč:
10Na ko te muranga o to Ihowa riri i taua ra, a ka oati ia, ka mea,
11Nihče izmed mož, ki so šli sem iz Egipta, od dvajsetletnih in više, ne bo videl dežele, ki sem jo s prisego obljubil Abrahamu, Izaku in Jakobu, zato ker niso hodili zvesto za mano,
11E kore rawa nga tangata i haere mai nei i Ihipa, nga mea e rua tekau, he maha atu ranei o ratou tau, e kite i te whenua i oati ai ahau ki a Aperahama, ki a Ihaka, ki a Hakopa; mo ratou kihai i tino whai i ahau:
12razen Kaleba, sina Jefunovega, Kenizejca, in Jozueta, sina Nunovega, kajti ona sta zvesto hodila za GOSPODOM.
12Heoi ano ko Karepe, ko te tama a Iepune Keniti, raua ko Hohua, te tama a Nunu; mo raua i tino whai i a Ihowa.
13In razvnel se je srd GOSPODOV zoper Izraela, in naredil je, da so se morali klatiti po puščavi štirideset let, dokler ni pomrl ves rod, ki je hudo ravnal pred očmi GOSPODOVIMI.
13Na ko te muranga o te riri o Ihowa ki a Iharaira, a meinga ana ratou kia kopikopiko i te koraha, e wha tekau nga tau, a poto noa taua whakapaparanga i mahi na i te kino i te tirohanga a Ihowa.
14In glejte, vi ste stopili na mesto očetov svojih, izrastki grešnih ljudi, da še bolj pomnožite togoto srda GOSPODOVEGA zoper Izraela.
14Na, kua ara ake na koutou hei whakakapi mo o koutou matua, he huanga tangata hara, hei whakanui atu i te mura o to Ihowa riri ki a Iharaira.
15Zakaj če se odvrnete in ne boste hodili za njim, on ga pusti še dalje v puščavi, in tako pogubite vse to ljudstvo.
15No te mea ki te tahuri ke koutou, a kahore e whai i a ia, ka waiho ano ratou e ia i te koraha; a ma koutou ka ngaro ai tenei iwi katoa.
16In stopijo k njemu bliže in reko: Samo ograje hočemo tu postaviti za živino svojo in mesta za otročiče svoje,
16¶ Na ka whakatata ratou ki a ia, ka mea, Ka hanga e matou he taiepa hipi ki konei mo a matou kararehe, me etahi pa mo a matou tamariki:
17sami pa pojdemo oboroženi pred Izraelovimi sinovi, da jih spremimo na njih kraj. Otroci naši naj ostanejo v ograjenih mestih zaradi prebivalcev te dežele.
17Ko matou ia ka haere me a matou patu i mua i nga tama a Iharaira, kia kawea ra ano ratou e matou ki te wahi mo ratou: a me noho a matou tamariki ki nga pa e whai taiepa ana, he wehi hoki i nga tangata o tenei whenua.
18Ne vrnemo se v hiše svoje, dokler ne posede sleherni sinov Izraelovih svoje dediščine.
18E kore matou e hoki ki o matou whare, kia riro ra ano tona kainga i tenei, i tenei o nga tama a Iharaira.
19Zakaj ž njimi nočemo ničesar podedovati onkraj Jordana in tam dalje, ako nam pripade dediščina naša na tej strani Jordana, proti jutru.
19E kore hoki matou e tu tahi me ratou i te kainga i tawahi o Horano, i tua atu ranei; no te mea ka riro mai he kainga mo matou i tenei taha o Horano, i te taha ki te rawhiti.
20Nato jim veli Mojzes: Ako izpolnite to besedo, ako se oborožite in pojdete v boj pred GOSPODOM,
20Na ka mea a Mohi ki a ratou, Ki te meatia tenei mea e koutou, ki te haere koutou me a koutou patu i te aroaro o Ihowa ki te whawhai,
21in pride vsak oboroženec izmed vas čez Jordan pred GOSPODOM, dokler ne prežene sovražnikov svojih izpred sebe
21Ki te whiti katoa hoki koutou i Horano me a koutou patu i te aroaro o Ihowa, kia peia ra ano e ia ona hoariri i mua i a ia,
22in bo zemlja podvržena pred GOSPODOM, in ako se šele potem vrnete, nedolžni bodete pred GOSPODOM in pred Izraelom, in ta dežela vam bodi v posest pred GOSPODOM.
22A ka taea te whenua i te aroaro o Ihowa: katahi koutou ka hoki, a ka harakore ki te aroaro o Ihowa, ki te aroaro ano hoki o Iharaira; a mo koutou tenei whenua hei nohoanga i te aroaro o Ihowa.
23Ako pa ne storite tako, glejte, grešili ste zoper GOSPODA, in vedite, da vas greh vaš doleti.
23Tena ia, ka kore koutou e pena, nana, kua hara koutou ki a Ihowa; a kia mohio koutou, e hopukia ano koutou e to koutou hara.
24Postavite si mesta za otročiče svoje in ograje za živino svojo in storite, kakor so govorila usta vaša.
24Hanga nga pa mo a koutou tamariki, me nga taiepa mo a koutou hipi; meatia ano hoki te mea i puta mai i o koutou mangai.
25In sinovi Gadovi in sinovi Rubenovi reko Mojzesu takole: Hlapci tvoji bodo storili, kakor je ukazal naš gospod.
25Na ka korero nga tama a Kara ratou ko nga tama a Reupena ki a Mohi, ka mea, Ka pena au pononga me ta toku ariki i whakahau ai.
