1Napa to jadi' hi ngata Antiokhia wengi, toe wo'o to jadi' hi Ikonium. Paulus pai' Barnabas hilou hi tomi posampayaa to Yahudi, pai' -ra mpoparata Kareba Lompe' hi tauna to morumpu hi ria, alaa-na wori' to Yahudi pai' to bela-ra to Yahudi mepangala' hi Yesus.
1ふたりは、イコニオムでも同じようにユダヤ人の会堂にはいって語った結果、ユダヤ人やギリシヤ人が大ぜい信じた。
2Tapi' to Yahudi to uma dota mepangala' mpo'ukei' ntodea to bela-ra to Yahudi, bona mpokahuku' -ra topepangala' hi Pue' Yesus.
2ところが、信じなかったユダヤ人たちは異邦人たちをそそのかして、兄弟たちに対して悪意をいだかせた。
3Paulus pai' Barnabas, mahae-ra mobago hi ngata toe. Mpoparata-ra Kareba Pue' hante uma ria eka' -ra. Pai' Pue' moto-mi mpotulungi-ra, apa' nawai' -ra baraka' mpobabehi tanda mekoncehi, bona monoto-mi hi hawe'ea tauna kamakono-na lolita to rakeni. Lolita toe mpo'uli' kabula rala Alata'ala mpowai' kalompea' hi manusia'.
3それにもかかわらず、ふたりは長い期間をそこで過ごして、大胆に主のことを語った。主は、彼らの手によってしるしと奇跡とを行わせ、そのめぐみの言葉をあかしされた。
4Tapi' ihi' ngata toera uma-ra hintuwu'. Ria-ra to tono' hi to Yahudi, ria wo'o-ra to tono' hi suro Pue' Yesus.
4そこで町の人々が二派に分れ、ある人たちはユダヤ人の側につき、ある人たちは使徒の側についた。
5Ka'omea-na tauna to bela-ra to Yahudi pai' tauna to Yahudi hante pangkeni-ra wo'o, mohawa' -ramo doko' mpobalinai' pai' mpowatuhi-ra Paulus pai' Barnabas.
5その時、異邦人やユダヤ人が役人たちと一緒になって反対運動を起し、使徒たちをはずかしめ、石で打とうとしたので、
6Ntaa' ra'inca-di Paulus pai' Barnabas patuju-rae. Toe pai' metibo' -ramo hilou hi tana' Likaonia, pai' -ra mo'oha' hi ree, mohu' hi ngata Listra pai' Derbe.
6ふたりはそれと気づいて、ルカオニヤの町々、ルステラ、デルベおよびその附近の地へのがれ、
7Hi ree wo'o-ra mpoparata Kareba Lompe'.
7そこで引きつづき福音を伝えた。
8Hi ngata Listra, ria hadua tomane to pungku ngkai lomo' kaputu-na. Ntora mohura-i-wadi, apa' uma moroho witi' -na pai' uma mpu'u nakulei' momako'.
8ところが、ルステラに足のきかない人が、すわっていた。彼は生れながらの足なえで、歩いた経験が全くなかった。
9Topungku toei mohura mpo'epe Paulus mololita. Paulus mpenoto' -i pai' nahilo karia pepangala' -na bona rapaka'uri' -i.
9この人がパウロの語るのを聞いていたが、パウロは彼をじっと見て、いやされるほどの信仰が彼にあるのを認め、
10Toe pai' na'uli' napesukui: "Mokore monoa' -moko!" Hangkore-idile, pai' -i momako' hilou tumai.
10大声で「自分の足で、まっすぐに立ちなさい」と言った。すると彼は踊り上がって歩き出した。
11Karahilo-na ntodea napa to nababehi Paulus toe, mololita-ramo hi rala basa-ra moto, to rahanga' basa Likaonia, ra'uli': "Hompo-mi anitu bola' tumai hi wongko dunia' molence mpo-manusia'!"
