1Zgodi se pa drugo-prvo soboto, da gre skozi setve, in učenci njegovi trgajo klasje, ga manejo z rokami in jedo.
1 A go no mo, asibti* zaari fo hane, Yesu goono ga gana farey ra. A talibey go mo ga jeeney ceeri ka musay ngey kambey ra ka kaama.
2Nekateri farizejev pa reko: Zakaj delate, kar se ne sme delati ob sobotah?
2 Kala Farisi fonda boro fooyaŋ ne: «Ifo se no araŋ goono ga te haŋ kaŋ mana halal* i ma te asibti zaari ra?»
3In odgovori in jim reče Jezus: Ali niste še brali tega, kar je storil David, ko se je ulačnil on in kateri so bili ž njim?
3 Yesu mo tu i se ka ne: «Wala araŋ mana caw ka di haŋ kaŋ Dawda te no, waato kaŋ nga nda nga jama maa haray?
4Kako je šel v hišo Božjo in je vzel predložene kruhe in jih jedel ter dal tudi tistim, ki so bili ž njim: katerih ne sme nihče jesti, razen samo duhovniki.
4 A furo Irikoy fuwo ra ka buuru* jisanta sambu ka ŋwa, k'a no mo nga borey se. Buuro din mo, a mana halal boro kulu se a m'a ŋwa, kala day alfagey hinne.»
5In reče jim: Sin človekov je tudi sobote gospodar.
5 A ne i se mo: «Boro Izo ya asibti zaari Koyo no.»
6Zgodi se pa v drugo soboto, da gre v shodnico in uči. In tam je bil človek, čigar desna roka je bila usehla.
6 Asibti zaari fo koyne, a furo Yahudance diina marga fuwo ra ka borey dondonandi. Boro fo go noodin kaŋ a kambe ŋwaaro suugu.
7Pismarji in farizeji so pa pazili nanj, če bo tudi v soboto ozdravljal, da bi našli tožbo zoper njega.
7 Asariya dondonandikoy da Farisi fonda borey mo goono ga Yesu mo-kuru-kuru ka di hal a ga baani nooyaŋ te asibti zaaro ra, zama i ma du k'a kalima se.
8A on je vedel njih misli; veli pa možu, ki je imel suho roko: Vstani in stopi na sredo! In vstane in se ustopi.
8 Amma a g'i miiley bay. A ne albora kaŋ gonda kambe kaŋ suugu din se: «Tun ka kay bindo ra.» Kal a tun ka kay.
9Jezus pa jim reče: Vprašam vas: kaj velja ob sobotah: dobro delati ali hudo, življenje oteti ali pogubiti?
9 Yesu binde ne i se: «Ay g'araŋ hã hal a ga halal boro ma goy hanno te asibti zaaro ra, wala a ma goy laalo te? I ma fundi faaba wala i m'a halaci?»
10In pogledavši jih vse okrog, reče človeku: Iztegni roko svojo! In on stori tako, in roka njegova je bila zopet zdrava.
10 A n'i kulu guna, gaa no a ne bora din se: «Ma ni kamba salle.» Nga mo te yaadin, a kamba mo du baani.
11A oni postanejo togote vsi neumni, in pomenkujejo se med seboj, kaj bi storili Jezusu.
11 Amma ngey wo te bine hal i ga ba ka follo. I saaware ngey game ra haŋ kaŋ ngey ga te Yesu se.
12Zgodi se pa tiste dni, da odide na goro molit, in vztraja vso noč v molitvi k Bogu.
12 A go no mo, jirbey din ra, kaŋ Yesu fatta ka koy tondi kuuko boŋ zama nga ma te adduwa, a hanna ka te adduwa Irikoy gaa.
13In ko se zdaní, pokliče učence svoje; in izvoli jih dvanajst izmed njih, katerim tudi da ime apostoli:
13 Waato kaŋ mo bo, a na nga talibey ce nga do ka iway cindi hinka suuban i game ra, kaŋ yaŋ mo a ne i se diyayaŋ*.
14Simona, ki mu je tudi dal ime Peter, in Andreja, njegovega brata, Jakoba in Janeza, Filipa in Bartolomeja,
14 Ngey neeya: Siman, kaŋ a na maa-dake daŋ a gaa Bitros, d'a nya ize Andarawos, da Yakuba, da Yohanna, da Filibos, da Bartalami,
15Matevža in Tomaža, Jakoba Alfejevega in Simona, ki se imenuje Gorečnik,
15 da Matta, da Toma, da Yakuba Halfa ize, da Siman kaŋ se i ga ne Anniyakoy, da Yahuta Yakuba ize,
16Juda Jakobovega in Juda Iškariota, ki je postal izdajalec.
