Croatian

Paite

Proverbs

28

1Opaki bježe i kad ih nitko ne progoni, a pravednici su neustrašivi kao mladi lav.
1Mi gilou kuamah delhlouhin a tai: himahleh mi diktat humpinelkai bangin a hangsan hi.
2Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi, a s čovjekom razumnim i umnim uprava je postojana.
2Gam tatlekna jiakin mi tampi huaiah lalte ahi: himahleh theisiam leh theihna nei mite jiakin huaia gam bel suksau ahi ding hi.
3Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema.
3Mi taksap hau mi genthei nuaisiah vuahpi ju an nuse lou bang ahi.
4Koji zapuštaju Zakon, veličaju opake, a koji se drže Zakona, protive im se.
4Amau dan manghilh ten mi gilou a phat ua: himahleh huchibang dan juite amau tungah a thangpai uhi.
5Zli ljudi ne razumiju pravice, a koji traže Jahvu, razumiju sve.
5Mi hoihlouin vaihawmna a theisiam kei: himahleh amau TOUPA zong ten thil tengteng a theisiam uh.
6Bolji je siromah koji živi bezazleno nego bogataš koji kroči krivim putem.
6A lampitea hoihlou mi hau sangin a thutaknaa om mi genthei a hoih jaw hi.
7Tko se drži Zakona, razuman je sin, a tko se druži s izbjeglicama, sramoti oca svoga.
7Kuapeuh dan jui tapa pil ahi: himahleh kuapeuh an hai mite toh kithuahin a pa a zumsak hi.
8Tko umnožava bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima.
8Kuapeuh a neih a nou leh a punga tamsakin mi genthei hehpih mi amah dingin a lakhawm hi.
9Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska.
9Kuapeuh dan za lou dinga a bil kaihei tuh a thumna nasan kihhuai ahi.
10Tko zavodi poštene na put zao, past će u jamu svoju, a pošteni će baštiniti sreću.
10Kuapeuh lampi giloua midik lamhaihsak, amah kokhuk mahmah ah amah a ke lut ding hi: himahleh mi hoihkimin gou hoih a luah ding hi.
11Bogat se čovjek čini sebi mudrim, ali će ga razuman siromah raskrinkati.
11Mi hausa amah ngaihin a pil a; himahleh mi genthei theihsiamna neiin amah a zong khia hi.
12Velika je slava kad se raduju pravednici, a kad se dižu opaki, ljudi se kriju.
12Mi diktat a vualzoh chiangin, thupina lian a om: himahleh mi gilou a thoh changin, mite a bu uh.
13Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi.
13Kuapeuh a tatlekna khuk a lohching kei ding: himahleh kuapeuh huaite thuphatawia manghilhin chitna a mu ding uh.
14Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću.
14Lauthei gige mi a hampha hi: himahleh a lungtang saksak gige siatna ah a ke ding hi.
15Lav koji riče i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu.
15Humpinelkai humham leh vompi hawk bangin; huaimah bangin mi gentheite tunga vaihawmmi gilou ahi.
16Nerazuman knez čini mnoga nasilja, a koji mrzi lakomost, dugo živi.
16Vaihawmmi theisiamna tasam tuh nuaisiahhatmi thupi ahi: himahleh kuapeuh huaihamna huain a nite a sausak ding.
17Onaj koga tišti krvna krivica, do groba bježi: ne zaustavljajte ga.
17Mi kuapeuh mi himhim sisana dim kokhuk sungah a tai lut ding; kuapeuhin len kei hen.
18Spasava se tko živi pravedno, tko se koleba između dva puta, propada na jednom od njih.
18Kuapeuh tangtaka om suahtaksakin a om ding: himahleh kuapeuh a lampi tea hoihlou a pukzo ding hi.
19Tko obrađuje svoju zemlju, nasitit će se kruha, a tko trči za tlapnjama, nasitit će se siromaštva.
19Kuapeuh a gam leiletin tanghou tampi a nei ding: himahleh kuapeuh mi bangmahlou nung juiin gentheihna kiching a nei ding hi.
20Čestit čovjek stječe blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne.
20Mi ginomin vualjawlna a hau ding: himahleh kuapeuh hau dinga kintat gawt louhin aomkei ding.
21Ne valja biti pristran na sudu, jer i za zalogaj kruha čovjek čini zlo.
21Mite deihsaktuam neih ahoih kei: tanghou them jiakin mi a talek ding leng ahi sam kei hi.
22Pohlepnik hrli za bogatstvom, a ne zna da će ga stići oskudica.
22Kuapeuh deihgawl-sumchit hausakna delhin a kinoha, huan a tungah taksapna a hongtung sin chih a theikei.
23Tko kori čovjeka, nalazi poslije veću milost nego onaj koji laska jezikom.
23Kuapeuh mi deihsaknaa salin a leia maitangphathatmi sangin deihsakna tamsem a nungin a mu ding hi.
24Tko pljačka oca svoga i majku svoju i veli: "Nije grijeh", drug je razbojniku.
24Kuapeuh a nu hiam a pa hiam loka, Tatlekna ahi kei, chi; amah mah hihsemi kithuahpih ahi hi.
25Lakomac zameće svađu, a tko se uzda u Jahvu, uspjet će.
25Kuapeuh lungsim duhgawlin kinakna a tokthou hi: himahleh kuapeuh TOUPAa muanna koih thausakin a om ding hi.
26Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro.
26Kuapeuh amah lungtanga muang mihai ahi: himahleh kuapeuh piltaka om, suahtaksakin a om ding hi.
27Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet.
27Kuapeuh genthei kianga pia a tasam kei dinga: himahleh kuapeuh a mit selin hamsia tampi a nei ding hi.Mi gilou a thoh chiangin, mite a bu ua: himahleh a manthat chiangun, mi diktat a pung hi.
28Kad se dižu opaki, ljudi se kriju, a kad propadaju, tad se množe pravednici.
28Mi gilou a thoh chiangin, mite a bu ua: himahleh a manthat chiangun, mi diktat a pung hi.