1Brezbožni bežé, ko jih nihče ne preganja, pravični pa so kakor mlad lev brez strahu.
1 Boro laaley ga zuru baa boro kulu si g'i gaaray, Amma adilante gonda bine-gaabi danga muusu beeri daŋ futo.
2Zaradi pregrehe dežele nastopa ji mnogo knezov, a človek razumen in izkušen podaljša pravno vlado.
2 Laabu taali sabbay se no bonkooney ga baa a ra, Amma boro kaŋ gonda fahamay nda bayray do a ga te aloomar.
3Mož, ki je sam ubog in tare siromake, podoben je dežju, ki vse odplavi in kruha ne prinese.
3 Boro kaŋ gonda jaŋay kaŋ ga alfukaarey toonye, A ga hima beene hari kaŋ ga kaa nda haw nga banda, kaŋ si ŋwaari naŋ.
4Kateri zapuščajo postavo, hvalijo brezbožne, kateri pa se držé postave, jim nasprotujejo.
4 Borey kaŋ yaŋ fay da asariya* haggoyyaŋ ga boro laaley saabu, Amma asariya haggoykoy ga gaaba nd'ey.
5Zlobni ljudje ne razumejo, kar je pravo, kateri pa iščejo GOSPODA, umejo vse.
5 Boro laaley mana faham nda cimi ciiti bo, Amma Rabbi ceecikoy ga faham da hay kulu.
6Boljši je ubogi, ki hodi v nedolžnosti svoji, nego spačeni, ki se zvija semtertja, če je še tako bogat.
6 Talka kaŋ goono ga dira nga cimo ra ga bisa siirante, baa a ciya arzakante.
7Kdor hrani postavo, sin je razumen, kdor se pa druži s požrešniki, dela sramoto očetu svojemu.
7 Boro kulu kaŋ ga asariya haggoy te ize kaŋ gonda fayanka, Amma boro kaŋ ga hangasinay da laakal-zaaray ŋwaarikoyey ga nga baaba haawandi.
8Kdor blago svoje množi z oderuštvom in podraževanjem, nabira ga njemu, ki bo milostno delil siromakom.
8 Boro kaŋ na nga arzaka yulwandi riiba nda hari do goono g'a margu alfukaarey bakarawkoy se.
9Kdor odvrača uho svoje, da ne sliši postave, tudi molitev njegova je gnusoba.
9 Boro kaŋ na nga hanga kaa asariya maayaŋ gaa, Baa a adduwa ya fanta hari no.
10Kdor zapeljuje poštene na slabo pot, pade sam v svojo jamo, nedolžni pa podedujejo dobro.
10 Boro kaŋ na adilante daŋ a ma fondo laalo gana, Nga bumbo ga kaŋ nga guuso ra, Amma boro timmante ga gomni tubu.
11Za modrega se sam ima bogatin, ali siromak, ki je razumen, ga spozna.
11 Arzakante gonda laakal nga boŋ diyaŋ gaa, Amma talka kaŋ gonda fahamay g'a gundey kaa taray.
12Ko zmago slavé pravični, velika je sijajnost, ko se pa povzdigujejo brezbožni, se ljudje skrivajo.
12 Waati kaŋ adilantey ga du zaama, Darza boobo go no. Amma waati kaŋ boro laaley kaaru, borey ga tugu.
13Kdor prikriva pregrehe svoje, ne bo imel sreče, kdor pa se jih obtoži in jih zapusti, doseže usmiljenje.
13 Boro kaŋ na nga taaley tugu si te albarka, Amma boro kulu kaŋ n'i ci ka fay d'ey mo ga du suuji.
14Blagor človeku, ki je v strahu vedno, kdor pa zakrkne srce svoje, zvrne se v nesrečo.
14 Farhãkoy no boro kaŋ ga humburu _Irikoy|_ waati kulu, Amma boro kaŋ na nga bina sandandi ga kaŋ masiiba ra.
15Kakor rjoveč lev in gladen medved je brezbožen vladar siromaškemu ljudstvu.
