1Na'uli': "Tuama-tuama, ompi' hawe'ea! Pe'epei-ka-kuwo, ku'uli' -kokoi noa' -ku."
1Možje, bratje in očetje, poslušajte sedaj moj zagovor proti vam!
2Kara'epe-na ntodea Paulus mololita hi rala basa-ra moto, hangkedi' pengkalino-ra. Napokaliliu Paulus lolita-na, na'uli':
2Ko pa slišijo, da jim v hebrejskem jeziku govori, so še bolj tiho. In on reče:
3"Aku' tohe'i, to Yahudi-a. Ngata kaputua-ku, Tarsus hi tana' Kilikia, aga ngkai kakedia' -ku mo'oha' -a hi rehe'i hi Yerusalem. Pai' mosikola lompe' wo'o-a, guru-ku Gamaliel, hadua guru to rabila' lia. Natudui' -a hawe'ea atura to nawai' Musa hi ntu'a-ta owi. Tida mpu'u-a mpotuku' Alata'ala, hewa koi' toi-e ompi'.
3Jaz sem mož Jud, rojen v Tarsu v Ciliciji, odgojen pa v tem mestu pri nogah Gamalielovih, poučen po natančnosti postave naših očetov, in bil sem vnet za Boga, kakor ste vsi vi danes,
4Jadi', toe pai' kuhuduwukui wengi mpo'ewa tauna to mpotuku' Tudui' Pue' Yesus. Ria-ra to kupatehi. Wori' -ra to kuhoko' pai' to kutarungku', lompe' tomane lompe' tobine.
4ki sem preganjal ta pot celó do smrti, ko sem može in žene vezal in v ječo izročal,
5Imam Bohe moto pai' hawe'ea pangkeni agama ma'ala mposabii' ka'uma-ku boa'. Apa' hira' toe-mi wengi to mpowai' -a sura kuasa hilou hi ompi' -ompi' -ta to Yahudi hi ngata Damsyik. Patuju-ku hilou hi Damsyik toe, mpohoko' topetuku' Yesus to hi ria, kuhoo' pai' kukeni nculii' tumai bona rahuku'.
5kakor mi to more izpričati tudi veliki duhovnik in vse starejšinstvo; od katerih sem prejel tudi pisem do bratov v Damasku in sem tja šel, da bi pripeljal tudi tiste, ki so tam bili, zvezane v Jeruzalem, da bi jih kaznovali.
6"Hi rala pomako' -ku hilou hi Damsyik toe, ba neo' tebua' -mi eo, neo' rata-makai hi Damsyik. Nto'u toe, muu-mule' mehini ncorobaa baja to mekiroi' ngkai langi', mehini hi ntololikia-ku.
6Zgodi se pa, ko grem in se bližam Damasku, da me okoli poldne nagloma obsije velika svetloba z neba;
7Kamodungka-kumi hi tana', pai' -a mpo'epe lolita to mpo'uli': `Saulus! Saulus! Napa pai' nubalinai' -a?'
7in padem na tla in slišim glas, da mi pravi: Savel, Savel, kaj me preganjaš?
8"Kupekune' -i: `Ha hema-ko Pue'?' "Na'uli' -ka: `Aku' -mile Yesus to Nazaret, to nubalinai' -e.'
8Jaz pa odgovorim: Kdo si, Gospod? In mi reče: Jaz sem Jezus Nazarečan, ki ga ti preganjaš.
9Ane doo-doo-kuera, rahilo moto wo'o-rawo to mehini toe, aga uma ra'incai napa to na'uli' -ka.
9Tisti pa, ki so bili z menoj, so sicer videli svetlobo, ali glasu njega, ki mi je govoril, niso slišali.
10"Ngkai ree, ku'uli': `Ane wae, napa to kana kubabehi Pue'?' "Na'uli' Pue': `Memata-moko pai' kaliliu mesua' hi rala ngata. Hi ria-damo mpai' ra'uli' -koko hawe'ea to nahubui-koko Alata'ala bona nubabehi.'
10In rečem: Kaj naj storim, Gospod? Gospod pa mi veli: Vstani in pojdi v Damask, in tam se ti pove o vsem, kar ti je odločeno, da storiš.
