1Potem pa, ko je končal vse besede svoje pred ljudstvom, ki je poslušalo, pride v Kafarnavm.
1 Waato kaŋ Yesu na nga sanney kulu ban borey hangey ra, a furo Kafarnahum kwaara ra.
2Nekemu stotniku pa je bil hlapec, katerega je rad imel, bolan in je že umiral.
2 Kala sooje jine funa fo go no kaŋ a bannya jante hal a ga ba ka bu. A binde ga ba r'a gumo.
3Ko pa sliši o Jezusu, pošlje k njemu starešine Judov. Proseč ga, naj pride in mu ozdravi hlapca.
3 Kaŋ a maa Yesu baaro, a na Yahudance arkusuyaŋ donton a do k'a ŋwaaray a ma kaa ka nga bannya no baani.
4Ko pa oni pridejo k Jezusu, ga silno prosijo, rekoč: Vreden je, da mu to storiš;
4 Ngey mo, waato kaŋ i to Yesu do, i n'a ŋwaaray da himma ka ne: «Bora kaŋ se ni ga woodin te, a to r'a,
5ljubi namreč narod naš in shodnico nam je sezidal sam.
5 zama a ga ba iri dumo, hal a na diina marga fuwo cina iri se.»
6In Jezus gre tja ž njimi. In ko že ni daleč od hiše, pošlje k njemu stotnik prijatelje in mu sporoči: Gospod, ne trudi se; zakaj nisem vreden, da stopiš pod streho mojo.
6 Kala Yesu koy i banda. Kaŋ a to nangu fo kaŋ mana mooru windo gaa, sooje jine funa din na nga coroyaŋ donton Yesu do kaŋ yaŋ ne a se: «Ay jina bora, ma si ni boŋ taabandi. Ay mana to ni ma furo ay nangora ra.
7Zato se tudi nisem sam vrednega štel, da bi prišel k tebi; temuč reci z besedo, in hlapec moj ozdravi.
7 Woodin sabbay se ay man'ay boŋ lasaabu hal ay to ay ma kaa ni do. Day, ma salaŋ hinne, ay zanka mo ga du baani.
8Kajti tudi jaz sem človek, pod oblast postavljen, in imam vojake pod seboj, pa velim temu: Pojdi! In gre, in drugemu: Pridi! In pride, in hlapcu svojemu: Stori to! In stori.
8 Zama ay mo, boro fo dabari ra no ay go, soojeyaŋ go ay bumbo dabaro ra mo. Ay ga ne woone se: ‹Koy!› -- kal a ma koy. Ay ga ne afa se: ‹Kaa!› -- kal a ma kaa. Ay ga ne ay bannya se: ‹Ma te woone!› -- kal a m'a te.»
9Ko pa Jezus to sliši, se mu začudi in, obrnivši se, reče množici, ki je šla za njim: Pravim vam, tudi v Izraelu še nisem našel tolike vere.
9 Waato kaŋ Yesu maa sanney wo, kal a dambara nda bora. A bare marga kaŋ goono g'a gana din gaa ka ne: «Ay ga ci araŋ se: ay mana di cimbeeri* gaabikooni sanda woone cine, baa Israyla ra.»
10In ko se vrnejo domov, ki so bili poslani, najdejo hlapca zdravega.
10 Waato kaŋ borey kaŋ i donton ye fu, i kaa ka gar bannya wo go baani.
11In zgodi se potem, da gre v mesto, ki se imenuje Nain, in ž njim gredo učenci njegovi in velika množica.
11 Woodin banda, Yesu koy ka furo kwaara fo ra kaŋ se i ga ne Nayin. A talibey koy a banda, ngey nda borey marga bambata mo.
12Ko se pa približa mestnim vratom, glej, neso ven mrliča, edinega sina matere njegove, in ona je bila vdova; in mnogo ljudstva iz mesta gre ž njo.
12 Waato kaŋ a maanu kwaara birno meyo gaa, guna i goono ga fatta nda buuko fo, kaŋ nga hinne no nyaŋo se, nyaŋo mo kurnyo bu no. Kwaara boro boobo goono g'a dum.
13In ko jo Gospod ugleda, se mu zasmili in ji reče: Ne jokaj!
