1Ompi' -ompi', ni'inca moto atura topoparenta. Jadi', tantu ni'inca napa to ku'uli' tohe'i: kita' manusia' bate tuwu' hi une' kuasa atura topoparenta bula-ta tuwu' -pidi. Aga ane mate-ta-damo, uma-pi ria kuasa atura toe hi kita'.
1Vai jūs, brāļi, nezināt (jo es runāju tiem, kas zina likumu), ka likums valda pār cilvēku tik ilgi, kamēr viņš dzīvo?
2Rapa' -na hadua tobine to motomanei: bula tomane-na tuwu' -pidi, bate tehoo' -i hi tomane-na hante atura poncamoko. Aga ane mate-damo tomane-na, tebahaka-imi ngkai atura to mpohoo' -i hi tomane-na toe.
2Tā - precēta sieva ir saistīta ar likumu, kamēr vīrs dzīvs, bet ja viņas vīrs miris, tad viņa ir brīva no likuma, kas saistīja ar vīru.
3Jadi', ane rapa' -na tobine toei mpotomane tomane ntani' -na bula tuwu' -pidi tomane-na to lomo' -na, mobualo' hanga' -na. Aga ane mpolia' mate-mi-hawo tomane-na, uma-ipi tehoo' hante atura toe. Nau' ncamoko-i hante tomane ntani' -na, uma-i-hawo rahanga' topobualo'.
3Tāpēc, kamēr vīrs dzīvs, tā sauksies laulības pārkāpēja, ja biedrosies ar citu vīru; bet pēc viņas vīra nāves tā ir brīva no likuma saistībām ar vīru, un viņa nebūs laulības pārkāpēja, ja tā dzīvos ar citu vīru.
4Wae wo'o hante kita' ompi'. Ri'ulu tehoo' -ta hi Atura Pue'. Tapi' mate-tamo hangkaa-ngkania hante woto Kristus alaa-na mogaa' -mi posidaia' -ta hante Atura Pue', uma-pi ria kuasa atura toe hi kita'. Pai' hewa toe lau, mosidai' -tamo hi kahadua-na, Hi'a-mi Kristus to tuwu' nculii' ngkai kamatea. Ngkai posidaia' -ta hante Kristus toe, kita' jadi' mokalaua hi Alata'ala.
4Tātad, mani brāļi, Kristus miesa arī jūs ir nomērdējusi likumam, lai jūs piederētu Citam, Tam, kas no miroņiem uzcēlies, lai mēs nestu augļus Dievam.
5Ri'ulu, kako'ia-ta mepangala' hi Yesus, ria kahinaa nono-ta doko' mpobabehi to dada'a. Napa to ratagi-taka hi rala Atura Pue', toe lau-mi to doko' tababehi-e. Toe pai' hi rala katuwu' -ta to ri'ulu tapake' woto-ta mpobabehi jeko', alaa-na masipato' -ta rahuku' mate pai' ragaa' ngkai Alata'ala.
5Jo kamēr mēs dzīvojām miesā, likuma atklātās grēcīgās kaislības darbojās mūsu locekļos, lai mēs nestu augļus nāvei.
6Aga hewa toe lau, tebahaka-tamo ngkai Atura Pue' to mpohoo' -ta ri'ulu toe, apa' mate-tamo hangkaa-ngkania hante Kristus. Jadi', uma-tapa mpotuku' ohea to hae: uma-tapa mpotuku' atura-atura to te'uki'. Hewa toe lau mpotuku' ohea to bo'u-tamo: mpotuku' -ta konoa Alata'ala ngkai baraka' Inoha' Tomoroli'.
6Bet tagad mēs esam atbrīvoti no nāves likuma, kurā tikām turēti, lai kalpotu jaunā garā, bet ne novecojušam burtam.
7Ta'uli' we'i Kristus mpobahaka-ta ngkai Atura Pue'. Aga neo' ta'uli' hewa toi: dada'a-hana Atura Pue'. Uma makono lolita toe! Atura Pue' lompe', apa' ngkai Atura Pue' toe ta'inca napa to rahanga' jeko'. Ane rapa' -na uma ria parenta to mpo'uli': "Neo' mpokahina anu doo," ke uma-hawo ku'incai kadada'a-na hina to hi rala nono-ku.
7Ko tad lai sakām? Vai likums ir grēks? Nekādā ziņā! Bet es grēka nepazītu, ja nebūtu likuma, jo es nezinātu, kas ir iekāre, ja likums nesacītu: Tev nebūs iekārot!
8Aga kampo'epe-ku Atura Pue' to mpo'uli': "Neo' mehina," mologa-mi jeko' mobago hi rala nono-ku, alaa-na kamehii-hinaa lau-ama. Ane rapa' -na uma ria Atura Pue' to mpotudo' jeko' -ku, ke uma ria kuasa jeko' hi rala nono-ku.
8Bet grēks, izmantojot izdevību, caur likumu, modināja manī visas iekāres; jo bez likuma grēks būtu miris;
9Ri'ulu kako'ia-na ku'incai Atura Pue', ku'uli' lompe' moto katuwu' -ku. Ntaa' we'i, kampo'epe-ku Atura Pue', mehupa' lau-mi jeko' to hi rala nono-ku,
9Es gan kādreiz dzīvoju bez likuma, bet, kad nāca likums, grēks atdzīvojās;
10pai' masipato' -a rahuku' mate pai' ragaa' ngkai Alata'ala. Kakono-na, patuju-na Atura Pue' bona mporata-a katuwua' to lompe'. Ntaa' we'i, kampo'inca-ku Atura Pue' toe, mojeko' lau-ama alaa-na masipato' -a rahuku' mate pai' ragaa' ngkai Alata'ala.
