1Kadar boš sedel, da ješ z vladarjem, pazi pridno na njega, ki je pred teboj;
1 Saaya kaŋ ni goono ga goro dabarikooni banda ŋwaari do, Ma laakal hal a ma boori nda haŋ kaŋ go ni jine.
2drugače nastaviš nož na goltanec svoj, ako bi bil poželjivosti poln.
2 Da ni ya laakal zaaro no ŋwaari gaa, Ma zaama daŋ ni karra gaa.
3Ne požéli slaščic njegovih, ker je jed varljiva.
3 Ma s'a laam'izey bini, Za kaŋ fafagay ŋwaari no.
4Ne trudi se, da bi obogatel: te razumnosti svoje se odvadi!
4 Ma si ni boŋ fargandi duure ceeciyaŋ ra, Ma si ni laakal sinji a gaa.
5Ali naj bi oči vpiral v to, česar skoraj ne bode? Kajti bogastvo si res dela peruti, kakor orel zleti proti nebu.
5 Waati kaŋ ni na ni moy sinji a gaa, Kala fap! a daray! Zama haciika arzaka ga te fata nga boŋ se, Danga zeeban cine kaŋ ga tun ka deesi ka koy kala beene.
6Ne uživaj jedi njega, ki ima oko nevoščljivo, in ne poželi slaščic njegovih;
6 Ni ma si gunuwante ŋwaari ŋwa, Ma s'a laam'izey bini mo.
7kajti odmerja ti vse v srcu svojem. „Jej in pij!“ ti veli, toda srce njegovo ni s teboj.
7 Zama danga mate kaŋ a goono ga miila nga bina ra, Yaadin mo no a go. A ga ne ni se: «Ma ŋwa, ma haŋ,» Amma a bina si ni gaa bo.
8Grižljaj, ki si ga pojedel, boš izbljuval, in izgubil si sladke besede svoje.
8 Looma kaŋ ni ŋwa, ni g'a yeeri, Ni sanni kaana mo ma daray ni se.
9Vpričo bedaka ne govóri, kajti zaničeval bo razumnost tvojih besed.
9 Ma si salaŋ saamo hanga ra, Zama a ga donda ni sanney laakalo.
10Ne premikaj starega mejnika in ne stopaj na njive sirot!
10 Ma si fari hirri seeda zeeno ganandi, Ma si furo alatuumey farey ra mo.
11Močan je namreč njih odrešenik, on se potegne za njih pravdo zoper tebe.
11 Zama i Fansakwa ya gaabikooni no, A ga faasa i se ni gaa.
12Nagni k pouku srce svoje in ušesa svoja k besedam znanja.
12 Ma ni bina ye dondonandiyaŋ ceeciyaŋ gaa, Ma ni hangey mo ye bayray sanni maayaŋ gaa.
13Ne odtezaj dečku strahovanja, kajti če ga udariš s šibo, ne umrje.
13 Ma si ni kambe candi ka fay da zanka goojiyaŋ, Zama baa ni n'a kar da goobu, a si bu bo.
14Opletaj ga s šibo, in otmeš dušo njegovo iz pekla.
14 M'a kar da goobu, k'a fundo faaba Alaahara gaa.
15Sin moj, če je modro srce tvoje, veselilo se bo tudi moje srce,
15 Ay izo, da ni bina te laakal, Kulu ay bumbo bina mo ga maa kaani.
16in radovale se bodo ledice moje, ko bodo govorile ustne tvoje, kar je pošteno.
16 Oho, ay bina ga to da farhã, Saaya kaŋ ni meyo ga hayey kaŋ ga saba ci.
17Srce tvoje naj ne zavida grešnikom, ampak góri za strah GOSPODOV ves dan.
17 Ni bina ma si canse zunubikooney gaa, Amma ni ma goro Rabbi humburkumay ra zaari me-a-me.
18Zares, še je zate bodočnost, in upanje tvoje se ne bo iztrebilo.
18 Zama haciika a gonda alhakku, Ni beeja si fun mo.
19Poslušaj, sin moj, in bodi moder in po ravnem potu vodi srce svoje.