16 da Yahuta, Kariyoti bora, kaŋ bare ka ciya amaana ŋwaako.
17In gre ž njimi doli in se ustavi na ravnem kraju, in okrog njega velika truma učencev njegovih in velika množica ljudstva iz vse Judeje in iz Jeruzalema in iz Tirskega in Sidonskega primorja, ki so bili prišli, da bi ga slišali in da bi jih ozdravil njih bolezni;
17 Yesu zumbu, nga nd'ey, ka kay batama fo ra, da nga talibey marga bambata mo. Boro boobo margu mo kaŋ yaŋ kaa ka fun Yahudiya ra, da Urusalima ra, da Tir* da Zidon* kwaarey ra, kaŋ yaŋ go teeko me gaa.
18in tisti, ki so jih mučili nečisti duhovi, so bili ozdravljeni.
18 I kaa zama ngey ma hangan ka maa, zama a m'i no baani mo ngey jantey gaa. Borey kaŋ follayyaŋ goono g'i gurzugandi mo, a n'i no baani.
19In vsa množica je iskala, da bi se ga dotikali, ker moč je iz njega šla in ozdravljala vse.
19 Hala marga kulu ceeci ngey ma lamb'a gaa, zama dabari goono ga fun a do k'i kulu no baani.
20In on, povzdignivši oči na učence svoje, pravi: Blagor vam ubogim, ker vaše je kraljestvo Božje.
20 Yesu mo, waato kaŋ a na nga talibey guna, a ne: «Albarkantey no araŋ wo talkey, Zama Irikoy koytara ya araŋ wane no.
21Blagor vam, ki ste sedaj lačni, ker bodete nasičeni. Blagor vam, ki sedaj jokate, ker se boste smejali.
21 Albarkantey no araŋ wo sohõ harayzey, Zama i g'araŋ kungandi. Albarkantey no araŋ wo sohõ hẽenikoyey, Zama araŋ ga aniya ka haaru.
22Blagor vam, kadar vas ljudje mrzé in kadar vas izobčujejo in sramoté in zametujejo vaše ime kot hudobno zaradi Sina človekovega.
22 Albarkantey no araŋ waati kaŋ borey ga konna araŋ, waati kaŋ i g'araŋ fay waani, K'araŋ wow, k'araŋ maa furu danga boro laaloyaŋ no, Ay wo, Boro Izo sabbay se.
23Radujte se tisti dan in poskakujte! Kajti glejte, veliko je plačilo vaše v nebesih; ravno tako namreč so delali prorokom njih očetje.
23 Wa farhã han din hane ka sar bine kaani sabbay se, zama wa guna, araŋ alhakku beero go no beena ra. Zama yaadin cine no i kaayey te annabey se.
24Toda gorje vam bogatim, kajti prejeli ste tolažbo svojo.
24 Amma kaari araŋ wo, sohõ arzakantey! Zama araŋ gonda araŋ wane kunfa sohõ.
25Gorje vam, ki ste sedaj nasičeni, ker bodete lačni. Gorje vam, ki se sedaj smejete, ker žalovali boste in jokali.
25 Kaari araŋ wo kaŋ yaŋ ga kungu sohõ! Zama araŋ ga aniya ka maa haray. Kaari araŋ wo kaŋ yaŋ ga haaru sohõ! Zama araŋ ga aniya ka hẽ ka baray.
26Gorje vam, kadar dobro o vas govore vsi ljudje; kajti ravno tako so delali njih očetje lažnivim prorokom.
26 Kaari araŋ waati kaŋ boro kulu ga saabu araŋ se! Zama yaadin cine no i kaayey te tangari annabey se.
27Ali vam, ki poslušate, pravim: Ljubite sovražnike svoje; delajte dobro tem, ki vas mrzé;
27 Amma araŋ wo kaŋ yaŋ go ga maa, ay ga ne araŋ se: araŋ ma ba araŋ ibarey. Araŋ ma te ihanno ngey kaŋ yaŋ ga konna araŋ se.