13 Waato kaŋ Rabbi di waybora, kal a bakar a se ka ne a se: «Ma si hẽ koyne.»
14In pristopivši se dotakne odra, nosilci pa se ustavijo, in veli: Mladenič, pravim ti, vstani!
14 A kaa ka maan dima gaa k'a ham. Borey kaŋ yaŋ goono g'a jare kay. Gaa Yesu ne: «Arwaso, ay ga ne ni se: ma tun.»
15In mrlič sede in začne govoriti. In dá ga materi njegovi.
15 Buukwa mo tun ka goro, a sintin ka salaŋ. Yesu n'a no nyaŋo se.
16Obide pa jih groza vse, in hvalijo Boga, rekoč: Velik prorok je vstal med nami, in Bog je obiskal ljudstvo svoje.
16 Humburkumay na borey marga kulu di. I na darza no Irikoy se ka ne: «Annabi bambata fo tun iri game ra!» I ne mo: «Irikoy kaa ka nga borey kunfa!»
17In razglasi se ta beseda o njem po vsej Judeji in vseh sosednjih krajih.
17 Baaro din koy Yahudiya laabo kulu ra, da laabu windanta mo.
18In o vsem tem so sporočili Janezu učenci njegovi.
18 Yohanna talibey n'a no hayey din baaru. Kala Yohanna na nga talibi hinka fo ce nga do,
19In pokliče dva izmed učencev svojih ter ju pošlje h Gospodu vprašat: Si li ti tisti, ki ima priti, ali naj čakamo druzega?
19 k'i donton i ma koy Rabbi do ka ne: «Nin no ga ti boro kaŋ ga kaa din, wala iri ma afo batu?»
20Ko torej moža prideta k Jezusu, rečeta: Janez Krstnik naju je poslal k tebi vprašat: Si li ti tisti, ki ima priti, ali naj čakamo druzega?
20 Waato kaŋ i to Yesu do, alborey ne: «Yohanna baptisma teekwa no k'iri donton ni do ka ne: ‹Hala nin no ga ti boro kaŋ ga kaa din, wala iri ma afo batu?› »
21Ravno tisto uro pa jih je mnogo ozdravil bolezni in muk in hudobnih duhov in mnogim slepcem je dal vid.
21 Saaya din ra Yesu na boro boobo no baani janteyaŋ, da zaŋayyaŋ, da follayyaŋ gaa. Danaw boobo mo, a n'i no diyaŋ.
22In Jezus odgovori in jima reče: Pojdita in sporočita Janezu, kar sta videla in slišala: slepci izpregledujejo, hromci hodijo, gobavci se očiščajo, gluhi slišijo, mrtvi vstajajo, ubogim se oznanja evangelij.
22 Gaa no Yesu tu ka ne i se: «Araŋ ma konda baaro Yohanna do, hayey kaŋ araŋ di da hayey kaŋ araŋ maa mo: danawyaŋ goono ga di, simbarkoyaŋ goono ga kay ka dira, jiraykooniyaŋ goono ga hanan, lutuyaŋ goono ga maa, buukoyaŋ goono ga tun, i goono ga Baaru Hanna waazu talkey se mo.
23In blagor mu, kdor se ne pohujša nad menoj.
23 Albarkante no boro kulu kaŋ mana di darayyaŋ hari ay do.»
24In ko sta poslanca Janezova odšla, začne govoriti množici o Janezu: Kaj ste šli v puščavo gledat? Trst, ki ga veter maje?
24 Yohanna diyey goono ga dira, kala Yesu sintin ka salaŋ borey marga se Yohanna boŋ ka ne: «Ifo no araŋ koy ka guna ganjo ra? Kwaari kaŋ haw ga zinji no?
25Ali kaj ste šli, da vidite? Človeka, ki se oblači v mehka oblačila? Glej, kateri se oblačijo v gosposko obleko in živé v slasteh, bivajo v kraljevih dvorih. Ali koga ste šlo gledat? Proroka?
25 Wala ifo no araŋ koy ka guna? Boro no kaŋ ga bankaaray baano daŋ? Guna, borey kaŋ yaŋ gonda bankaaray caadanteyaŋ, kaŋ yaŋ ga te watay goray, i go koyey windey ra.
