1A bol istý nemocný, Lazar z Betánie, z mestečka Márie a Marty, jej sestry.
2Hadua tomane to rahanga' Lazarus mo'oha' hi ngata Betania hante ompi' bine-na Maria pai' Marta. (Maria toe-mi mpai' to mpolanai witi' Yesus hante lana honga pai' naporihi hante wuluwoo' -na.) Hangkani, peda' -i Lazarus.
2To bola tá Mária, ktorá pomazala Pána masťou a poutierala jeho nohy svojimi vlasmi, ktorej brat, Lazar, bol teraz nemocný.
3Ompi' bine-na to rodua toera mposuro tauna hilou hi Yesus, mpo'uli' -ki: "Pue', bale-nu to nupe'ahi', peda' -i."
3Vtedy poslaly k nemu tie sestry a odkázaly mu: Pane, hľa, ten, ktorého máš rád, je nemocný.
4Kana'epe-na Yesus kareba toe, na'uli': "Haki' -na tetu-e ria, uma napomate-ki. Toe jadi' bona Alata'ala rapomobohe, pai' bona Aku' wo'o, Ana' -na, rapomobohe."
4A keď to počul Ježiš, povedal: Tá nemoc nie je na smrť, ale na slávu Božiu, aby ňou bol Syn Boží oslávený.
5Yesus mpoka'ahi' Marta, Maria, pai' Lazarus.
5A Ježiš miloval Martu i jej sestru i Lazara.
6Aga kana'epe-na kapeda' -na Lazarus, uma-i ulu hilou, bate hi po'ohaa' -na moto-i ro'eo-pi kahae-na.
6Ako tedy počul, že je nemocný, vtedy zostal na mieste, na ktorom bol, dva dni.
7Timpaliu ro'eo toe-di, pai' lako' na'uli' -raka ana'guru-na: "Kita-mi hilou nculii' hi tana' Yudea."
7Až potom povedal učeníkom: Poďme zase do Judska.
8Ra'uli' ana'guru-na: "Guru, ko'ia mahae to Yahudi hi ria doko' mpopatehi-ko. Napa wo'o-mi pai' doko' hilou hi ria-koe?"
8A učeníci mu povedali: Rabbi, len teraz ťa hľadali Židia ukameňovať, a zase ta ideš?
9Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Ha uma hampulu' rojaa to mobaja rala-na ha'eo? Tauna to momako' hi eo-na, uma-ra tewinci', apa' mpohilo-ra pehini eo to mpobajahi dunia' toi.
9Ježiš odpovedal: Či nie je dvanásť hodín dňa? Ak niekto chodí vodne, nezavadí, lebo vidí svetlo tohoto sveta;
10Aga tauna to momako' hi bengi-na, bate tewinci' -ra, apa' uma ria to mpobajahi-ra."
10ale ak niekto chodí vnoci, zavadí, lebo niet v ňom svetla.
11Hewa toe-mi lolita Yesus, pai' oti toe na'uli' tena: "Bale-ta Lazarus, leta' -i. Hilou-a mpolike-i."
11To povedal a potom im riekol: Lazar, náš priateľ, usnul; ale idem, aby som ho zobudil zo sna.
13Kakoo-kono-na, lolita-na Yesus toe mpowalatu kamate-na Lazarus. Tapi' ana'guru-na uma mpopaha walatu toe, ra'uli' leta' mpu'u-i Lazarus. Toe pai' ra'uli' -ki Yesus: "Pue', ane leta' -i, mo'uri' moto-i mpai'."
12Vtedy mu povedali učeníci: Pane, ak usnul, ozdravie.
14Jadi', nalohu lau-miraka batua walatu-na, na'uli': "Mate-imi Lazarus.
13Ale Ježiš povedal o jeho smrti, a oni sa domnievali, že hovorí o spánku sna.
15Pai' goe' -a apa' uma kukaralai nto'u toe. Apa' napa to jadi' toe mpai' ria, mpokeni kalompea' hi koi', bona mepangala' -koi hi Aku'. Hilou-tamo hi Lazarus."
14A tak vtedy im povedal Ježiš otvorene: Lazar zomrel,
16Tomas, to ra'atu Ntomoropa', mpo'uli' -raka hingka ana'guru-na: "Kita-mi hilou mpotuku' -i, bona mate-ta hangkaa-ngkania hante Hi'a." Jadi' hilou mpu'u-ramo hi tana' Yudea.