11Ngkai ree, apa' wero-ama, napakawero to mehini toe-e we'i, ratete' doo-kua-damo rata hi ngata Damsyik.
11Ko pa nisem videl od bleščeče te svetlobe, so me peljali za roko, ki so bili z menoj, in sem prišel v Damask.
12"Hi Damsyik toe, ria hadua tomane, Ananias hanga' -na. Ananias toei, tau monoa' -i, moroho petuku' -na hi Atura Musa. Hawe'ea to Yahudi to mo'oha' hi Damsyik mpobila' -i.
12Neki Ananija pa, mož pobožen po postavi, ki ima dobro pričevanje od vseh Judov, ki tam prebivajo,
13Tumai-imi Ananias toei mpokinomo-a, mokore-i hi ncori-ku, pai' na'uli' -ka: `Ompi' -ku Saulus, pehilo nculii' -moko!' Hampinisi mata pehilo mpu'u-ama, pai' kuhilo-imi.
13pride k meni, pristopi in mi reče: Savel, brat, izpregledaj! In tisto uro sem izpregledal in pogledal nanj.
14Ngkai ree, na'uli' wo'o-mi mpo'uli' -ka: `Alata'ala to rapue' ntu'a-ta owi mpelihi-moko, bona nu'inca napa konoa-na. Napelihi-ko bona nuhilo-i Yesus, Batua-na Alata'ala to Monoa', pai' bona nu'epe libu' -na hante tilinga-nu moto.
14On pa reče: Bog očetov naših te je vnaprej določil, da spoznaš voljo njegovo in vidiš Pravičnega in slišiš glas iz ust njegovih;
15Iko-mi mpai' to jadi' sabi' -na to mpokarebai hi hawe'ea tauna napa to nuhilo pai' to nu'epe-mi tetu-e.
15kajti priča mu boš pri vseh ljudeh o tem, kar si videl in slišal.
16Wae-pi, napa wo'o-pi to nupopea! Mokore-moko pai' raniu' -moko jadi' topetuku' Yesus. Mekakae-moko hi Pue' Yesus bona na'ampungi jeko' -nu.'
16In sedaj, kaj se obotavljaš? Vstani, daj se krstiti in operi grehe svoje, kličoč ime Gospodovo.
17"Jadi', ngkai ree, nculii' -ama tumai hi Yerusalem, pai' bula-ku mosampaya hi Tomi Alata'ala, ria pangila-ku.
17Zgodi se pa, ko sem se bil vrnil v Jeruzalem in sem v templju molil, da sem se zamaknil,
18Kuhilo Pue' Yesus mpololitai-a, na'uli' -ka: `Pesahui malai ngkai Yerusalem, apa' uma-ra mpai' mpotarima posabi' -nu mposabi' -ka.'
18in videl sem ga, da mi pravi: Pohiti in odidi naglo iz Jeruzalema, ker ne sprejmo pričevanja tvojega o meni.
19"Kutompoi' hewa toi: `Pue', ratarima moto mpai'. Apa' ra'inca moto-hana kehi-ku ri'ulu: beiwa-a mesua' hi rala tomi posampayaa, kuhoko' pai' kuweba' hawe'ea tauna to mepangala' hi Iko Pue'.
19In jaz rečem: Gospod, sami vedo, da sem jaz zapiral v ječe in tepel po shodnicah te, ki verujejo v tebe;
20Wae wo'o, hi karapatehi-na sabi' -nu Stefanus, retu wo'o-a-kuwo mpokagoe' karapatehi-na, pai' aku' -mi to mpodongo baju-ra to mpopatehi-i.'
20in ko se je prelivala kri Štefana, pričevalca tvojega, sem tudi jaz stal zraven in sem se ž njimi veselil smrti njegove ter varoval oblačila tistih, ki so ga pobijali.
21"Oti toe, na'uli' tena-ka Pue': `Bate hilou-moko, apa' kuhubui-ko mpai' hilou hi ngata to molaa, hi tauna to bela-ra to Yahudi.'"
21In veli mi: Pojdi, kajti jaz te pošljem daleč tja med pogane.