26Da, pravim vam, in še več nego proroka.
26 Amma ifo no araŋ fatta ka koy ka di? Annabi no? Oho, ay ga ne araŋ se, boro kaŋ ga bisa annabi no gumo!
27Ta je, o katerem je pisano: „Glej, jaz pošiljam angela svojega pred obličjem tvojim, ki pripravi tvojo pot pred teboj.“
27 Nga no ga ti boro kaŋ i hantum a boŋ ka ne: ‹Guna, ay g'ay diya donton ni jine, kaŋ ga ni fonda soola ni jine.›
28Pravim vam: Nobeden izmed rojenih od žen ni večji od Janeza; a kdor je najmanjši v kraljestvu Božjem, je večji od njega.
28 Ay ga ne araŋ se: boro kulu si no kaŋ wayboro hay kaŋ ga bisa Yohanna beeray. Amma kulu nda yaadin, boro kaŋ kayna da ikulu Irikoy koytara ra ga bisa Yohanna beeray.»
29In vsi ljudje, ki so ga slišali, in cestninarji so priznali pravičnost Bogu, krstivši se s krstom Janezovim.
29 Borey kulu kaŋ yaŋ maa mo, ngey nda jangal taakoy, i na Irikoy adilitara seeda, zama i na Yohanna baptisma ta.
30A farizeji in učeniki postave so zavrgli sklep Božji sami zoper sebe, ko se mu niso dali krstiti.
30 Amma Farisi fonda borey da asariya dondonandikoy na Irikoy saawara furu ngey boŋ se, zama i man'a baptisma ta.
31Komu torej naj primerjam ljudi tega rodu? in komu so podobni?
31 Kala Yesu tonton ka ne: «Ifo no ay ga zamana wo borey himandi nd'a, wala i go danga ifo cine no?
32Podobni so otrokom, ki posedajo po ulicah in si med seboj kličejo in pravijo: Piskali smo vam, in niste plesali; žalostinke smo vam peli, in niste jokali.
32 To, i si hima kala zankayaŋ kaŋ goono ga goro habu batama ra ka care ce ka ne: ‹Iri na seese kar araŋ se, amma araŋ mana gaan. Iri na bu baray te amma araŋ mana hẽ.›
33Janez Krstnik je namreč prišel in ne jé kruha in ne pije vina, pa pravite: Hudiča ima!
33 Zama Yohanna baptisma teekwa kaa, a siino ga buuru ŋwa, a siino ga duvan haŋ. Kal araŋ ga ne: ‹A gonda follay.›
34Prišel je Sin človekov in jé in pije, pa pravite: Glejte ga človeka požeruha in pijanca, mitarjev in grešnikov prijatelja!
34 Boro Izo mo kaa, a ga ŋwa, a ga haŋ. Kal araŋ ga ne: ‹Wa guna ŋwaari boobo ŋwaako da baji hanko no, jangal taakoy da zunubikooney coro mo no.›
35A modrost Božjo so opravičili vsi njeni otroci.
35 Day, da boro lasaabuyaŋo ga saba, kulu ni te-goy mo ga saba!»
36Prosil ga pa je eden izmed farizejev, naj bi jedel ž njim; in gre v hišo farizejevo ter sede za mizo.
36 Kala Farisi fonda boro fo na Yesu ce a ma kaa ka hawru nga banda. A furo mo Farisi fonda bora fuwo ra ka goro ŋwaayaŋ nango do.
37In glej, žena, ki je bila v mestu grešnica, prinese, ko zve, da sedi za mizo v hiši farizejevi, alabastrovo steklenico mazila,
37 Kwaara wayboro fo go no kaŋ zunubikooni no. Waato kaŋ a maa Yesu go Farisi fonda bora fuwo ra ga goro, a kande albasta* kolba fo kaŋ gonda waddi a ra.
38in se ustopi jokaje odzadaj k nogam njegovim ter začne močiti noge njegove s solzami in jih otirati z lasmi svoje glave, in mu poljublja noge in jih mazili z mazilom.
