1Modra žena zida hišo svojo, neumna pa jo z rokami svojimi podira.
1Sagxa virino konstruas sian domon; Sed malsagxa detruas gxin per siaj manoj.
2Kdor hodi v poštenosti svoji, se boji GOSPODA, a kdor je trdovraten na potih svojih, ga zaničuje.
2Kiu iras la gxustan vojon, tiu timas la Eternulon; Sed kiu iras vojon malgxustan, tiu Lin malestimas.
3V neumnega ustih je šiba za prevzetnost, modre pa ohranijo njih ustne.
3En la busxo de malsagxulo estas vergo por lia malhumileco; Sed la busxo de sagxuloj ilin gardas.
4Kjer ni volov, so prazne jasli, obilost pridelkov pa je po volovi moči.
4Se ne ekzistas bovoj, la grenejoj estas malplenaj; Sed multe da profito estas de la forto de bovoj.
5Priča zvesta ne laže, kriva priča pa govori laži.
5Verama atestanto ne mensogas; Sed atestanto falsama elspiras mensogojn.
6Ko zasmehovalec išče modrosti, ni je, razumnemu pa je znanje lahko.
6Mokanto sercxas sagxecon kaj gxin ne trovas; Sed por sagxulo la sciado estas facila.
7Umakni se izpred oči bedaku, ker ne začuješ pri njem pametne besede.
7Foriru de homo malsagxa; CXar vi ne auxdos parolon de sagxo.
8Modrost razumnega je paziti na svojo pot, bedakov neumnost pa je prevara.
8La sagxeco de sagxulo estas komprenado de sia vojo; Kaj la malsagxeco de malsagxuloj estas trompigxado.
9Neumni se smejejo krivdi, odkritosrčni pa so si dobrohotni.
9Malsagxuloj sxercas pri siaj kulpoj; Sed inter virtuloj ekzistas reciproka favoro.
10Srce pozna lastno bridkost svojo, in v veselje njegovo se ne mešaj drugi.
10Koro scias sian propran malgxojon; Kaj en gxia gxojo ne partoprenas fremdulo.
11Brezbožnih hiša se pokonča, šator poštenih pa bode cvel.
11Domo de malvirtuloj estos ekstermita; Sed dometo de virtuloj floros.
12Nekatera pot se zdi prava človeku, toda njen konec je pot v smrt.
12Iufoje vojo sxajnas gxusta al homo, Kaj tamen gxia fino kondukas al la morto.
13Tudi v smehu žaluje srce in konec veselja je žalost.
13Ankaux dum ridado povas dolori la koro; Kaj la fino de gxojo estas malgxojo.
14Potov svojih se nasiti, čigar srce se odvrača od Boga, mož dobri pa tistega, kar je v njem.
14Laux siaj agoj mangxos homo malbonkora; Kaj homo bona satigxos per siaj faroj.
15Abotni vsemu verjame, prebrisani pa pazi na stopinje svoje.
15Naivulo kredas cxiun vorton; Sed sagxulo estas atenta pri sia vojo.
16Modri se boji in se ogiblje hudega, bedak pa se lahko raztogoti in je predrzen.
16Sagxulo timas, kaj forklinigxas de malbono; Sed malsagxulo estas incitigxema kaj memfidema.
17Mož nagle jeze napravlja neumnost; in kdor dela spletke, njega sovražijo.
17Malpacienculo faras malsagxajxojn; Kaj malbonintenculo estas malamata.
18Tepci podedujejo neumnost, razumni pa si pleto venec znanja.
18Naivuloj akiras malsagxecon; Sed sagxuloj estas kronataj de klereco.
19Hudobni se klanjajo pred dobrimi in brezbožni pri pravičnika vratih.
19Malbonuloj humiligxos antaux bonuloj; Kaj malvirtuloj estos antaux la pordego de virtulo.
20Ubogega sovraži tudi bližnjik njegov, bogatina prijateljev pa je mnogo.
20Malricxulo estas malamata ecx de sia proksimulo; Sed ricxulo havas multe da amikoj.
21Kdor zaničuje bližnjega svojega, greši, kdor pa milost deli ubogim, o blagor mu!
21Kiu malsxatas sian proksimulon, tiu estas pekulo; Sed kiu kompatas malricxulojn, tiu estas felicxa.
22Ali se ne motijo, kateri snujejo hudo? Milost pa in resnica pride njim, ki snujejo dobro.
22CXu ne eraras malbonintenculoj? Sed favorkoreco kaj vero estas cxe tiuj, kiuj havas bonajn intencojn.
23V vsakem trudu je dobiček, klepetanje pa donaša le uboštvo.
23De cxiu laboro estos profito; Sed de babilado venas nur senhaveco.
24Venec modrih je njih bogastvo; neumnost bedakov ostane neumnost.
24Propra ricxeco estas krono por la sagxuloj; Sed la malsagxeco de la malsagxuloj restas malsagxeco.
25Priča resnična otimlje duše, kdor pa govori laž, jih le slepi.
25Verparola atestanto savas animojn; Sed malverparola elspiras trompon.
26Kdor se boji GOSPODA, trdno upa v Njega; in On bode pribežališče otrokom njegovim.
26En la timo antaux la Eternulo estas forta fortikajxo; Kaj Li estos rifugxejo por Siaj infanoj.
27Strah GOSPODOV je vrelec življenja, da se ognemo smrtnih zadrg.
27La timo antaux la Eternulo estas fonto de vivo, Por evitigi la retojn de la morto.
28V množici ljudstva je dika kraljeva; kjer se pa narod zmanjšuje, preti vladarju poguba.
28Grandeco de popolo estas gloro por regxo; Kaj manko de popolo pereigas la reganton.
29Počasni za jezo je poln razuma, nagli pa pospešuje neumnost.
29Pacienculo havas multe da sagxo; Sed malpacienculo elmontras malsagxecon.
30Srce mirno je življenje vsemu telesu, nevoščljivost pa je gniloba v kosteh.
30Trankvila koro estas vivo por la korpo; Sed envio estas puso por la ostoj.
31Kdor zatira siromaka, sramotí Stvarnika njegovega, njega pa časti, kdor se usmili potrebnega.
31Kiu premas malricxulon, tiu ofendas lian Kreinton; Kaj kiu Lin honoras, tiu kompatas malricxulon.
32V nesreči svoji vzame konec brezbožnik, a nado ima tudi v smrti pravičnik.
32Pro sia malboneco malvirtulo estos forpusxita; Sed virtulo ecx mortante havas esperon.
33V razumnega srcu tiho počiva modrost, ali kar je v bedakih, glasno se kaže.
33En la koro de sagxulo ripozas sagxo; Kaj kio estas en malsagxuloj, tio elmontrigxas.
34Pravičnost povišuje narod, greh pa je ljudstvu v nečast.Blagovoljnost kraljeva je gotova umnemu hlapcu, srd njegov pa zadene njega, ki ravna sramotno.
34Virto altigas popolon; Sed peko pereigas gentojn.
35Blagovoljnost kraljeva je gotova umnemu hlapcu, srd njegov pa zadene njega, ki ravna sramotno.
35Favoron de la regxo havas sklavo sagxa; Sed kontraux malbonkonduta li koleras.