1Bula-na Apolos hi Korintus, Paulus modao' mpotara ngata to hi bulu' -na hi Asia Kedi', pai' lako' mana'u-idi hilou hi ngata Efesus. Hi ria-i hirua' hante ba hangkuja dua topetuku' Alata'ala.
1アポロがコリントにいた時、パウロは奥地をとおってエペソにきた。そして、ある弟子たちに出会って、
2Napekune' -ra, na'uli': "Ria-mokoi mporata Inoha' Tomoroli' kamepangala' -nie?" Ratompoi': "Ko'ia-hana! Ko'ia ria ki'epei karia-na Inoha' Tomoroli' tetu-e."
2彼らに「あなたがたは、信仰にはいった時に、聖霊を受けたのか」と尋ねたところ、「いいえ、聖霊なるものがあることさえ、聞いたことがありません」と答えた。
3Napekune' tena Paulus, na'uli': "Ane wae, raniu' -koi ntuku' tudui' hema?" Ratompoi': "Ntuku' tudui' -na Yohanes Topeniu'."
3「では、だれの名によってバプテスマを受けたのか」と彼がきくと、彼らは「ヨハネの名によるバプテスマを受けました」と答えた。
4Ngkai ree, na'uli' Paulus mpo'uli' -raka: "Peniu' -na Yohanes-le, tanda kamedea-ta ngkai jeko' -ta. Aga bula-na Yohanes meniu' tohe'e, na'uli' -raka to Yahudi bona kana mepangala' -ra hi tauna to rata ngkabokoa' ngkai hi'a, hanga' -na Yesus."
4そこで、パウロが言った、「ヨハネは悔改めのバプテスマを授けたが、それによって、自分のあとに来るかた、すなわち、イエスを信じるように、人々に勧めたのである」。
5Kara'epe-na toe, raniu' -ramo jadi' topetuku' Pue' Yesus.
5人々はこれを聞いて、主イエスの名によるバプテスマを受けた。
6Kanajama-ra Paulus, pehompo-nami Inoha' Tomoroli' hi tauna toera, alaa-na mololita-ramo hante basa to nawai' -raka Inoha' Tomoroli', pai' -ra mpohowa' lolita to ngkai Alata'ala.
6そして、パウロが彼らの上に手をおくと、聖霊が彼らにくだり、それから彼らは異言を語ったり、預言をしたりし出した。
7Kawori' -ra toe, ba ria hampulu' rodua-ra.
7その人たちはみんなで十二人ほどであった。
8Bula-na Paulus hi ngata Efesus toe, hilou oa' -i hi tomi posampayaa to Yahudi. Rala-na tolu mula, mololita-i hante uma ria ka'ekaa' -na, momewai' ngkalolita hante tauna to morumpu hi ree. Natudui' -ra beiwa ohea-na jadi' ntodea-na Alata'ala hi rala Kamagaua' -na, nanotohi nono-ra pai' nabawai-ra bona mepangala' -ra hi Yesus.
8それから、パウロは会堂にはいって、三か月のあいだ、大胆に神の国について論じ、また勧めをした。
9Aga ria ba hangkuja dua to motu'a nono-ra, uma-ra dota mepangala'. Hi rala poromua-ra, rasapuaka Tudui' Pue' Yesus. Jadi', Paulus pai' topetuku' Pue' Yesus uma-pi moromu hi tomi posampayaa toe. Malai-ramo hilou moromu hi tomi-na Tiranus. Tomi Tiranus toe, tomi bohe to biasa rapake' hewa tomi poromua. Butu eo-na Paulus momewai' ngkalolita hante tauna to moromu hi ree.
9ところが、ある人たちは心をかたくなにして、信じようとせず、会衆の前でこの道をあしざまに言ったので、彼は弟子たちを引き連れて、その人たちから離れ、ツラノの講堂で毎日論じた。
10Toe bago-na rala-na rompae, duu' -na hawe'ea tauna to hi propinsi Asia, lompe' to Yahudi lompe' to bela-ra to Yahudi, mpo'epe-ramo Lolita Pue'.
10それが二年間も続いたので、アジヤに住んでいる者は、ユダヤ人もギリシヤ人も皆、主の言を聞いた。
11Bula-na Paulus hi Efesus toe, Alata'ala mpowai' -i kuasa mpobabehi tanda to mekoncehi lia.
11神は、パウロの手によって、異常な力あるわざを次々になされた。
12Bangku' lenco ba abe' to napake' Paulus, ane rakeni hilou hi topeda', hangaa mo'uri' -ramo, pai' ane ria seta to mpobalinai' -ra, metibo' wo'o-ra-rawo.