38 A kay banda, Yesu cey do haray, ka soobay ka hẽ. Kaŋ hẽeno ra a mundey na Yesu cey tayandi, kal a n'i tuusu nda nga boŋ hamney. A soobay k'a cey sunsum ka waddo soogu i boŋ.
39Ko pa to vidi farizej, ki ga je bil povabil, pravi sam pri sebi takole: Ako bi bil ta prorok, bi pač vedel, kdo in kakšna žena je, ki se ga dotika, kajti grešnica je.
39 Amma waato kaŋ Farisi fonda bora kaŋ na Yesu ce din di woodin, a salaŋ nga bina ra ka ne: «Da boro wo ya annabi no, doŋ a ga bay wayboro kaŋ no, da boro kaŋ cine no go ga lamb'a gaa, zama nga wo ga ti zunubikooni.»
40In odgovori Jezus in mu reče: Simon, imam ti nekaj povedati. On pa reče: Učenik, povej.
40 Yesu tu ka ne a se: «Siman, ay gonda hay fo kaŋ ay ga ci ni se.» Nga mo ne: «Alfa, soobay ka salaŋ.»
41Neki upnik ima dva dolžnika; eden mu je dolžen petsto denarjev, a drugi petdeset.
41 «To. Boro fo kaŋ ga garaw no gonda garawkooni hinka. Afo gonda garaw kaŋ ga bisa jiiri fo da jare banandi a boŋ, afa mo wo kaŋ ga bisa handu fo da jare wane.
42Ker pa nimata s čim plačati, odpusti obema. Povej torej, kateri od njiju ga bo bolj ljubil?
42 Kaŋ i sinda hay kulu kaŋ ga bana, kal a na ikulu yaafa. To. Boro woofo no i game ra ga ba r'a ka bisa afo?»
43Odgovori Simon in reče: Menim, da tisti, kateremu je več odpustil. On pa mu reče: Prav si razsodil.
43 Siman tu ka ne: «Ay ga tammahã bora kaŋ se i na ibooba yaafa.» Yesu ne a se: «Ni lasaabo ga saba.»
44In obrnivši se k ženi, pravi Simonu: Vidiš to ženo? Prišel sem v hišo tvojo, vode mi nisi podal za noge; a ta mi je s solzami močila noge in jih otirala s svojimi lasmi.
44 Waato din gaa a bare waybora do haray ka ne Siman se: «Ni go ga di wayboro wo, wala? Ay furo ni fuwo ra, ni man'ay no hari kaŋ g'ay cey nyun. Amma wayboro wo, a n'ay cey tayandi nda nga mundey k'i tuusu nda nga boŋ hamney.
45Nisi me poljubil; ta pa ni nehala, odkar sem prišel noter, poljubovati noge moje.
45 Ni man'ay sunsum, amma wayboro wo, za waati kaŋ ay furo, a mana fay d'ay cey sunsumyaŋ.
46Z oljem nisi mazilil glave moje, a ta mi je z mazilom pomazilila noge.
46 Ni mana ji soogu ay boŋo boŋ, amma wayboro wo, a na waddi soogu ay cey boŋ.
47Zato ti pravim: Odpuščeni so ji mnogi grehi njeni, kajti imela je veliko ljubezen; a komur se malo odpušča, malo ljubi.
47 Woodin sabbay se ay ga ci ni se, i n'a yaafa nda nga zunubi booba, zama a na baakasinay cabe gumo. Amma bora kaŋ se i na yaafa kayna te, a gonda baakasinay kayna.»
48Njej pa reče: Odpuščeni so ti grehi tvoji.
48 Kala Yesu ne waybora se: «Ay na ni zunubey yaafa ni se.»
49In začno, ki so ž njim sedeli pri mizi, govoriti v sebi: Kdo je ta, ki celó grehe odpušča?On pa reče ženi: Vera tvoja te je rešila, pojdi v miru!
49 Borey kaŋ yaŋ goono ga goro a banda sintin ka ne ngey nda care se: «May ga ti nga, kaŋ a ga baa zunubiyaŋ yaafa?»
50On pa reče ženi: Vera tvoja te je rešila, pojdi v miru!
50 Amma Yesu ne waybora se: «Ni cimbeero* na ni faaba. Ni ma koy da laakal kanay.»