¹Vino je podsmjevač, žestoko piće bukač, i tko se njima odaje neće steći mudrosti.

¹Vino je zasmehovalec, pijača opojna razgrajalec, in kdorkoli se opoteka po njej, si ne izbistri uma.

²Kraljev je gnjev kao rika lavlja: tko ga izaziva, griješi protiv sebe samog.

²Kakor rjovenje leva je strah kraljev; kdor ga zoper sebe razdraži, greši zoper življenje svoje.

³Čast je čovjeku ustegnuti se od raspre, a tko je bezuman počinje svađu.

³Na čast je možu odjenjati od prepira, kdorkoli pa je neumen, rad se vanj zaplete.

⁴Lijenčina u jesen ne ore: u doba žetve on traži, i ništa nema.

⁴Lenuh noče orati zaradi zime, zato bo beračil ob žetvi, a ničesar ne dobi.

⁵Savjet je u srcu čovječjem voda duboka i razuman će je čovjek iscrpsti.

⁵Voda globoka je naklep v srcu možá, toda mož razumen mu pride do dna.

⁶Mnogi se naziva dobrim čovjekom, ali tko će naći vjerna čovjeka?

⁶Največ ljudi hvali vsak svojo dobrotljivost, moža pa vseskozi resničnega kdo najde?

⁷Pravednik hodi u bezazlenosti svojoj: blago sinovima njegovim poslije njega!

⁷Neprestano hodi v popolnosti svoji pravični, blagor otrokom njegovim za njim!

⁸Kralj koji sjedi na stolici sudačkoj istražuje svako zlo svojim očima.

⁸Kralj, sedeč na sodnem stolu, razganja z očmi svojimi vse hudo.

⁹Tko može reći: "Očistih srce svoje, oprah se od grijeha svoga?"

⁹Kdo bi mogel reči: Očistil sem srce svoje, čist sem svojega greha?

¹⁰Dvojaki utezi i dvojaka mjera mrski su Jahvi podjednako.

¹⁰Dvojne uteži in dvojna mera, oboje je enaka gnusoba GOSPODU.

¹¹I dijete se poznaje po onome što čini, je li čisto i pravedno djelo njegovo.

¹¹Po dejanjih svojih se dá spoznati tudi deček, je li čisto in je li pošteno delo njegovo.

¹²I uho koje čuje i oko koje vidi, oboje je Jahve načinio.

¹²Uho, ki sliši, in oko, ki vidi, GOSPOD je oboje enako naredil.

¹³Ne ljubi sna, da ne osiromašiš; otvori oči svoje i nasitit ćeš se kruha.

¹³Ne ljubi spanja, da ne obubožaš; odpri oči svoje, in nasitiš se kruha.

¹⁴"Loše, loše", govori kupac, a kad ode, hvali se dobrom kupovinom.

¹⁴„Slabo, slabo je!“ pravi, kdor kupuje kaj, ali ko je odšel, se hvali.

¹⁵Ima zlata i mnogih bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit.

¹⁵Zlatá je in biserov obilo, ali najdražje orodje so ustne razumne.

¹⁶Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga; oplijeni njega umjesto tuđinca.

¹⁶Vzemi obleko njemu, kdor je bil porok za tujca, in za neznane ljudi ga rubi.

¹⁷Sladak je čovjeku kruh prijevare, ali mu se usta poslije napune pijeskom.

¹⁷Sladek je možu prisleparjeni kruh, ali pozneje dobi polna usta peska.

¹⁸Naumi se provode savjetom: zato dobro razmisli pa vodi boj!

¹⁸Sklepi se utrdé s posvetovanjem, in z razumnim vodstvom se le vojskuj!

¹⁹Tko okolo kleveće, otkriva tajne: zato se ne miješaj s onim komu su usne uvijek otvorene.

¹⁹Kdor hodi okrog kot obrekovalec, razodeva skrivnost, zato se ne druži ž njim, ki široko odpira usta svoja!

²⁰Tko kune oca svoga i majku svoju svjetiljka mu se gasi usred tmine.

²⁰Njemu, ki preklinja očeta svojega ali mater svojo, ugasne svetilnica v črnih teminah.

²¹Od početka brzo stečeno imanje na koncu nije blagoslovljeno.

²¹Posest, ki se naglo pridobi v začetku, ne bode blagoslovljena ob koncu svojem.

²²Nemoj govoriti: "Osvetit ću se za zlo"; čekaj Jahvu, i on će te spasiti.

²²Ne reci: Povrnil bom hudo! Čakaj GOSPODA, in rešil te bo!

²³Mrski su Jahvi dvojaki utezi, i kriva mjera ne valja.

²³Gnusoba so GOSPODU dvojne uteži in prevarljiva tehtnica ni dobra.

²⁴Od Jahve su koraci čovječji, i kako da čovjek razumije svoj put?

²⁴Od GOSPODA so stopinje moževe; človek pa kako naj umeje pot svojo?

²⁵Zamka je čovjeku nesmotreno reći: "Ovo je sveto", a poslije promišljati što je zavjetovao.

²⁵Zadrga je človeku nepremišljeno veleti: Sveti! in po obljubah šele preudarjati.

²⁶Mudar kralj umije izlučiti opake i stavlja ih pod točkove.

²⁶Brezbožne razmetava kralj moder in pelje čeznje mlatilno kolo.

²⁷Svjetiljka je Gospodnja duh čovječji: ona istražuje sve do dna utrobe.

²⁷Duh v človeku je GOSPODOVA svetilnica, ki preiskuje vso notranjost telesa.

²⁸Dobrota i vjernost čuvaju kralja, jer dobrotom utvrđuje prijestol svoj.

²⁸Dobrotljivost in zvestoba stražita kralja in z dobrotljivostjo vzdržuje prestol svoj.

²⁹Ljepota je mladićima njihova snaga, a starcima je ures sijeda kosa.

²⁹Dika mladeničem je njih moč in starčkom kras siva glava.Modrine od ran so zdravilo za hudo in udarci, ki gredo do živega.

³⁰Krvave masnice očiste zlo i udarci pročiste odaje utrobe.

³⁰Modrine od ran so zdravilo za hudo in udarci, ki gredo do živega.