1Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke.
1Tanghou gaw huaia muanna toh a hoihjaw, in kinaknaa dim sangin.
2Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti baštinu.
2Sikha pil taka hihin tapa zumhuaina omsak tungah vai a hawm ding, huan unaute laka goutanna ah tan a nei ding hi.
3Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskušava Jahve sam.
3Huansiangna bel dangka ading ahi, huan meipi dangkaeng ading: himahleh TOUPAN lungtangte a endik.
4Zločinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku.
4Hoihlou hihmin gilou mukte a limsaka; huan juauhatin siatna lei a bil a doh hi.
5Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.
5Kuapeuh genthei musitin amah Bawlpa a simmoh ahi; huan kuapeuh tuahsiatni a kipak gawt louhin a om kei ding hi.
6Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.
6Naupangte naupangte mi upate manglukhu ahi uh; huan naupang thupina a pate uh ahi.
7Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odličniku usne lažljive.
7Thugen hoih mi hai toh a kilawm kei: muk juauthei lal toh a kilawm kei sem.
8Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.
8A nei mit ah thilpiak suangmantam bang ahi: koilam peuha a kiheina ah, a lohching hi.
9Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.
9Kuapeuh tatlekna khuhin itna a zong hi: himahleh kuapeuh thubuaia nuam nasain lawm pite a khendalh hi.
10Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca.
10Theihsiamna nei mi sungah taina a lut thuk jaw mihai sunga vuakna za khat sangin.
11Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj.
11Mi hoihlouin helna kia a zonga; huaijiakin sawltak khel amah dou dinga sawlin a om ding.
12Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.
12Vompi a noute laksaka omin mi tuak hen, a hainaa mi hai sangin.
13Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg.
13Kuapeuh hoih sika gilou kipahman pia, a in akipan gilou a pai mang kei ding.
14Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se!
14Kinakna kipatna min tui a khahkhiak bang ahi: buaijiakin kinakna a om main, kiselna pai sanin.
15Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.
15Kuapeuh gilou siamtangsak, kuapeuh mi diktat mohpaih, amau gel TOUPA adingin kihhuai ahi tuaktuak uhi.
16Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
16Huaijiakin pilna lei dingin mi hai khut ah a man a om ahia, theihsiamna a neikei chih theiin?
17Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.
17Lawmin chiklaipeuhin a it gigea, huan vangtahna dingin unau khat a piang hi.
18Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim bližnjim.
18Mi theihsiamna beiin khut a benga, a inveng maah mohkhu dingin a hongom.
19Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast.
19Kinakna deihin tatlekna a deih hi: kuapeuh a kongpi dom sangin siatna a zong hi.
20Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću.
20Kuapeuh lungtang sia neiin hoih a mu kei: huan lei hoihlou nei siatna ah a puk hi.
21Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.
21Kuapeuh mi hai suangin a lungkhamna dingin a suanga; huan mi hai pan nuamsakna a neikei.
22Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.
22Lungtang nuamsa damdawi hoih ahi: himahleh lungsim puakkham in guhte a keusak.
23Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.
23Mi gilouin a sunga kipanin thilpiak a la khiaa, vaihawmna lampi kilawmlou sak dingin.
24Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.
24Theihsiamna nei mi maah pilna a om: himahleh mi hai mitte lei tawpah a om hi.
25Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj.
25Tapa hai a pa adingin lungkhamna ahi, amah piangsaknu adingin khatna.
26Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike.
26Mi diktat gawt leng a hoih keia, mi lian a tanna uh jiaka jep leng.
27Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.
27Kuapeuh a thute sitin theihna a neia: huan kuapeuh lungsim vot akipan theisiam mi ahi.Mi hai nangawn, a daih dide laiin, pila sim ahi: a mukte a chih laiin, pilvang banga ngaih ahi.
28I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.
28Mi hai nangawn, a daih dide laiin, pila sim ahi: a mukte a chih laiin, pilvang banga ngaih ahi.