10Turpretī es nomiru. Tā izrādījās, ka likums, kas bija domāts dzīvei, man atnesa nāvi.
11Kampo'epe-ku Atura Pue', mologa lau-mi jeko' mobago hi rala nono-ku. Ma'ala ta'uli' hewa toi: ngkai Atura Pue' toe, napahala'nawu' jeko' lau-ama, alaa-na masipato' -a rahuku' mate pai' ragaa' ngkai Alata'ala.
11Jo grēks, izmantojot izdevību, caur likumu mani pievīla un tā nonāvēja mani.
12Jadi', Atura Pue' moroli', pai' parenta Pue' bate moroli', monoa' pai' lompe'.
12Likums gan ir svēts, un bauslība ir svēta un taisnīga, un laba.
13Aga neo' ta'uli' hewa toi: ha Atura Pue' to lompe' toe-mi pai' alaa-na mate-a pai' ragaa' ngkai Alata'ala? Tantu uma. Tapi' Atura Pue' toe napo'ohea jeko' mpokeni kamatea hi aku' pai' mpogaa' -a ngkai Alata'ala. Ngkai Atura Pue' to lompe' toe, lonto' -mi jeko' to hi rala nono-ku, pai' lonto' -mi kadada'a-na jeko'.
13Vai tad tas, kas labs, man atnesis nāvi? Nekādā ziņā! Bet grēks, lai parādītos kā grēks, izmantodams labo, man atnesa nāvi, lai grēks, pateicoties likumam, kļūtu pār mēru grēcīgs.
14Ta'inca moto ompi', Atura Pue' bate lompe' apa' ngkai Inoha' Tomoroli' -i. Tapi' aku' toi-e, manusia' to lente-a, apa' napobatua jeko' -a-hana.
14Jo mēs zinām, ka likums ir garīgs, bet es, grēkam pārdots, esmu miesīgs.
15Uma ku'incai kalaua-na kehi-ku toi. Po'ingku to lompe' to doko' kubabehi, uma lau kubabehi. Po'ingku to kupokahuku' -e, toe lau-di to kubabehi!
15Es nesaprotu, ko daru: jo es nedaru labu, ko gribu, bet es daru ļaunu, ko ienīstu.
16Tapi' ane kubabehi po'ingku to uma kupokonoi, batua-na kupangaku' kalompe' -na Atura Pue'.
16Bet ja es daru to, ko negribu, tad es piekrītu likumam, ka tas ir labs.
17Jadi', hewa to bela-hawo aku' mpu'u to mpobabehi po'ingku to dada'a toe. Jeko' to ria ami' hi rala nono-ku, hi'a-mi pue' bago.
17Bet tagad jau ne es to daru, bet grēks, kas manī mājo.
18Apa' ku'inca moto-le, uma ria to lompe' hi rala nono-ku, aku' toi manusia' topojeko'. Dota moto-a mpobabehi po'ingku to lompe', aga uma kukulei' mpobabehi.
18Jo es zinu, ka labais manī, tas ir, manā miesā, nemājo. Man ir tieksme labu gribēt, bet labā izpildīšanu es sevī neatrodu.
19Uma kubabehi po'ingku to lompe' hewa to kupokono. To ntora kubabehi-e, po'ingku to dada'a to uma kupokonoi.
19Jo es nedaru labo, ko vēlos, bet daru ļauno, ko nevēlos.
20Tapi' ane kubabehi po'ingku to uma kupokonoi, batua-na bela aku' to mpobabehi tetu. Jeko' to hi rala nono-ku, hi'a-mi pue' bago.
20Bet ja es daru to, ko nevēlos, tad jau ne es to daru, bet grēks, kas manī mājo.
21Toe-toe oa' to jadi' hi rala katuwu' -ku: dota-a mpobabehi po'ingku to lompe', hiaa' to dada'a ria ami' -mi hi rala nono-ku.
21Tātad es atrodu likumu, kas tad, kad gribu labu darīt, tuvojas man ar ļaunu:
22Hi rala nono-ku kupokono Atura Pue' Ala.
22Jo iekšējais cilvēks priecājas par Dieva likumu,
23Tapi' uma lau-di kutuku' Atura Pue' toe-e, apa' ria kuasa ntani' -na hi rala katuwu' -ku to mpodagi-a. Hi rala nono-ku dota mpu'u-a mpotuku' Atura Pue', tapi' kuasa jeko' to hi rala katuwu' -ku mosisala hante kadota nono-ku toe, alaa-na nadagi jeko' -ama.
23Bet citu likumu es redzu savos locekļos. Tas karo pret mana prāta likumu un pakļauj mani grēka likumam, kas ir manos locekļos.
24Aku' manusia' to silaka mpu'u toi-e! Hema-mi-kuwo to mpobahaka-a ngkai woto to mpokeni kamatea toi-e?
24Es, nelaimīgais cilvēks! Kas mani atbrīvos no šīs nāvi nesējas miesas?
25Tarima kasi ku'uli' hi Alata'ala! Hi'a-mi to mpobahaka-a, hante petauntongoi' -na Yesus Kristus, Pue' -ta. Jadi', hi rala nono-ku dota-a mpotuku' Atura Pue' Ala. Tapi' bate nakuasai jeko' oa' -a sabana kahinaa nono-ku to dada'a.
25Dieva žēlastība caur mūsu Kungu Jēzu Kristu! Tātad ar prātu es kalpoju Dieva likumam, bet ar miesu - grēka likumam.