22Rodo oa' -ramo ntodea mpo'epe Paulus mololita. Tapi' kana'uli' -na we'i kahilou-na hi tauna to bela-ra to Yahudi, pejeu' -rami rahuduwukui, ra'uli': "Patehi lau-imi pe'! Uma ntoto-ipi natao tuwu'!"
22In poslušali so ga do te besede, in tu povzdignejo glas in kriče: Proč z zemlje s takšnim! ker ni prav, da živi.
23Nto'u pejeu' -ra tohe'e, ratene' -mi baju-ra, pai' -ra mpohawu' awu hi lolo raoa, apa' nakeni kagigi nono-ra.
23Ko so pa vpili in raz sebe metali oblačila in prah lučali kvišku,
24Toe pai' kapala' tantara mpohubui tantara-na ngkeni Paulus kaliliu hilou hi tomi tantara, bona hi ria-damo mpai' raweba' pai' rapompekunei' bona ra'inca napa pai' moroe rahi-ra to Yahudi mpolibui' -i.
24ga ukaže tisočnik odpeljati v grad, rekši, naj ga mučijo z biči, da bi zvedel, kaj je vzrok, da tako vpijejo nad njim.
25Rata hi ria, rataka' -imi Paulus hi tuha' bona raweba'. Toe pai' na'uli' mpo'uli' -ki tadulako to hi ncori-na: "Ha ma'ala moto-hawo raweba' hadua warga negara Roma, ane ko'ia rapohurai kara-kara-nae?"
25Ko so ga pa z jermeni pritegnili, reče Pavel stotniku, ki je zraven stal: Smete li človeka Rimljana, in to še ne obsojenega bičati?
26Mpo'epe toe we'i, kahilou-nami tadulako toei hi kapala' -na pai' na'uli': "Napa to tababehi, Kapala'? Apa' to Roma-i-hana."
26Ko pa sliši to stotnik, pristopi in sporoči tisočniku, rekoč: Kaj boš storil? Ta človek namreč je Rimljan.
27Oti toe, kapala' tantara hilou hi Paulus pai' mpekune' -i: "Uli' -ka, ba makono mpu'u-ko warga negara Poparenta Roma?" Na'uli' Paulus: "Makono mpu'u-di."
27Pristopi pa tisočnik in mu reče: Povej mi, če si ti Rimljan? On pa reče: Sem.
28Na'uli' kapala': "Wori' -hana pobayari-ku bona mesua' -a warga negara Roma." Na'uli' Paulus: "Ane aku', ngkai kaputu-kumi-kuna warga negara Roma-a."
28In tisočnik odgovori: Jaz sem za veliko denarja pridobil to državljanstvo. A Pavel reče: Jaz sem se pa tudi rodil Rimljan.
29Ngkai ree, ngkala'ura-ramo tantara to doko' mpoparesa' Paulus, pai' me'eka' wo'o-imi-hawo kapala' tantara toei. Apa' napehubui-hana we'i mpohoo' Paulus, ntaa' warga negara Roma-idi.
29Tedaj precej odstopijo od njega, ki so ga imeli mučiti; pa tudi tisočnik se zboji, ko je zvedel, da je Rimljan in da ga je dal zvezati.Drugi dan pa, ker je hotel za gotovo zvedeti, za kaj ga Judje tožijo, ga oprosti vezi in ukaže priti višjim duhovnikom in vsemu velikemu zboru. In pripelje Pavla doli in ga postavi mednje.
30Kapala' tantara toei we'i doko' mpo'inca ba napa mpu'u sala' Paulus pai' -i rapakilu to Yahudi-e. Toe pai' kamepulo-na, nakio' hawe'ea imam pangkeni pai' pangkeni agama Yahudi ntani' -na bona moromu. Oti toe, nabahaka-imi Paulus ngkai tarungku' pai' nakeni-i hilou mponyanyo-ra.
30Drugi dan pa, ker je hotel za gotovo zvedeti, za kaj ga Judje tožijo, ga oprosti vezi in ukaže priti višjim duhovnikom in vsemu velikemu zboru. In pripelje Pavla doli in ga postavi mednje.