2Ta'inca moto-mi ompi', ane Alata'ala mpohuku' tauna to mogau' dada'a hewa toe, pobotuhi-na bate makono. Aga uma ria huraa-ta mposalai' doo-ta, apa' ane tasalai' doo-ta, hibalia woto-ta moto-mi to tasalai' -e, bo hewa toe wo'o-wadi-hawo gau' -tae. Jadi', uma mpu'u ria ohea-ta mpe'arai' sala' -ta.
1だから、ああ、すべて人をさばく者よ。あなたには弁解の余地がない。あなたは、他人をさばくことによって、自分自身を罪に定めている。さばくあなたも、同じことを行っているからである。
3Ane tababehi moto gau' to tasalai' -ki doo-ta, neo' ta'uli' ka'uma-na mpai' nahuku' -ta Alata'ala-e.
2わたしたちは、神のさばきが、このような事を行う者どもの上に正しく下ることを、知っている。
4Lompe' nono-na Alata'ala, mosabara-i pai' moloe ahi' -na. Aga neo' ta'uli' hi rala nono-ta: "Uma mingki' kubalii' gau' -ku." Kiwoi-e' ompi': patuju kalompe' nono Alata'ala toe, bona ria loga-ta medea ngkai jeko' -ta-hana.
3ああ、このような事を行う者どもをさばきながら、しかも自ら同じことを行う人よ。あなたは、神のさばきをのがれうると思うのか。
5Jadi', ompi' -ompi', ane motu'a nono-ta, ane uma tabalii' gau' -ta, motomo mpai' huku' -ta hi Eo Kiama. Nto'u Eo Kiama toe mpai', Alata'ala mpobotuhi omea hante kanoaa' -na, pai' nahuku' hawe'ea tauna to dada'a.
4それとも、神の慈愛があなたを悔改めに導くことも知らないで、その慈愛と忍耐と寛容との富を軽んじるのか。
6Nahiwili po'ingku butu dua tauna.
5あなたのかたくなな、悔改めのない心のゆえに、あなたは、神の正しいさばきの現れる怒りの日のために神の怒りを、自分の身に積んでいるのである。
7Ria tauna to tida mogau' lompe', apa' doko' mporata-ra pe'une', pebila' pai' katuwua' to uma ria ka'otia-na ngkai Alata'ala. Hi tauna to hewa toe Alata'ala mpowai' katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na.
6神は、おのおのに、そのわざにしたがって報いられる。
8Aga ria wo'o tauna to mpenonoi woto-ra moto-wadi. Oja' -ra mpotuku' konoa Alata'ala, mpotuku' konoa to dada'a lau-rada. Hira' toe-mi to poko mporata roe pai' pehuku' Alata'ala-e.
7すなわち、一方では、耐え忍んで善を行って、光栄とほまれと朽ちぬものとを求める人に、永遠のいのちが与えられ、
9Butu dua tauna to mpobabehi to dada'a, bate ntodohaka pai' mporata kasusaa' -ra, ntepu'u ngkai to Yahudi, rata-rata wo'o hi tauna to bela-ra to Yahudi.
8他方では、党派心をいだき、真理に従わないで不義に従う人に、怒りと激しい憤りとが加えられる。
10Aga tauna to mpobabehi to lompe' mporata pe'une', pebila' hante kalompea' tuwu', lomo' -na hi to Yahudi, rata-rata wo'o hi to bela-ra to Yahudi.
9悪を行うすべての人には、ユダヤ人をはじめギリシヤ人にも、患難と苦悩とが与えられ、
11Apa' Alata'ala uma mpelence tauna.
10善を行うすべての人には、ユダヤ人をはじめギリシヤ人にも、光栄とほまれと平安とが与えられる。
12Tauna to uma mpo'incai Atura Pue', ane mpobabehi jeko' -ra, bate masala' -ra pai' masipato' ragaa' ngkai Alata'ala. Alata'ala mpohuku' -ra sabana jeko' -ra, aga uma nahuku' -ra sabana petiboki-ra hi Atura Pue'. Wae wo'o tauna to mpo'inca Atura Pue'. Ane mpobabehi jeko' -ra, Alata'ala mpohuku' wo'o-ra-rawo, aga hira' toe nahuku' sabana petiboki-ra hi Atura Pue'.