15 Danga muusu beeri kaŋ ga dundu, Danga ganji urs* kaŋ goono ga koli, Yaadin cine no mayraykoy laalo ga hima talkey kaŋ sinda gaabi boŋ.
16Knez, ki je brez razuma, silno zatira, kdor pa sovraži kriv dobiček, si podaljša dni.
16 Laabukoy kayna kaŋ sinda fahamay, Nga wo toonyante beeri no, Amma boro kaŋ wangu zamba riiba ga nga jirbey kuukandi.
17Človek, obremenjen s krvjo človeško, je na begu prav do groba; nihče ga ne zadržuj!
17 Boro kaŋ ga to da boro fo kuri alhakku, A ga zuru kala nga fundi me, Day boro kulu ma s'a konzo.
18Kdor hodi nedolžno, se reši, kdor pa je spačen in hodi po dveh potih, pade hipoma.
18 Boro kaŋ ga dira nda adilitaray, i g'a faaba, Amma boro kaŋ ga hanga sanday te siiriyaŋ fonda ra ga kaŋ me folloŋ.
19Kdor obdeluje zemljo svojo, nasiti se kruha, kdor pa hodi za ničemurnimi, nasiti se uboštva.
19 Boro kaŋ ga nga laabo far ga du ŋwaari da yulwa, Amma boro kaŋ na boro yaamey gana, Talkataray ga wasa a se.
20Zvest mož je bogat v blagoslovih, kdor pa je nagel, da bi obogatel, ne bode brez kazni.
20 Boro naanaykoy ga to da albarka, Amma boro kaŋ cahã arzaka duure se si jaŋ ciiti.
21Ozirati se na zunanjost osebe ni dobro, ker za grižljaj kruha bi grešil mož.
21 A si boori i ma baar'a-baar'a te. A si boori mo boro ma asariya daaru zama nga ma du ŋwaari kayna se.
22Mož z nevoščljivim očesom hití, da obogati, in ne ve, da mu pride potreba.
22 Boro kaŋ gonda miila laalo ga cahã ka arzaka gana, A mana bay mo kaŋ jaŋay ga kaa nga gaa.
23Kdor svari človeka, dobi pozneje več naklonjenosti, nego kdor se dobrika z jezikom.
23 Boro kaŋ deeni boro gaa, Kokor banda a ga du gaakuri ka bisa boro kaŋ na me-kaanay te da nga deene.
24Kdor krade očetu svojemu ali materi svoji ter pravi: To ni greh! tovariš je možu ubijalcu.
24 Boro kaŋ na nga baabo wala nga nya kom, A ma ne mo, «Woodin manti taali no» -- Bora din ya halacikoy hangasin no.
25Prešernež vnema prepir, kdor pa ima nado v GOSPODA, obilo mu bode vsega.
25 Boŋ jareko ga yanje tunandi, Amma boro kaŋ ga nga deyaŋo sinji Rabbi gaa ga te maani.
26Kdor se zanaša na srce svoje, je bedak, kdor pa hodi modro, bo rešen.
26 Boro kaŋ jeeri nga bina gaa ya saamo no, Amma boro kaŋ ga taamu laakal gaa, i g'a faaba.
27Kdor daje ubogemu, ne bode mu potrebe, kdor pa zagrinja oči svoje, ga obsipajo s kletvinami.Ko se povzdigujejo brezbožni, skrivajo se ljudje, ko pa pogibljejo, množijo se pravični.
27 Boro kaŋ ga no alfukaaru se, a si jaŋ bo, Amma boro kaŋ ga nga moy ganandi ga di laaliyaŋ boobo.
28Ko se povzdigujejo brezbožni, skrivajo se ljudje, ko pa pogibljejo, množijo se pravični.
28 Waati kaŋ boro laaley ga kaaru, jama ga tugu, Amma waati kaŋ i ga halaci, adilantey ga tonton.