28blagoslavljajte, ki vas preklinjajo, molite za te, ki vas obrekujejo.
28 Araŋ ma albarka gaara ngey kaŋ yaŋ g'araŋ laali se. Wa te adduwa mo ngey kaŋ yaŋ g'araŋ wow se.
29Kdor te udari po enem licu, nastavi mu tudi drugo, in kdor ti jemlje plašč, ne brani mu vzeti tudi suknje.
29 Bora kaŋ na ni saŋ garbe fo gaa, m'afa mo bare a se. Bora kaŋ ga ni taafe sambu, ma si wang'a se ni kwaayo mo.
30Daj vsakemu, kdor te prosi, in od njega, ki tvoje vzame, ne zahtevaj nazaj.
30 Ma no boro kulu kaŋ ga ni ŋwaaray se. Bora kaŋ ga ni jinayey kom, ma s'a hã a m'a yeti.
31In kakor hočete, da bi ljudje vam storili, prav tako storite tudi vi njim.
31 Mate kaŋ araŋ ga ba borey ma te araŋ se, araŋ mo ma te i se yaadin.
32In če ljubite tiste, ki ljubijo vas, kakšna hvala vam gre? Saj tudi grešniki ljubijo tiste, ki nje ljubijo.
32 D'araŋ ga ba araŋ baakoy, saabuyaŋ woofo no araŋ se? Baa zunubikooney ga ba ngey baakoy.
33In če dobro delate tistim, ki dobro delajo vam, kakšna hvala vam gre? Tudi grešniki delajo ravno tako.
33 D'araŋ na ihanno te ngey se kaŋ yaŋ ga te araŋ se ihanno, saabuyaŋ woofo no araŋ se? Baa zunubikooney ga te yaadin.
34In če posojate tistim, od katerih upate zopet prejeti, kakšna hvala vam gre? Tudi grešniki posojajo grešnikom, da prejmo enako.
34 Da mo araŋ ga garaw no ngey se kaŋ yaŋ araŋ gonda beeje i gaa araŋ ga du a, saabuyaŋ woofo no araŋ se? Baa zunubikooney ga garaw no zunubikooniyaŋ se hal i ma ye ka du mate kaŋ i no din.
35Ampak ljubite sovražnike svoje, dobro delajte in posojajte, ne pričakujoč ničesar; in veliko vam bode plačilo, in sinovi bodete Najvišjega: zakaj on je dobrotljiv tudi nehvaležnežem in hudobnežem.
35 Amma araŋ ma ba araŋ ibarey. Wa ihanno te. Wa garaw no amma wa si bine daŋ. Yaadin gaa no araŋ alhakko ga baa. Araŋ ga ciya Koyo kaŋ ga bisa ikulu se izeyaŋ, zama nga wo gomnikoy no gutulantey se da boro laaley mo se.
36Bodite torej usmiljeni, kakor je Oče vaš usmiljen.
36 Araŋ ma ciya bakarawkoyyaŋ, mate kaŋ araŋ Baabo ya Bakarawkoy no.
37In ne sodite, in ne bodete sojeni. Ne obsojajte, in ne bodete obsojeni. Odpuščajte, in vam bo odpuščeno.
37 Araŋ ma si ciiti, zama i ma si ciiti araŋ se. Wa si boro zeeri, zama i ma s'araŋ zeeri. Wa naŋ, i g'araŋ naŋ mo.
38Dajajte, in vam bo dano: mero dobro in natlačeno in potreseno in zvrhano bodo dali v naročje vaše; s kakršno mero namreč merite, s tako se vam bo odmerjalo.
38 Araŋ ma no, i g'araŋ no mo. Neesiji hanno, kaŋ i kankam, kaŋ i zinji, kaŋ to hal a ga mun, yaadin no i g'a no araŋ ganda ra. Zama neesijo kaŋ araŋ ga neesi nd'a din, nga no i ga neesi nd'a araŋ se.»
39Pove jim pa tudi priliko: More li slepec slepca voditi? Ne padeta li oba v jamo?