11なぜなら、神には、かたより見ることがないからである。
13Bela tauna to mpo'epe Atura Pue' to jadi' monoa' hi poncilo-na. Tauna to mpotuku' Atura Pue', hira' -di to monoa' hi poncilo-na.
12そのわけは、律法なしに罪を犯した者は、また律法なしに滅び、律法のもとで罪を犯した者は、律法によってさばかれる。
14Tauna to bela-ra to Yahudi uma mpo'incai Atura Pue' to na'uki' Musa. Tapi' pontu-na nono-ra moto mpotudui' -ra mpobabehi po'ingku to lompe', hewa po'ingku to te'uki' hi rala Atura Pue'. Nau' uma ra'incai Atura Pue' to te'uki', nono-ra moto to jadi' hewa Atura Pue' hi hira'.
13なぜなら、律法を聞く者が、神の前に義なるものではなく、律法を行う者が、義とされるからである。
15Ngkai po'ingku-ra toe, monoto-mi ta'inca karia-na parenta ngkai Atura Pue' te'uki' hi rala nono-ra. Ngkai pekiri-ra wo'o ta'inca karia-na atura hi rala nono-ra, apa' ra'uli' hi rala nono-ra: "Sala' kehi toe," ba ra'uli' "Lompe' kehi toe."
14すなわち、律法を持たない異邦人が、自然のままで、律法の命じる事を行うなら、たとい律法を持たなくても、彼らにとっては自分自身が律法なのである。
16Jadi', bate hewa toe-mi mpai' to jadi' hi Eo Kiama. Nto'u toe mpai', Alata'ala mpowai' kuasa hi Yesus Kristus bona mpohurai pai' mpobotuhi hawe'ea ihi' nono manusia' to tewunii'. Toe-mi ihi' Kareba Lompe' to kukeni-e.
15彼らは律法の要求がその心にしるされていることを現し、そのことを彼らの良心も共にあかしをして、その判断が互にあるいは訴え、あるいは弁明し合うのである。
17Jadi', kakaliliua-na ompi', beiwa-mi ane kita' to Yahudi-e? Ha ria-ta to molangko nono-ta apa' ta'uli' ria posidaia' -ta hante Alata'ala? Ha ria-ta to mpo'uli' kanatarima-ta mpai' Alata'ala sabana petuku' -ta hi Atura Pue' to naparata Musa?
16そして、これらのことは、わたしの福音によれば、神がキリスト・イエスによって人々の隠れた事がらをさばかれるその日に、明らかにされるであろう。
18Kita' to Yahudi, ta'inca konoa Pue' pai' ta'inca mpoposisala napa to lompe' pai' napa to dada'a, apa' tarata tudui' ngkai Atura Pue'.
17もしあなたが、自らユダヤ人と称し、律法に安んじ、神を誇とし、
20Ta'uli', kita' to pante mpotete' tauna to uma mpo'incai Alata'ala, kita' to ma'ala mponotohi-ra to hi rala kabengia-na-pidi pai' to ko'ia mpo'incai tudui' to makono. Apa' hi kita' to Yahudi kariaa-na poko pe'inca pai' tudui' to makono to te'uki' hi rala Atura Pue'.
18御旨を知り、律法に教えられて、なすべきことをわきまえており、
21Jadi', kita' mpotudui' tau ntani' -na. Hiaa' napa-di pai' uma tatudui' woto-ta moto-e! Tatudui' doo bona neo' manako. Hiaa' beiwa-mi ane manako moto-tae!
19さらに、知識と真理とが律法の中に形をとっているとして、自ら盲人の手引き、やみにおる者の光、愚かな者の導き手、幼な子の教師をもって任じているのなら、
22Ta'uli' -ki doo neo' mobualo', beiwa ane mobualo' moto-ta! Ta'uli' uma-ta mepue' hi pinotau. Ane bongko wae-di, napa pai' ria moto-ta to mponongko' rewa ngkai rala tomi pontu'ua pinotau toe-e!
