1Kamana'u-na Yesus ngkai lolo bulu', wori' tauna to mpotuku' -i.
1In ko je stopil z gore, so šle za njim velike množice.
2Nto'u toe, ria hadua tauna to mohaki' poko' tumai motingkua' hi nyanyoa Yesus mpo'uli' -ki: "Pue', ane ma'ala, paka'uri' -a-kuwo!"
2In glej, gobavec pride ter se mu poklanja in reče: Gospod, če hočeš, me moreš očistiti.
3Yesus mpojama-i, pai' na'uli' -ki: "Ma'ala moto. Kupaka'uri' -moko!" Hampinisi mata mo'uri' -imi, uma-pi ria haki' -na.
3In Jezus iztegne roko ter se ga dotakne, rekoč: Hočem, bodi očiščen! In takoj je bil očiščen svojih gob.
4Oti toe, na'uli' wo'o-mi Yesus mpo'uli' -ki: "Neo' nulolita hi hema-hema napa to jadi' tohe'i-e. Hilou-moko ulu mpopehuwu woto-nu hi imam bona nahilo kamo'uri' -numi, pai' keni pepue' -nu hewa to te'uki' hi rala Atura Musa, bona monoa' hi hawe'ea tauna kamo'uri' -nu mpu'u-mi."
4In reče mu Jezus: Glej, da nikomur ne poveš, temuč pojdi, pokaži se duhovniku in opravi daritev, ki jo je ukazal Mojzes, njim v pričevanje.
5Pesua' -na Yesus hi ngata Kapernaum, rata hadua tadulako tantara to Roma mpohirua' -ki pai' mpopetulungi,
5Ko pa pride v Kafarnavm, pristopi k njemu stotnik, ga zaprosi
6na'uli': "Tuama, batua-ku peda' lia-i ria hi tomi. Ntora turu-i-wadi, pai' ntora ntodohaka-i."
6in reče: Gospod, hlapec moj leži doma mrtvouden in se grozno muči.
7Na'uli' Yesus: "Tilou moto-a mpaka'uri' -i."
7Jezus mu reče: Pridem in ga ozdravim.
8Natompoi' tadulako tantara toei: "Tuama, aku' toi-le, bela-a to Yahudi, uma-a-kuna natao nupencuai'. Nau' hamela-wadi lolita nu'uli', mo'uri' -i mpai' batua-ku.
8In stotnik odgovori in reče: Gospod, nisem vreden, da prideš pod streho mojo, ampak reci le besedo, in hlapec moj ozdravi.
9Apa' aku' toi-e, pahawaa' wo'o-a-wadi-kuwo, pai' ria wo'o-ra-kuwo to kuhawai'. Ane rapa' -na ria hawa' -ku hi hadua tantara mpo'uli' -ki: `Hilou-ko!' bate hilou-i. Ane mekio' -a hi tantara kahadua-na `Mai-ko!' bate tumai-i. Ane ku'uli' -raka batua-ku: `Babehi toe!' bate rababehi. Wae wo'o Iko Tuama, uma-ko mingki' hilou hi tomi-ku. Lolita-nu-wadi nu'uli' hi rehe'i, bate madupa' mpai' hi tomi-ku ria."
9Kajti tudi jaz sem človek pod oblastjo in imam vojake pod seboj, pa velim temu: Pojdi! in gre, in drugemu: Pridi! in pride, in hlapcu svojemu: Stori to! in stori.
10Konce-i Yesus mpo'epe lolita tadulako tantara toei. Toe pai' me'ili' -i hi tauna to mpotuku' -i, na'uli' -raka: "Uma mowo pepangala' -na tau tohe'ii! Nau' hi to Yahudi muli Israel, ko'ia ria haduaa kurata to bohe pepangala' -na, hewa tau toii.
10Ko pa Jezus to sliši, se začudi in reče tistim, ki so šli za njim: Resnično vam pravim, pri nikomer v Izraelu nisem našel tolike vere.
11Jadi', bona ni'inca: hi eo mpeno ane Alata'ala jadi' Magau', wori' tauna to bela-ra to Yahudi to jadi' ntodea-na. Tumai-ra ngkai tono' mata'eo pai' ngkai kasoloa, mohura goe' -goe' -ra hangkaa-ngkania hante Abraham, Ishak pai' Yakub, ntu'a to Yahudi owi.