15a radujem sa pre vás, že som tam nebol, aby ste uverili. Ale poďme za ním!
17Karata-ra hi ngata Betania, mpolia' opo' mengi-imi Lazarus ratana.
16Vtedy povedal Tomáš, zvaný Didymus, spoluučeníkom: Poďme aj my, aby sme zomreli s ním!
18Betania tohe'e mohu' Yerusalem, kira-kira tolu kilo kalaa-na.
17A tak keď prišiel Ježiš, našiel ho už štyri dni ležať v hrobe.
19Jadi', wori' -ra to Yahudi to tumai mpotanta'u Marta pai' Maria hi kamate ompi' -ra toe.
18A Betánia bola blízko Jeruzalema, nejakých pätnásť honov.
20Marta mpo'epe kaneo' -na rata-mi Yesus, kahilou-nami mpotomu-i. Tapi' Maria, hi tomi moto-i-hana.
19A mnohí zo Židov boli prišli k Marte a Márii, aby ich potešili ohľadom ich brata.
21Na'uli' Marta hi Yesus: "Pue', ane ke hi rehe'i-ko wengi, ke uma-i mate ompi' -ku.
20Vtedy Marta, ako počula, že ide Ježiš, vyšla proti nemu, ale Mária sedela doma.
22Aga nau' wae, ku'inca moto: napa-napa to nuperapi' hi Alata'ala tempo toi, bate nawai' -ko."
21Vtedy povedala Marta Ježišovi: Pane, keby si tu bol býval, môj brat by nebol zomrel.
23Na'uli' Yesus mpo'uli' -ki: "Memata moto-ile mpai' ompi' -nue."
22Ale aj teraz viem, že všetko, za čokoľvek by si požiadal Boha, dá ti Bôh.
24Na'uli' Marta: "Io', to ku'inca-le, memata moto mpu'u-i mpai' hi Eo Kiama, nto'u hawe'ea tomate rapopemata."
23Ježiš jej povedal: Tvoj brat vstane.
25Na'uli' Yesus: "Aku' toi-mi to mpopemata tomate, pai' to mpowai' katuwua'. Tauna to mepangala' hi Aku', nau' mate-ra, tuwu' moto-ra mpai'.
24A Marta mu povedala: Viem, že vstane pri vzkriesení, v posledný deň.
26Pai' hawe'ea tauna to tuwu' pai' mepangala' hi Aku', bate uma-ra mate, duu' kahae-hae-na. Ha nupangala' to ku'uli' toe-e?"
25Ježiš jej povedal: Ja som vzkriesenie i život; ten, kto verí vo mňa, aj keby zomrel, žiť bude.
27Na'uli' Marta: "Io' Pue', kupangala' ka'Iko-na Ana' Alata'ala, Magau' Topetolo' to najanci Alata'ala owi to tumai hi dunia'."
26A nikto, kto žije a verí vo mňa, nezomrie na veky; či veríš tomu?
28Ka'oti-na Marta mpo'uli' toe, hilou-imi hi tomi mpokio' Maria, pai' mpowara' -i na'uli' -ki: "Oe-imi ria Guru, doko' napohirua' -koko!"
27Riekla mu: Áno, pane; ja som uverila, že si ty Kristus, ten Syn Boží, ktorý mal prijsť na svet.
29Mpo'epe tohe'e, napesahui Maria hilou mpohirua' -ki Yesus.
28A keď to povedala, odišla a zavolala Máriu, svoju sestru, tajne, povediac: Učiteľ je tu a volá ťa.
30Nto'u toe, Yesus ko'ia mesua' hi rala ngata, hi mali ngata-i-pidi, hi kahiruaa' -na hante Marta we'i.
29A tá, jako to počula, vstala rýchle a išla za ním.
31To Yahudi to mpodoo eo mpohilo kasosa-na Maria malai ngkai tomi. Ra'uli': "Hilou hi daeo' -i tu, hilou motantangi' hi ria!" Jadi', hilou wo'o-ra-rawo mpotuku' -i.
30A Ježiš nebol ešte prišiel do mestečka, ale bol ešte na mieste, kde bola vyšla proti nemu Marta.
32Karata Maria hi pento'oa-na Yesus we'i, pai' kampohilo-na Yesus, powingkotu' -nami hi nyanyoa-na, pai' na'uli' -ki: "Pue', ane ke hi rehe'i-ko, ke uma-i mate ompi' -ku."