20なぜ、人を教えて自分を教えないのか。盗むなと人に説いて、自らは盗むのか。
23Bohe rahi nono-ta ompi', apa' ria-tana Atura Pue' to naparata-taka Musa owi. Hiaa' napa-mi kalaua-na ane taruge' lau-imi Alata'ala hi ka'uma-na tatuku' hawa' -na!
21姦淫するなと言って、自らは姦淫するのか。偶像を忌みきらいながら、自らは宮の物をかすめるのか。
24Ria te'uki' hi rala Buku Tomoroli' owi to mpo'uli' hewa toi: "Ngkai kada'a kehi-ni koi' to Yahudi, alaa-na tauna to bela-ra to Yahudi mporuge' hanga' Alata'ala lau-ramo."
22律法を誇としながら、自らは律法に違反して、神を侮っているのか。
25Kita' to Yahudi mpo'uli' ria kalaua-na ada petini' -ta ntuku' Atura Pue'. Pai' ria mpu'u kalaua-na karatini' -ta toe, asala tatuku' mpu'u wa Atura Pue'. Aga ane tatiboki Atura Pue', uma ntoto ria kalaua-ta ratini'.
23聖書に書いてあるとおり、「神の御名は、あなたがたのゆえに、異邦人の間で汚されている」。
26Ane tauna to bela-ra to Yahudi, uma-ra ratini' ntuku' Atura Pue'. Aga ane monoa' po'ingku-ra hewa po'ingku to ratuntu' hi rala Atura Pue', bate natarima moto-ra mpai' Alata'ala hibalia hante tauna to tetini' ntuku' Atura Pue'.
24もし、あなたが律法を行うなら、なるほど、割礼は役に立とう。しかし、もし律法を犯すなら、あなたの割礼は無割礼となってしまう。
27Ane hewa toe, ka'omea-na mpai' po'ingku-ra tauna to bela-ra to Yahudi toe mpopohiloi kamasala' -ta kita' to Yahudi. Apa' kita', ria-taka Atura Pue' to te'uki', pai' ratini' wo'o-ta ntuku' Atura Pue' toe, hiaa' tatiboki lau-mi hawa' Pue'. Hira', uma-ra ratini', aga hira' lau-di to mpotuku' hawa' Pue'.
25だから、もし無割礼の者が律法の規定を守るなら、その無割礼は割礼と見なされるではないか。
28To Yahudi to jadi' ntodea Alata'ala mpu'u, bela tauna to jadi' to Yahudi ngkai kaputu-ra, bela wo'o to ratini' wotoloka' -ra-wadi.
26かつ、生れながら無割礼の者であって律法を全うする者は、律法の文字と割礼とを持ちながら律法を犯しているあなたを、さばくのである。
29To Yahudi to jadi' ntodea Alata'ala mpu'u-le, tauna to jadi' to Yahudi hi rala nono-ra, pai' to ratini' hi rala nono-ra. Batua-na, pobago Inoha' Tomoroli' hi rala nono-ra mpopajadi' -ra ntodea Alata'ala, uma-ra jadi' ntodea Alata'ala hi kampotuku' -ra atura-atura to te'uki'. Tauna to hewa toe-mi to na'une' Alata'ala. Nau' manusia' uma mpo'une' -ra, aga Alata'ala bate mpo'une' -ra.
27というのは、外見上のユダヤ人がユダヤ人ではなく、また、外見上の肉における割礼が割礼でもない。かえって、隠れたユダヤ人がユダヤ人であり、また、文字によらず霊による心の割礼こそ割礼であって、そのほまれは人からではなく、神から来るのである。
28かえって、隠れたユダヤ人がユダヤ人であり、また、文字によらず霊による心の割礼こそ割礼であって、そのほまれは人からではなく、神から来るのである。