39 Kal a na yaasay fo ci i se mo ka ne: «Danaw ga hin ka goobu candi danaw fo se? Manti ihinka kulu ga kaŋ goota ra no?
40Ni ga učenca nad učitelja svojega; a vsak, kdor se popolnoma izuči, bo kakor učitelj njegov.
40 Talibi si bisa nga alfaga, amma afo kulu, waati kaŋ a to, a ga ciya danga nga alfaga cine.
41Kaj pa vidiš pazder, ki je v brata tvojega očesu, bruna pa, ki je v očesu tvojem, ne čutiš?
41 Ifo se no ni ga sub'izo kaŋ go ni nya-izo mwa ra guna, amma ni baa si nda bundo kaŋ go ni bumbo din mwa ra?
42Kako moreš reči bratu svojemu: Brat, daj, da izderem pazder, ki je v očesu tvojem, ko sam bruna v očesu svojem ne vidiš? Hinavec, izderi najprej bruno iz očesa svojega, in potem izpregledaš, da izdereš pazder, ki je v očesu brata tvojega.
42 Wala mate ni ga te ka ne ni nya-izo se: ‹Ay nya-izo, naŋ ya sub'izo kaŋ go ni mwa ra din kaa,› amma ni siino ga di bundo kaŋ go ni bumbo mwa ra? Nin, munafico! Ma bundo kaa ni bumbo mwa ra jina, gaa no ni ga di gumo ka sub'izo kaŋ go ni nya-izo mwa ra din kaa.
43Ni ga namreč drevesa dobrega, da bi rodilo slab sad, tudi slabega drevesa ne, da bi rodilo dober sad.
43 Tuuri-nya hanno si no kaŋ ga ize laalo hay, tuuri-nya laalo mo si no kaŋ ga ize hanno hay.
44Kajti vsako drevo se spozna po svojem sadu. S trnja namreč ne bero smokev in z robidovja ne trgajo grozdja.
44 Zama tuuri-nya kulu, i g'a bay nga izey do. I si jeejay ize kosu karji nya gaa, wala mo i si reyzin* ize kosu ngarfu nya gaa.
45Dobri človek prinaša iz dobrega zaklada srca svojega dobro, hudobnež pa prinaša iz hudega zaklada hudobno; kajti usta njegova govore iz preobilosti srca.
45 Boro hanno, nga bina jisiri hanna ra no a ga ihanno kaa taray. Boro laalo mo, nga bina jisiri laala ra no a ga ilaalo kaa taray. Zama haŋ kaŋ na bine to no me ga ci.
46Kaj pa me imenujete: Gospod, Gospod, pa ne delate, kar pravim?
46 Ifo se binde araŋ ga ne ay se: ‹Rabbi, Rabbi,› kaŋ araŋ si te hari kaŋ ay ga ci?
47Vsak, kdor gre k meni in sliši moje besede in jih izpolnjuje, pokažem vam, komu je podoben:
47 Boro kulu kaŋ ga kaa ay do ka maa ay sanney, k'i te mo, ay g'araŋ cabe haŋ kaŋ a ga hima nd'a.
48Podoben je človeku, ki zida hišo, in globoko koplje in postavi temelj na skalo; in ko nastane povodenj, zažene se reka ob tisto hišo, a ne more je omajati, ker je trdno sezidana.Kdor pa sliši in ne stori, podoben je človeku, ki zida hišo na zemlji brez temelja; in ko se reka zažene vanjo, precej pade, in podrtija te hiše je velika.
48 A ga hima boro fo kaŋ na fu cina, kaŋ fansi ka koy hala ganda ka sinji tondi gaa. Waato kaŋ hari kaŋ, hari zuray mo kar fuwo din gaa, a mana du k'a zinji, zama i n'a cina ka boori.
49Kdor pa sliši in ne stori, podoben je človeku, ki zida hišo na zemlji brez temelja; in ko se reka zažene vanjo, precej pade, in podrtija te hiše je velika.
49 Amma boro kaŋ maa, a man'a te, a ga hima boro fo kaŋ na fu cina hari zuru fondo taasi boŋ, a mana daba sinjiyaŋ kulu te. Hari zuray kar a gaa, hala sahãadin d'a a kaŋ. Fuwo din kaŋyaŋ mo ga laala.»