1Ria ba hangkuja dua to Yahudi ngkai Yudea to mepangala' -mi hi Pue' Yesus, hilou hi ngata Antiokhia. To Yahudi toera mpotudui' topetuku' Yesus hi Antiokhia, ra'uli' -raka: "Ane uma-koi ratini' ntuku' ada to hi rala Atura Musa, bate uma-koi mpai' tebahaka ngkai huku' jeko' -ni!"
1さて、ある人たちがユダヤから下ってきて、兄弟たちに「あなたがたも、モーセの慣例にしたがって割礼を受けなければ、救われない」と、説いていた。
2Uma mowo pe'ewa-ra Paulus pai' Barnabas mpobaro tudui' -ra toe. Ka'omea-na, to Kristen to hi Antiokhia mpo'uli': "Agina tasuro ba hangkuja dua doo-ta hilou hi Yerusalem, mpobua' kara-kara toe hi suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na." To rasuro hilou toe, hira' Paulus, Barnabas, pai' ba hangkuja dua to ntani' -na.
2そこで、パウロやバルナバと彼らとの間に、少なからぬ紛糾と争論とが生じたので、パウロ、バルナバそのほか数人の者がエルサレムに上り、使徒たちや長老たちと、この問題について協議することになった。
3Jadi', to Kristen to hi Antiokhia mpobawa-ra rata hi mali ngata. Ngkai ree, mako' -ramo hilou mpotoa' Yerusalem. Hi pomakoa' -ra tohe'e, mpotara tana' Fenisia pai' Samaria, pai' halengko ohea ratutura beiwa tauna to bela-ra to Yahudi medea ngkai jeko' -ra pai' mepangala' hi Pue' Yesus. Kareba tohe'e mpakagoe' nono-ra hawe'ea ompi' hampepangalaa'.
3彼らは教会の人々に見送られ、ピニケ、サマリヤをとおって、道すがら、異邦人たちの改宗の模様をくわしく説明し、すべての兄弟たちを大いに喜ばせた。
4Rata mpu'u-ramo hi Yerusalem, to Kristen hi ria hante suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na mpotarima lompe' -ra. Ngkai ree, Paulus pai' Barnabas mpotutura-raka hawe'ea to nababehi Alata'ala hi pomakoa' -ra wengi mpokeni Kareba Lompe' hi tauna to bela-ra to Yahudi.
4エルサレムに着くと、彼らは教会と使徒たち、長老たちに迎えられて、神が彼らと共にいてなされたことを、ことごとく報告した。
5Aga ria wo'o ba hangkuja dua to Parisi to mepangala' -mi hi Pue' Yesus. Pokore-rami to Parisi toera, ra'uli': "Tauna to bela-ra to Yahudi tetura, uma hono' ane mepangala' -ra hi Yesus-wadi. Kana ratini' wo'o-ra pai' rahubui mpotuku' Atura Musa."
5ところが、パリサイ派から信仰にはいってきた人たちが立って、「異邦人にも割礼を施し、またモーセの律法を守らせるべきである」と主張した。
6Toe pai' morumpu-ramo suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na, mpohurai kara-kara toe.
6そこで、使徒たちや長老たちが、この問題について審議するために集まった。
7Mahae lia-ra momewai' ngkalolita. Ngkai ree, Petrus mokore pai' na'uli': "Ompi' -ompi', ni'inca moto ba hangkuja mpae to liu, aku' napelihi Alata'ala ngkai laintongo' -ta, nahubui-a mpokeni Kareba Lompe' hi tauna to bela kita' to Yahudi. Ra'epe mpu'u-mi Kareba Lompe', pai' mepangala' -ramo hi Yesus.
7激しい争論があった後、ペテロが立って言った、「兄弟たちよ、ご承知のとおり、異邦人がわたしの口から福音の言葉を聞いて信じるようにと、神は初めのころに、諸君の中からわたしをお選びになったのである。
8Pai' Alata'ala to mpotiroi nono manusia', mpotarima tauna to bela-ra to Yahudi toera. Ta'inca kanatarima-ra, apa' nawai' -ra Inoha' Tomoroli', hibalia hewa to nawai' -taka kita' toi-e.
8そして、人の心をご存じである神は、聖霊をわれわれに賜わったと同様に彼らにも賜わって、彼らに対してあかしをなし、
9Kita' to Yahudi pai' hira' to bela-ra to Yahudi, uma napoposisala. Napakaroli' nono-ra apa' mepangala' -ramo hi Yesus.