26Otroci naši, žene naše, črede naše in vsa naša živina ostanejo tu v gileadskih mestih;
26Ko reira a matou tamariki, a matou wahine, a matou kahui, me a matou kararehe katoa, ko nga pa o Kireara:
27mi pa, tvoji hlapci, pojdemo, vsi oboroženi za vojsko, pred GOSPODOM v boj, kakor je govoril naš GOSPOD.
27Ko au pononga ia me whiti katoa atu, rite rawa i te patu mo te pakanga, whawhai ai i te aroaro o Ihowa; me pera me ta toku ariki i ki ai.
28Tedaj zapove Mojzes glede njih Eleazarju duhovniku in Jozuetu, sinu Nunovemu, in poglavarjem očetovin iz rodov Izraelovih sinov.
28¶ Na ka whakahaua te tikanga mo ratou e Mohi ki a Ereatara tohunga, ratou ko Hohua tama a Nunu, ko nga ariki hoki o nga whare o nga matua o nga iwi o nga tama a Iharaira:
29In Mojzes jim reče: Ako pojdejo sinovi Gadovi in sinovi Rubenovi, vsi oboroženi, z vami čez Jordan v boj pred GOSPODOM in dežela vam bo podvržena, dajte jim pokrajino Gileadsko v posest;
29A ka mea a Mohi ki a ratou, Ki te whiti katoa atu i roto i a koutou nga tama a Kara i Horano, ratou ko nga tama a Reupena me a ratou patu ano, whawhai ai i te aroaro o Ihowa, a ka taea te whenua i to koutou aroaro; na me hoatu e koutou te whenua o Kireara kia puritia e ratou:
30ako pa ne pojdejo oboroženi z vami na ono stran, naj imajo posestva med vami v deželi Kanaanski.
30Ki te kahore ia ratou e whiti tahi i a koutou, me a ratou patu, na, tena he wahi hei puritanga ma ratou i roto i a koutou i te whenua o Kanaana.
31Nato odgovore sinovi Gadovi in sinovi Rubenovi, rekoč: Kakor je govoril GOSPOD hlapcem tvojim, tako storimo.
31Na ka whakautua e nga tama a Kara ratou ko nga tama a Reupena, ka mea, Ka rite tonu ta matou e mea ai ki ta Ihowa i korero mai ai ki au pononga.
32Pojdemo oboroženi pred GOSPODOM v deželo Kanaansko, a dedna posest nam ostani tostran Jordana.
32Me whiti matou me a matou patu i te aroaro o Ihowa ki te whenua o Kanaana, a hei puritanga ma matou to matou kainga i tenei taha o Horano.
33In dal je Mojzes sinovom Rubenovim in sinovom Gadovim in polovici rodu Manaseja, Jožefovega sinú, kraljestvo Sihona, kralja Amorejcev, in kraljestvo Oga, kralja basanskega, deželo in njena mesta ž njih okraji, mesta po deželi naokrog.
33Na ka homai e Mohi ki a ratou, ki nga tama a Kara, ki nga tama a Reupena ratou ko tetahi taanga o te iwi o Manahi tama a Hohepa te kingitanga o Hihona kingi o nga Amori, me te kingitanga o Oka kingi o Pahana, te whenua me ona pa i roto i o ratou rohe, ara nga pa o te whenua a tawhio noa.
34In sinovi Gadovi so sezidali Dibon, Atarot, Aroer,
34Na ka hanga e nga tama a Kara a Ripono, a Ataroto, a Aroere;
35Atrot-šofan, Jazer, Jogbeho,
35Me Ateroto Hopana, me Iatere, me Iokopeta;
36Bet-nimro in Bet-haran: utrjena mesta in ograje za ovce.
36Me Petenimira, me Peteharana: he pa taiepa, me nga taiepa mo nga hipi.
37Sinovi Rubenovi so pa sezidali Hesbon, Eleale, Kirjataim,
37A na nga tama a Reupena i hanga a Hehepona, a Ereare, a Kiriataima;
38Nebo, Baal-meon (katerim so premenili imena) in Sibmo, in dali so druga imena mestom, ki so jih zgradili.
38A Nepo, a Paarameono, i whakaputaia ketia hoki nga ingoa, me Hipima: i huaina ano hoki e ratou he ingoa ke ki nga pa i hanga e ratou.
39A sinovi Mahirja, Manasejevega sinú, so šli v Gilead in zasedli ta kraj ter pregnali Amorejce, ki so bili v njem.
39A i haere atu nga tama a Makiri tama a Manahi ki Kireara, a tangohia ana e ia, peia ana hoki te Amori i reira.
40In dal je Mojzes Gilead Mahirju, Manasejevemu sinu, in prebival je v njem.
40A i hoatu e Mohi a Kireara ki a Makiri tama a Manahi; a noho ana ia i reira.
41Jair pa, sin Manasejev, je šel in zasedel njegove vasi in jih imenoval Jairove trge.Tudi Nobah je šel ter zasedel Kenat in podložne mu vasi in jih imenoval po svojem imenu Nobah.
41A i haere a Haira tama a Manahi, a tangohia ana e ia nga pa o reira, a huaina iho e ia, ko Hawotohaira.
42Tudi Nobah je šel ter zasedel Kenat in podložne mu vasi in jih imenoval po svojem imenu Nobah.
42A i haere a Nopaha, a tangohia ana e ia a Kenata, me ona pa ririki, a huaina iho ki tona ingoa, ki a Nopaha.