11群衆はパウロのしたことを見て、声を張りあげ、ルカオニヤの地方語で、「神々が人間の姿をとって、わたしたちのところにお下りになったのだ」と叫んだ。
12Barnabas rahanga' Zeus, pai' Paulus rahanga' Hermes, apa' Paulus poko topololita.
12彼らはバルナバをゼウスと呼び、パウロはおもに語る人なので、彼をヘルメスと呼んだ。
13Ngkai ree, apa' ria-hawo tomi pepuea' hi Zeus hi mali ngata, pangkeni agama-ra ngkeni ba hangkuja ma'a pamawa japi pai' wunga hilou hi wobo' ngata, hangkaa-ngkania hante tauna to wori'. Patuju-ra, doko' mposumale' japi toe rapopepue' hi Barnabas pai' Paulus.
13そして、郊外にあるゼウス神殿の祭司が、群衆と共に、ふたりに犠牲をささげようと思って、雄牛数頭と花輪とを門前に持ってきた。
14Ntaa' we'i, kara'epe-na Barnabas pai' Paulus napa patuju-ra, raheu' -heu' -mi pohea-ra, tanda kasusa' nono-ra, pai' -ra mokeno hilou hi laintongo' tauna to wori', rapesukui mololita, ra'uli':
14ふたりの使徒バルナバとパウロとは、これを聞いて自分の上着を引き裂き、群衆の中に飛び込んで行き、叫んで
15"Napa-di to nibabehi tohe'i-ee? Kai' toi-e, manusia' biasa moto wo'o-ka-kaiwo hewa koi'. Tumai-kai tohe'i-e, mpokeni Kareba Lompe' hi koi', bona nibahakai mepue' hi pue' to uma ria kalaua-na tetu, pai' bona mepue' -koi hi Alata'ala to Tuwu', Alata'ala to mpajadi' langi', dunia', tahi' hante hawe'ea ihi' -na.
15言った、「皆さん、なぜこんな事をするのか。わたしたちとても、あなたがたと同じような人間である。そして、あなたがたがこのような愚にもつかぬものを捨てて、天と地と海と、その中のすべてのものをお造りになった生ける神に立ち帰るようにと、福音を説いているものである。
16Owi Pue' Ala mpelele' tauna humalili' dunia' mpotuku' konoa-ra moto.
16神は過ぎ去った時代には、すべての国々の人が、それぞれの道を行くままにしておかれたが、
17Aga nau' wae, uma nalipo' mpowai' -ta tanda-tanda to mpakanoto-taka karia-na Alata'ala. Nawai' -ta wori' nyala pewai' to lompe': nawai' -ta uda ngkai langi', napopowua' hinu'a-ta hi tempo-na. Nawai' -ta pongkoni', nawai' -ta kagoea' nono."
17それでも、ご自分のことをあかししないでおられたわけではない。すなわち、あなたがたのために天から雨を降らせ、実りの季節を与え、食物と喜びとで、あなたがたの心を満たすなど、いろいろのめぐみをお与えになっているのである」。
18Nau' wae-mi lolita-ra Paulus pai' Barnabas hi ntodea, aga mokoro lia-pidi mpotagi-ra bona neo' -ra mpokeni pepue' -ra hi hira'.
18こう言って、ふたりは、やっとのことで、群衆が自分たちに犠牲をささげるのを、思い止まらせた。
19Uma mahae ngkai ree, ba hangkuja dua to Yahudi to ngkai ngata Antiokhia pai' Ikonium rata hi Listra, doko' mpo'ewa Paulus. Mpo'ukei' -ra ntodea hi Listra bona hira' wo'o doko' mpo'ewa-i. Oti toe, hilou-ramo mpowatuhi-i pai' -i radii' hilou hi mali ngata pai' rapalahii-mi hi retu, ra'uli' -rawo mate-imi.