9また、その信仰によって彼らの心をきよめ、われわれと彼らとの間に、なんの分けへだてもなさらなかった。
10Jadi' ompi' -ompi', napa-di pai' doko' ta'ewa patuju-na Alata'ala-e? Napa pai' doko' tapopokoloi-raka tauna to bela-ra to Yahudi parenta pai' palia to motomo lia? Bangku' ntu'a-ta-hawoe, duu' rata hi kita' toi-e lau, uma takulei' mpotuku' hawe'ea parenta pai' palia tetu-e!
10しかるに、諸君はなぜ、今われわれの先祖もわれわれ自身も、負いきれなかったくびきをあの弟子たちの首にかけて、神を試みるのか。
11Uma-ta tebahaka ngkai huku' jeko' -ta hi kampotuku' -ta parenta pai' palia hewa tetu. Taparasaya kamporata-ta kalompea' muntu' ngkai kabula rala-na Pue' Yesus-wadi. Wae wo'o-rawo hira'."
11確かに、主イエスのめぐみによって、われわれは救われるのだと信じるが、彼らとても同様である」。
12Kahudu-na Petrus mololita, hawe'ea tauna to morumpu toera, mengkalino-ra-wadi mokanono. Oti toe, rape'epei wo'o-pi lolita-ra Barnabas pai' Paulus, mpololita tanda mekoncehi pai' anu mobaraka' to rababehi hante kuasa Alata'ala bula-ra mpokeni Kareba Lompe' hi tauna to bela-ra to Yahudi.
12すると、全会衆は黙ってしまった。それから、バルナバとパウロとが、彼らをとおして異邦人の間に神が行われた数々のしるしと奇跡のことを、説明するのを聞いた。
13Hudu lolita-ra Barnabas pai' Paulus, na'uli' -mi Yakobus: "Ompi' -ompi', pe'epei-ka-kuwo lolita-ku.
13ふたりが語り終えた後、ヤコブはそれに応じて述べた、「兄弟たちよ、わたしの意見を聞いていただきたい。
14Ta'epe-mi we'i lolita-na Simon, mpo'uli' -taka beiwa lomo' -na Alata'ala mpopohiloi ahi' -na hi tauna to bela-ra to Yahudi, napelihi ngkai laintongo' -ra tauna to napajadi' ntodea-na.
14神が初めに異邦人たちを顧みて、その中から御名を負う民を選び出された次第は、シメオンがすでに説明した。
15Toe hibalia hante lolita-ra nabi owi, apa' ria nabi owi to mpolowa kanakio' -ra Alata'ala tauna to bela-ra to Yahudi jadi' ntodea-na. Moni-na hewa toi:
15預言者たちの言葉も、それと一致している。すなわち、こう書いてある、
17Na'uli' Pue' Ala: `Oti mpai' toe, nculii' moto-a tumai mpokinomo-ra muli to Yahudi to naparentai Daud owi. Kupoka'ahi' -ra pai' kuwangu nculii' kamagaua' -na Daud. Ngkai ree mpai', tau ntani' -na wo'o mpopali' -a. Hawe'ea tauna to bela-ra to Yahudi, to kukio' jadi' ntodea-ku, bate tumai-ra hi Aku'.'
16『その後、わたしは帰ってきて、倒れたダビデの幕屋を建てかえ、くずれた箇所を修理し、それを立て直そう。
18Wae-mi ponguli' Pue' to mpakanoto patuju-na ngkai owi."
17残っている人々も、わたしの名を唱えているすべての異邦人も、主を尋ね求めるようになるためである。
19Napokaliliu Yakobus lolita-na, na'uli': "Jadi' ompi' -ompi', toi-mi lolita-ku. Neo' -ta-hawo mpakasusa' -ra to bela-ra to Yahudi to mengkoru-mi hi Alata'ala. Neo' tapewuku-ra mpotuku' Atura Musa.
18世の初めからこれらの事を知らせておられる主が、こう仰せになった』。
20Sampale-wadi, agina ta'uki' sura, taperapi' bona neo' -ra mpokoni' pongkoni' to rapopepue' hi pinotau, neo' ngkoni' raa' pai' neo' ngkoni' bau' to uma ralali ncala' raa' -na. Pai' ta'uli' wo'o-raka bona neo' -ra mogau' sala' hante toronaa ba hante tobine doo.
19そこで、わたしの意見では、異邦人の中から神に帰依している人たちに、わずらいをかけてはいけない。
21Taperapi' bona ratuku' hawa' -hawa' toe, bona hintuwu' -ra hante to Yahudi. Apa' ngkai owi, to Yahudi hiapa-apa mpobasa Buku Atura Musa butu Eo Sabat hi tomi posampayaa. Pai' hawa' -hawa' toe raparata-raka hi butu ngata po'ohaa' -ra."