11Pravim vam pa, da jih pride mnogo od vzhoda in zahoda, in sedeli bodo z Abrahamom in Izakom in Jakobom v nebeškem kraljestvu,
12Kakoo-kono-na, ke to Yahudi-hana to natao jadi' ntodea Alata'ala hi rala Kamagaua' -na. Hiaa' wori' -ra mpai' to ra'uncahi hi mali-na pai' ratadi hi rala kabengia-na to molaa ngkai Alata'ala. Hi ria-ramo mpai' ntora geo' pai' ntodohaka."
12a sinovi kraljestva bodo vrženi v zunanjo temo: tam bo jok in škripanje z zobmi.
13Oti toe, Yesus mpo'uli' -ki tadulako tantara toei: "Nculii' -moko, apa' napa to nupangala' bate madupa'." Hinto'u toe, mo'uri' mpu'u-imi batua-na to peda' hi tomi-na.
13In Jezus veli stotniku: Pojdi, in kakor si veroval, naj se ti zgodi. In hlapec njegov je ozdravel tisto uro.
14Hangkani, Yesus hilou hi tomi Petrus. Hi ria mpohilo-i piniana-na Petrus tobine hi poturua-na apa' ngkelengi' -i.
14In ko pride Jezus na Petrov dom, vidi taščo njegovo, da leži in jo trese mrzlica.
15Yesus mpokamu pale-na, ncaliu mo'uri' -imi. Kaliliu memata-imi-hawo, pai' -i mpolayani Yesus.
15In dotakne se njene roke, in mrzlica jo pusti; in je vstala ter mu je stregla.
16Ncimonou' toe, wori' tauna tumai hi Yesus, mpokeni doo-ra ba ompi' -ra to mohaki' ba to nahawi' seta. Yesus mpopalai seta toera hante hamela lau-wadi lolita-na, pai' napaka'uri' -ra hawe'ea tauna to mohaki'.
16Ko se je pa zvečerilo, mu prineso mnogo obsedencev; in izžene duhove z besedo in ozdravi vse bolnike;
17Ngkai hawe'ea to nababehi Yesus toe, madupa' -mi lolita nabi Yesaya owi to mpo'uli': "Hi'a-mi to mpokolo pontodohakaa-ta pai' mpaka'uri' haki' -ta."
17da se izpolni, kar je rečeno po proroku Izaiju, ki pravi: „On je nase vzel slabosti naše in nosil bolezni naše.“
18Rala-na ha'eo, wori' lia tauna mpotipuhi Yesus. Kanahilo-ra, na'uli' -raka ana'guru-na: "Hilou-tamo hi dipo rano."
18Ko pa vidi Jezus mnogo ljudstva okoli sebe, ukaže iti na drugo stran.
19Nto'u toe, ria hadua guru agama Yahudi tumai hi Yesus, mpo'uli' -ki: "Guru, hiapa kahiloua-nu, doko' kutuku' -ko!"
19Pa pristopi k njemu neki pismar in mu reče: Učenik, hočem za tabo hoditi, kamorkoli pojdeš.
20Yesus mpotompoi' -i, na'uli': "Bangko' ria pulo'u-ra, pai' danci ria peta-ra. Aga Aku' Ana' Manusia', uma-kuna ria tomi-ku kupoturui."
20In reče mu Jezus: Lisice imajo brloge in ptice pod nebom gnezda, a Sin človekov nima, kamor bi naslonil glavo svojo.
21Oti toe, ria wo'o hadua topetuku' -na to mpo'uli' -ki: "Pue', piliu-a-kuwo ulu nculii' hi tomi-ku. Ane mate-damo tuama-ku pai' -i ratana, bo kutuku' -moko."
21A nekdo drugi učencev njegovih mu reče: Gospod, dovoli mi najprej, da grem in pokopljem očeta svojega.
22Yesus mpotompoi' -i hante walatu toi: "Tuku' -ama! Pelele' moto-ramo tomate mpotana hingka tomate-ra."