19 Ya ay izo, ma maa, ma te laakal mo, Ma ni bina daŋ fonda gaa.
20Ne bivaj med popivači vina, ne med požeruhi mesa:
20 Ma si goro baji hankoy game ra, Wala borey kaŋ laakal ga zaaru ham ŋwaari gaa,
21zakaj požrešnik obuboža in pijanec, in s cunjami se bo oblačil zaspanec.
21 Zama borey kaŋ ga bugu nda ngey kaŋ laakal ga zaaru ŋwaari gaa wo, I ga aniya ka talka, Dusungu mo ga boro daabu nda zaara-zaara.
22Poslušaj očeta svojega, ki te je rodil, in ne zaničuj matere svoje, ko se postara.
22 Ma hanga jeeri ni baaba kaŋ na ni hay se, Ma si donda ni nya waati kaŋ a zeen.
23Resnico kupi in je ne prodaj, nabavi si modrosti, pouka in razumnosti.
23 Ma cimi day, ma s'a neera, Oho, nga nda laakal, da dondonandiyaŋ, da fahamay.
24Silno se raduje oče pravičnega, in kdor je rodil modrega, se ga veseli.
24 Adilante baaba ga farhã gumo, Bora mo kaŋ na zanka laakalkooni hay ga du farhã a do.
25Veseli se naj oče tvoj in mati tvoja, in naj se raduje roditeljica tvoja!
25 Naŋ ni nya da ni baaba ma maa kaani, Waybora kaŋ na ni hay, ma naŋ a ma farhã.
26Daj mi, sin moj, srce svoje, in oči naj se ti vesele na potih mojih.
26 Ay izo, m'ay no ni bina, Naŋ mo ni bina ma maa ay fondey kaani.
27Kajti jama globoka je nečistnica in tesen vodnjak tuja žena;
27 Zama waykuuru ya goota no kaŋ ga guusu, Kaaruwa mo day kankamante no.
28ker ona kakor razbojnik preži in nezvestnike množi med ljudmi.
28 Oho, a ga lamba danga kosarayko, A ga amaana ŋwaakoy baabandi Adam-izey game ra.
29Komu gorjé, komu joj? čigavi so prepiri, čigavo jadikovanje? čigave rane brez vzroka? čigava motnost oči?
29 May no goono ga te: «Way! Way!» May no ga ne: «Kaari!» May no ka gonda yanje? May no goono ga guutu? May no bora kaŋ gonda maray-marayyaŋ kaŋ sinda sabaabu? May no ka bara nda mo ciray-ciray yaŋ?
30Njih, ki pozno sedevajo pri vinu, ki hodijo okušat mešano pijačo.
30 Kala ngey, borey kaŋ ga gay duvan* haŋyaŋ do, Ngey kaŋ ga duvan margante ceeci.
31Ne glej vina, ko se zlati, ko kaže v kozarcu barvo svojo! Gladko teče po grlu,
31 Ma si duvaŋo guna saaya kaŋ a te iciray, Saaya kaŋ a ga boosu gaasiya ra, Saaya kaŋ a ga zulli nda kaani.
32a naposled piči kakor kača in zbode kakor gad.
32 A bananta a ga nama danga gondi, A ga hay danga gazama.
33Oči tvoje bodo čudne videle stvari in srce tvoje bo govorilo napačnosti.
33 Ni moy ga hari yawyaŋ guna, Ni bina mo ga hari siiroyaŋ ci.
34In bodeš, kakor kdor leži sredi morja in kakor kdor leži na vrhu jadrnika.Bíli so me, porečeš, a ni me bolelo, tepli so me, nisem čutil. Ko se zbudim, bom nadaljeval, zopet ga poiščem!
34 Oho, ni ga ciya danga boro kaŋ goono ga kani teeku bindi ra, Wala boro kaŋ kani hi daabuley yollo boŋ beene.
35Bíli so me, porečeš, a ni me bolelo, tepli so me, nisem čutil. Ko se zbudim, bom nadaljeval, zopet ga poiščem!
35 Ni ga ne, «I n'ay kar, amma ay mana maa doori. I n'ay soote-soota, ay mana maray mo. Waati fo no ay mo ga hay? Ay ma ye k'a ceeci koyne hala hõ.»