20ただ、偶像に供えて汚れた物と、不品行と、絞め殺したものと、血とを、避けるようにと、彼らに書き送ることにしたい。
22Kahudu-na pololita Yakobus toe, suro-suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na hante hawe'ea topepangala' hi Pue' Yesus to morumpu toera mpokahibaliai kabotu' -ra, ra'uli': "Agina tapelihi ba hangkuja dua doo-ta, tasuro-ra hilou hi Antiokhia dohe Paulus pai' Barnabas, mpokeni kabotu' lolita-ta." Jadi', rapelihi mpu'u-mi rodua tauna. Hanga' -na to hadua, Silas. Pai' hanga' -na to hadua, Yudas, to rahanga' wo'o Barsabas. To rodua toera, tauna to rabila' hawe'ea ompi' hampepangalaa'.
21古い時代から、どの町にもモーセの律法を宣べ伝える者がいて、安息日ごとにそれを諸会堂で朗読するならわしであるから」。
23Oti toe, suro Pue' Yesus mpo'uki' kabotu' lolita-ra hi rala sura, pai' ratonu hi Silas pai' Yudas bona rakeni hilou hi Antiokhia. Moni-na hewa toi: "Kai' suro Pue' Yesus pai' totu'a to Kristen to hi rehe'i to nipo'ompi' hi rala Pue' Yesus, mpopakatu sura toi hi ompi' -ompi' to bela-koi to Yahudi to hi ngata Antiokhia, hi tana' Siria pai' Kilikia. Wori' tabe!
22そこで、使徒たちや長老たちは、全教会と協議した末、お互の中から人々を選んで、パウロやバルナバと共に、アンテオケに派遣することに決めた。選ばれたのは、バルサバというユダとシラスとであったが、いずれも兄弟たちの間で重んじられていた人たちであった。
24"Ria ki'epe ba hangkuja dua-ra ngkai kai' hi rehe'i tilou mpaka'ingu' -koi pai' mpolengo pepangala' -ni hante tudui' -ra. Jadi', bona ni'inca: bela-kaiwo kai' to mposuro-ra.
23この人たちに託された書面はこうである。「あなたがたの兄弟である使徒および長老たちから、アンテオケ、シリヤ、キリキヤにいる異邦人の兄弟がたに、あいさつを送る。
27Toe pai' mohawa' -makai hi rehe'i hante hanono lau, mpopelihi rodua doo-kai to kihubui tilou. To kihubui tilou, ompi' -ta Yudas pai' Silas. Hira' to rodua toera-damo mpai' to mpo'uli' -kokoi hante wiwi-ra moto napa to ki'uki' hi rala sura toi. Yudas pai' Silas toe, kihubui tilou hidohea hante Barnabas pai' Paulus to kipoka'ahi'. Barnabas pai' Paulus tohe'ira, tauna to mpotonu-mi katuwu' -ra hi Pue' -ta, Yesus Kristus, bona mpopalele hanga' -na.
24こちらから行ったある者たちが、わたしたちからの指示もないのに、いろいろなことを言って、あなたがたを騒がせ、あなたがたの心を乱したと伝え聞いた。
28"Ompi' -ompi', toi-mi kabotu' to kirata ntuku' konoa Inoha' Tomoroli', pai' to kipokono wo'o-kaiwo, kai' pangkeni-ni, bona neo' -koi rapakasusa' hante wori' nyala parenta. Uma-koi rapewuku mpotuku' Atura Musa. Toi-wadi to paraluu ki'uli' -kokoi:
25そこで、わたしたちは人々を選んで、愛するバルナバおよびパウロと共に、あなたがたのもとに派遣することに、衆議一決した。
29Kiperapi' bona neo' -koi mpokoni' pongkoni' to rapopepue' hi pinotau. Neo' ngkoni' raa', pai' neo' ngkoni' bau' to uma ralali ncala' raa' -na. Pai' neo' mogau' sala' hante toronaa ba hante tobine doo. Ane nipokalaa-damo katuwu' -ni ngkai hawe'ea toe, hono' -mi. Hudu rei-mi ulu lolita-kai."
26このふたりは、われらの主イエス・キリストの名のために、その命を投げ出した人々であるが、
30Ka'oti-ra mositabe, me'ongko' mpu'u-ramo to rasuro toera hante Paulus pai' Barnabas hilou hi ngata Antiokhia. Karata-ra hi Antiokhia toe, rarumpu-ramo hawe'ea topepangala' hi Pue' Yesus pai' ratonu-miraka sura to rakeni ngkai Yerusalem.