19ところが、あるユダヤ人たちはアンテオケやイコニオムから押しかけてきて、群衆を仲間に引き入れたうえ、パウロを石で打ち、死んでしまったと思って、彼を町の外に引きずり出した。
20Ntaa' we'i, bula-ra topetuku' Yesus mokore ntololikia-na, muu-mule' memata-imi, pai' -i kaliliu mesua' hi rala ngata. Kamepulo-na, hilou-imi dohe Barnabas hi ngata Derbe.
20しかし、弟子たちがパウロを取り囲んでいる間に、彼は起きあがって町にはいって行った。そして翌日には、バルナバと一緒にデルベにむかって出かけた。
21Hi Derbe, Paulus pai' Barnabas mpoparata wo'o Kareba Lompe', alaa-na wori' tauna jadi' topetuku' Yesus. Ngkai ree, nculii' -ramo hilou hi ngata Listra, pai' ngkai ree hilou hi Ikonium, kaliliu wo'o hi ngata Antiokhia tana' Pisidia.
21その町で福音を伝えて、大ぜいの人を弟子とした後、ルステラ、イコニオム、アンテオケの町々に帰って行き、
22Hi butu ngata to rakahiloui toe, rarohoi nono-ra topetuku' Yesus, ra'uli' -raka: "Neo' tabahakai mepangala' hi Pue' Yesus, apa' kita' to jadi' ntodea-na Alata'ala kana mporata kaparia ncala', aga hi eo mpeno mo'oha' -ta dohe-na hi rala Kamagaua' -na."
22弟子たちを力づけ、信仰を持ちつづけるようにと奨励し、「わたしたちが神の国にはいるのには、多くの苦難を経なければならない」と語った。
23Hi butu ngata to rakahiloui toe, Paulus pai' Barnabas mpo'ongko' tauna to jadi' pangkeni to mpototu'ai topetuku' Yesus hi ria. Mopuasa' pai' mosampaya-ra, merapi' bona Pue' mpewili' -ra, apa' Hi'a-wadi poncarumakaa-ra.
23また教会ごとに彼らのために長老たちを任命し、断食をして祈り、彼らをその信じている主にゆだねた。
24Oti toe, Paulus pai' Barnabas mpokaliliu pomako' -ra ntara hi tana' Pisidia rata hi tana' Pamfilia.
24それから、ふたりはピシデヤを通過してパンフリヤにきたが、
25Ngkai ree-ra mpokeni Lolita Alata'ala hi ngata Perga, pai' lako' mana'u-ra hilou hi wiwi' tahi' rata hi ngata Atalia.
25ペルガで御言を語った後、アタリヤにくだり、
26Hudu-mi pobago-ra mpokeni Kareba Lompe' hi ngata-ngata toe. Toe pai' mehawi' kapal-ramo nculii' hilou hi ngata Antiokhia hi tana' Siria. Apa' ngkai ngata Antiokhia toe-mi pontepu'ua pomako' -rae wengi, pai' topetuku' Yesus to hi Antiokhia toe-ramo wengi to mposampayai-ra pai' merapi' bona Alata'ala mpewili' -ra hante kabula rala-na bula-ra mpobago bago to lako' hudu rapobago toe.
26そこから舟でアンテオケに帰った。彼らが今なし終った働きのために、神の祝福を受けて送り出されたのは、このアンテオケからであった。
27Karata-ra hi Antiokhia toe, rarumpu-ramo hawe'ea topepangala' hi Pue' Yesus, pai' ratutura-raka hawe'ea to nababehi Alata'ala hi pomakoa' -ra. Ralolita wo'o beiwa Alata'ala mpobea-raka ohea bona tauna to bela-ra to Yahudi mepangala' wo'o-ra-rawo hi Yesus.
27彼らは到着早々、教会の人々を呼び集めて、神が彼らと共にいてして下さった数々のこと、また信仰の門を異邦人に開いて下さったことなどを、報告した。そして、ふたりはしばらくの間、弟子たちと一緒に過ごした。
28Jadi', Paulus pai' Barnabas, mahae hala' -ra tida hi ngata toe dohe topetuku' Yesus.
28そして、ふたりはしばらくの間、弟子たちと一緒に過ごした。