31Vtedy Židia, ktorí boli s ňou v dome a tešili ju, vidiac Máriu, že vstala rýchle a vyšla, išli za ňou domnievajúc sa, že ide k hrobu, aby tam plakala.
33Kanahilo-na Yesus Maria motantangi' hante tauna to dohe-na, susa' pai' tuna-mi nono-na.
32Vtedy Mária, ako prišla ta, kde bol Ježiš, a videla ho, padla k jeho nohám a povedala mu: Pane, keby si tu bol býval, môj brat by nebol zomrel.
34Napekune' -ra: "Ratana hiapa-i?" Ra'uli': "Mai-moko Pue', kipo'ema' -ko hilou bona nuhilo."
33Vtedy Ježiš, keď ju videl, že plače, aj Židov, ktorí prišli s ňou, že plačú, zovrel duchom a zachvel sa
35Mo'ili-mi ue mata-na Yesus.
34a povedal: Kde ste ho položili? A oni mu povedali: Pane, poď a pozri!
36Ra'uli' to Yahudi: "Hilo! Uma mpu'u mowo kama'ahi' -na hi Lazarus!"
35A Ježiš zaplakal.
37Aga ria wo'o-ra to mpo'uli': "Tauna towero napaka'uri'. Ha uma-i bisa mpaka'uri' Lazarus bona ke uma-i-hawo mate-e?"
36Vtedy vraveli Židia: Hľa, jako ho mal rád!
38Ngkai ree, peda' wo'o-mi nono-na Yesus, pai' -i hilou hi daeo'. Daeo' toe, wulou' to ratowi hi panapa bulu', pai' ra'unca hante watu to bohe.
37A niektorí z nich povedali: Či nemohol tento, ktorý otvoril oči slepého, učiniť aj to, aby tento nezomrel?
39Na'uli' Yesus: "Deru' watu tetu!" Na'uli' Marta, ompi' -na tomate: "Neo' -pi rabea, Pue'. Mohoa-imi, apa' opo' mengi-imi ratana."
38Vtedy znova zovrel v sebe Ježiš a prišiel k hrobu. A bola to jaskyňa, a kameň ležal na nej.
40Na'uli' Yesus mpo'uli' -ki Marta: "Ha uma ku'uli' -mikoko we'i, ane mepangala' -ko, nuhilo moto mpai' kabohe baraka' -na Alata'ala."
39Ježiš povedal: Zodvihnite kameň! A Marta, sestra zomrelého, mu povedala: Pane, už smrdí, lebo je už štyri dni v hrobe.
41Oti toe, raderu' mpu'u-mi watu po'unca daeo'. Yesus ngkongoa' hi langi', na'uli': "Tuama-ku, mpo'uli' -a tarima kasi, apa' nu'epe pomperapia' -ku tohe'i.
40Na to jej riekol Ježiš: Či som ti nepovedal, že ak budeš veriť, uvidíš slávu Božiu?
42Ku'inca, bate nu'epe oa' lolita-ku. Aga tohe'i kupesukui mpo'uli', bona ra'epe tauna to wori' to hi rehe'i lau, bona rapangala' ka'Iko-na mpu'u to mposuro-a."
41Vtedy zodvihli kameň, kde ležal mŕtvy. A Ježiš pozdvihol oči hore a povedal: Otče, ďakujem ti, že si ma počul.
43Oti toe, napesukui mekio': "Lazarus! Tumai-moko!"
42No, ja som vedel, že ma vždy čuješ, ale pre zástup, stojaci okolo, som to povedal, aby uverili, že si ma ty poslal.
44Mehupa' -imi tauna to mate toei ngkai rala daeo' -na. Pale-na pai' witi' -na teputu' -pidi hante hompu' -na, pai' woo' -na tehoo' hante lenco. Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Bongka pomputu' -na bona lompe' pomako' -na."
43A keď to povedal, zavolal veľkým hlasom: Lazare, poď von!
45Wori' to Yahudi to mpokinomo Maria nto'u toe, pai' rahilo napa to nababehi Yesus. Pai' wori' -ramo to mepangala' hi Hi'a.
44A zomrelý vyšiel majúc poviazané nohy aj ruky pohrabnými povojmi, a jeho tvár bola ovinutá znojníkom. A Ježiš im povedal: Rozviažte ho a nechajte ho odísť!
46Aga ria wo'o-ra hantongo' hilou hi to Parisi mpoparata napa to nababehi Yesus toe.