27彼らと共に、ユダとシラスとを派遣する次第である。この人たちは、あなたがたに、同じ趣旨のことを、口頭でも伝えるであろう。
31Karabasa-na hi ntodea sura toe, goe' -ramo omea, apa' ihi' -na mpotanta'u nono-ra.
28すなわち、聖霊とわたしたちとは、次の必要事項のほかは、どんな負担をも、あなたがたに負わせないことに決めた。
32Oti toe, Yudas pai' Silas mololita moloe wo'o-ra-rawo, mporohoi nono ompi' hampepangalaa' -ra pai' mparesai' -ra bona tida-ra mepangala' hi Pue', apa' hira' roduaa nabi to mpoparata Lolita Pue' Ala.
29それは、偶像に供えたものと、血と、絞め殺したものと、不品行とを、避けるということである。これらのものから遠ざかっておれば、それでよろしい。以上」。
33Ba hangkuja mengi-ramo tida hi Antiokhia, pai' oti toe rapope'ongko' -ramo nculii' hilou hi Yerusalem. Ra'uli' to Antiokhia toera, mpo'uli' -raka Silas pai' Yudas: "Pelompehi hi ohea. Parata-kaka-kaiwo tabe-kai hi suro Pue' Yesus to mpohubui-koi tumai." ((
30さて、一行は人々に見送られて、アンテオケに下って行き、会衆を集めて、その書面を手渡した。
34Aga Silas-hana, na'uli': "Ko'ia-a ulu nculii' hilou hi Yerusalem. Hi rehe'i-a ulu hi Antiokhia."))
31人々はそれを読んで、その勧めの言葉をよろこんだ。
35Ane Paulus pai' Barnabas, mahae hala' -ra-rana hi Antiokhia, mpotudui' tauna pai' mpoparata Lolita Pue', hante wori' tau ntani' -na.
32ユダとシラスとは共に預言者であったので、多くの言葉をもって兄弟たちを励まし、また力づけた。
36Ngkai ree, na'uli' Paulus hi Barnabas: "Nculii' -tamo hilou mpencuai' ompi' -ompi' hampepangalaa' -ta hi butu-butu ngata to tatara-mi wengi mpokeni Lolita Pue', bona tahilo kababeiwa-na pepangala' -ra."
33ふたりは、しばらくの時を、そこで過ごした後、兄弟たちから、旅の平安を祈られて、見送りを受け、自分らを派遣した人々のところに帰って行った。〔
37Barnabas doko' ngkeni Yohanes Markus hi pomakoa' -ra toe,
34しかし、シラスだけは、引きつづきとどまることにした。〕
38tapi' Paulus mpo'uli': "Neo', apa' napalahii-ta wengi hi tana' Pamfilia, ko'ia hudu bago-ta."
35パウロとバルナバとはアンテオケに滞在をつづけて、ほかの多くの人たちと共に、主の言葉を教えかつ宣べ伝えた。
39Ngkai ree, momehono' -ramo Paulus pai' Barnabas, alaa-na mogaa' -ramo. Barnabas mpo'ala' Markus napodohe, pai' -ra mpohawi' kapal hilou hi tana' Siprus.
36幾日かの後、パウロはバルナバに言った、「さあ、前に主の言葉を伝えたすべての町々にいる兄弟たちを、また訪問して、みんながどうしているかを見てこようではないか」。
40Paulus mpelihi Silas napo'ema', pai' -ra me'ongko' -rawo. Pai' ompi' -ompi' hampepangalaa' -ra hi ngata Antiokhia mpope'ongko' -ra hante mosampaya, bona Alata'ala mpewili' -ra hante kabula rala-na hi pomakoa' -ra.
37そこで、バルナバはマルコというヨハネも一緒に連れて行くつもりでいた。
41Paulus pai' Silas mpodaoi' tana' Siria pai' Kilikia, mporohoi nono-ra topepangala' hi Pue' Yesus to hi ria.
38しかし、パウロは、前にパンフリヤで一行から離れて、働きを共にしなかったような者は、連れて行かないがよいと考えた。
39こうして激論が起り、その結果ふたりは互に別れ別れになり、バルナバはマルコを連れてクプロに渡って行き、
40パウロはシラスを選び、兄弟たちから主の恵みにゆだねられて、出発した。そしてパウロは、シリヤ、キリキヤの地方をとおって、諸教会を力づけた。
41そしてパウロは、シリヤ、キリキヤの地方をとおって、諸教会を力づけた。