22Jezus mu pa reče: Pojdi za menoj in pusti, naj mrtvi pokopavajo mrliče svoje.
23Ngkai ree, ngkahe' mpu'u-imi Yesus hi rala sakaya hante ana'guru-na, pai' -ra me'ongko'.
23In ko vstopi v ladjo, vstopijo za njim učenci njegovi.
24Muu-mule' rata ncorobaa ngolu' bohe mpojago rano, alaa-na balumpa mporumpa' sakaya-ra. Nto'u toe, leta' moto-i Yesus.
24In glej, velik vihar nastane na morju, tolik, da zagrinjajo valovi ladjo: on pa je spal.
25Ana'guru-na hilou mpolike-i, ra'uli' -ki: "Pue'! Tulungi! Mate-ta toi-e!"
25In pristopijo učenci ter ga zbudé, govoreč: Gospod, otmi nas, pogibljemo!
26Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Napa pai' me'eka' -koi! Kura' rahi pepangala' -ni." Pemata-nami Yesus mpo'uli': "Mento'o-ko ngolu'! Rodo-moko balumpa!" Hangaa molino-mi omea.
26In jim reče: Kaj ste boječi, maloverni? Tedaj vstane, zapretí vetrovom in morju, in velika tihota nastane.
27Kampohilo-ra toe, rapokakonce ra'uli': "Hema mpu'u-idi-hana tauna toii-e? Ngolu' pai' rano molino-di-hana ntuku' hawa' -nae!"
27Ljudje se pa začudijo in reko: Kdo neki je ta, da so mu tudi vetrovi in morje pokorni?
28Rata-imi Yesus hante ana'guru-na hi dipo rano hi tana' -ra to Gadara. Rata hi ria, mehupa' rodua tauna ngkai daeo', tumai mpohirua' -ki Yesus. To rodua toera, tauna to napesuai' seta, buko' lia-ra, alaa-na uma hema to daho' ntara hi ree.
28In ko pride na drugo stran, v pokrajino Gadarenov, ga srečata dva obsedenca, ki sta prišla iz grobov, in sta bila silno divja, da ni mogel nihče mimo iti po tisti poti.
29Mekio' -ra, ra'uli': "Ee Ana' Alata'ala! Napa-di-kona pai' tumai-koe? Neo' -kai nusesa' -e'! Ko'ia rata tempo-na."
29In glej, zakričita in rečeta: Kaj imaš z nami, Jezus, Sin Božji? Si li sem prišel, da bi nas pred časom mučil?
30Uma molaa ngkai ree, ria wori' wawu mojume.
30In daleč od njiju se je pasla velika čreda svinj.
31Seta to mehawi' hi tauna toera merapi' hi Yesus, ra'uli': "Ane kana nupopalai-kai ngkai rei, hubui-kai mesua' hi wawu toera mai."
31Zli duhovi pa ga prosijo, govoreč: Če nas izganjaš, pošlji nas v čredo svinj.
32Na'uli' Yesus: "Koi' -mokoi!" Malai mpu'u-ramo seta toera, kaliliu mesua' hi wawu. Ngkai ree, mparampuli-ramo-rawo wawu hilou mengkajuala' hi rano, kaliliu hi rala ue, pai' -ra mate bonga-mi.
32In jim veli: Pojdite! In oni zapusté obsedenca in odidejo v čredo svinj; in glej, vsa čreda se zakadi z brega v morje in potonejo v vodi.
33Karahilo-na tauna to mpodoo wawu toera napa to jadi' hi wawu-ra pai' napa to jadi' hi tauna to kahawia' toera, pokeno-rami hilou hi rala ngata mpoparata kajadia' toe.
33Pastirji pa zbežé in prišedši v mesto, naznanijo vse, tudi to o obsedencih.In glej, vse mesto pride Jezusu naproti, in ko ga ugledajo, zaprosijo, naj odide iz njih krajev.
34Toe pai' mo'iko-ramo tumai pue' ngata doko' mpohirua' -ki Yesus. Karahilo-na Yesus, raperapi' bona malai-i ngkai ngata-ra.
34In glej, vse mesto pride Jezusu naproti, in ko ga ugledajo, zaprosijo, naj odide iz njih krajev.