45Vtedy mnohí zo Židov, ktorí boli prišli za Máriou a videli, čo učinil Ježiš, uverili v neho.
47Toe pai' to Parisi hante imam pangkeni mpobabehi porumpua bohe hante topohura agama to ntani' -na. Ra'uli': "Napa-koiwo to kana tababehi? Apa' wori' mpu'u tanda mekoncehi to nababehi-e.
46Ale niektorí z nich odišli k farizeom a povedali im, čo učinil Ježiš.
48Ane tapelele' oa' -i, hawe'ea tauna mpai' mepangala' hi Hi'a omea-ramo. Ka'omea-na mpai', tantara to Roma tumai mpogero ngata-ta hante Tomi Alata'ala."
47Vtedy svolali najvyšší kňazi a farizeovia vysokú radu a hovorili: Čo to robíme, že ten človek robí tak mnohé divy?
49Ngkai ree, hadua ngkai laintongo' -ra to rahanga' Kayafas, Imam Bohe hi mpae toe, mpo'uli': "Uma ni'incai napa-napa!
48Ak ho necháme takto, všetci uveria v neho, a prijdú Rimania a vezmú i naše miesto i náš národ.
50Uma ni'incai kalompea' ntodea. Agina lau-pi tau hadua mate mposampei ntodea, bona neo' mpai' ragero ngata-ta omea."
49A jeden, ktorýsi z nich, Kaifáš, ktorý bol toho roku najvyšším kňazom, im povedal: Vy neviete ničoho
51Patuju-na Kayafas mpo'uli' hewa toe: Yesus kana rapatehi. Tapi' ria wo'o batua to kahanyala-na, to uma-hawo natungkai'. Apa' lawi' hi'a-mi Imam Bohe hi mpae toe-e, lolita-na mpolowa kamate-na mpai' Yesus mpotolo' to Yahudi.
50ani nemyslíte, že nám je užitočné, aby zomrel jeden človek za ľud, a nie aby zahynul celý národ.
52Pai' uma muntu' to Yahudi-wadi. Ngkai kamate-na Yesus toe mpai', hawe'ea ana' Alata'ala to pahawu' -hawu' hi humalili' dunia' rarumpu pai' rapahantuda lau.
51A však toho nepovedal sám od seba, ale súc toho roku najvyšším kňazom zaprorokoval, že Ježiš mal zomrieť za národ.
53Ntepu'u eo toe, hahawa' lau-ramo topoparenta to Yahudi mpopatehi Yesus.
52No, nie len za národ, ale aby aj rozptýlené deti Božie shromaždil v jedno.
54Jadi', toe pai' uma-ipi modao' hi rala tana' -ra to Yahudi, bona neo' -ipi rahiloi ntodea. Malai-imi ngkai ree hilou hi ngata to rahanga' Efraim hi wiwi' papada to wao', pai' mo'oha' hi ree-imi hante ana'guru-na.
53A tak od toho dňa sa uradili, aby ho zabili.
55Nto'u toe, neo' rata-mi eo bohe agama Yahudi to rahanga' Eo Paskah. Kako'ia rata eo bohe toe, wori' tauna ngkai ngata ntani' -na hilou hi Yerusalem, bona mpobohoi' woto-ra ntuku' ada agama-ra.
54Preto už viacej nechodil Ježiš verejne medzi Židmi, ale odišiel odtiaľ do kraja blízko púšte, do mesta, zvaného Efraim, a tam sa zdržoval so svojimi učeníkmi.
56Tauna to morumpu hi Yerusalem toe ntora mpopali' Yesus. Bula-ra moromu hi Tomi Alata'ala, momepololitai-ramo, ra'uli': "Beiwa-koiwo pomporataa-ni? Meka' uma-i mpai' tumai mpokaralai posusa'?"
55A bola blízko Veľká noc Židov, a mnohí išli z toho kraja pred Veľkou nocou hore do Jeruzalema, aby sa očistili.
57Ane imam pangkeni pai' to Parisi, ria ami' parenta-ra hi ntodea to mpo'uli': "Hema-hema-koi to mpo'inca kahiapa-na Yesus, ncaliu ni'uli' -kakai, bona rahoko' -i."
56Vtedy hľadali Ježiša a shovárali sa jeden s druhým stojac v chráme: Čo sa vám zdá? Že naozaj neprijde na sviatok?
57A jako najvyšší kňazi tak i farizeovia boli už vydali rozkaz, aby to, keby niekto zvedel, kde je, oznámil, aby ho chytili.