12たとえば、人々が、彼の身につけている手ぬぐいや前掛けを取って病人にあてると、その病気が除かれ、悪霊が出て行くのであった。
14Nto'u toe, ria wo'o hi Efesus ba hangkuja dua to Yahudi to modao' -dao' mpopalai seta to mpesuai' tauna. Ngkai hira' toe, ria pitu tomane, paka' ana' imam pangkeni to rahanga' Skewa. Hangkani, to pitu toera mperao mpopalai seta ngkai hadua tauna hante mpokahangai' hanga' Pue' Yesus. Ra'uli': "Hante hanga' Yesus to nakeni Paulus, palai-ko!"
13そこで、ユダヤ人のまじない師で、遍歴している者たちが、悪霊につかれている者にむかって、主イエスの名をとなえ、「パウロの宣べ伝えているイエスによって命じる。出て行け」と、ためしに言ってみた。
15Hampetompoi' seta toei: "Ane Yesus ku'inca moto-i, Paulus ku'inca wo'o-i. Hiaa' koi', hema wo'o-ko-koiwo!"
14ユダヤの祭司長スケワという者の七人のむすこたちも、そんなことをしていた。
16Ngkai ree, pengkalitadi-nami tauna to napesuai' seta toe, hilou mpo'uko' -ra. Uma radadahi mpo'ewa-i, apa' parimuku mpu'u-i. Petibo' -rami ngkai rala tomi, weho pai' putu lawa-ramo, apa' pohea-ra oti nagani' -gani'.
15すると悪霊がこれに対して言った、「イエスなら自分は知っている。パウロもわかっている。だが、おまえたちは、いったい何者だ」。
17Hawe'ea tauna to mo'oha' hi Efesus, lompe' to Yahudi lompe' to bela-ra to Yahudi, mpo'epe to jadi' tohe'e. Toe pai' me'eka' -ra, pai' hanga' Yesus rapomobohe.
16そして、悪霊につかれている人が、彼らに飛びかかり、みんなを押えつけて負かしたので、彼らは傷を負ったまま裸になって、その家を逃げ出した。
18Ngkai ree wo'o, wori' -mi topepangala' hi Yesus mpangaku' hi mata ntodea babehia-ra to uma tumotoa.
17このことがエペソに住むすべてのユダヤ人やギリシヤ人に知れわたって、みんな恐怖に襲われ、そして、主イエスの名があがめられた。
19Wori' -ra to ria pake' -ra mpokeni buku-buku pake' -ra, rarumpu pai' rasuwe hi mata ntodea. Oli buku pake' -ra tohe'e ane rarumpu, ria nte lima mpulu' ncobu doi pera'.
18また信者になった者が大ぜいきて、自分の行為を打ちあけて告白した。
20Jadi', ngkai kajadia' to mobaraka' hewa toe, kawoo-woria' tauna to mpo'epe Lolita Pue', pai' kawoo-woria' to mepangala'.
19それから、魔術を行っていた多くの者が、魔術の本を持ち出してきては、みんなの前で焼き捨てた。その値段を総計したところ、銀五万にも上ることがわかった。
21Timpaliu-mi to jadi' toe, Paulus mopatuju hilou hi propinsi Makedonia pai' Akhaya, pai' oti toe doko' hilou-i hi ngata Yerusalem. Na'uli' wo'o: "Oti-a mpai' ngkai Yerusalem, kana hilou-a hi ngata Roma."
20このようにして、主の言はますます盛んにひろまり、また力を増し加えていった。
22Ngkai ree, nahubui-mi rodua topobago-na hilou meri'ulu hi Makedonia. Hanga' -ra, Timotius pai' Erastus. Aga Paulus moto, ria-i-pidi-hana hi propinsi Asia.
21これらの事があった後、パウロは御霊に感じて、マケドニヤ、アカヤをとおって、エルサレムへ行く決心をした。そして言った、「わたしは、そこに行ったのち、ぜひローマをも見なければならない」。
23Nto'u toe, wori' tauna mpobabehi pewongoia hi ngata Efesus sabana Tudui' Pue' Yesus. Hewa toi tutura-na:
22そこで、自分に仕えている者の中から、テモテとエラストとのふたりを、まずマケドニヤに送り出し、パウロ自身は、なおしばらくアジヤにとどまった。
24Hi Efesus toe, ria hadua tomane to pante mpobabehi rewa ngkai salaka', hanga' -na Demetrius. Pobago-na mpobabehi too-tomia ngkai salaka' to molence tomi pepuea' hi anitu to rahanga' Dewi Artemis. Ngkai pobago-na tohe'e, hi'a pai' topobago-na mporata doi uma hangke-ngkedi'.
23そのころ、この道について容易ならぬ騒動が起った。
25Rala-na ha'eo, narumpu-ramo doo-doo hampobagoa-na hante topobago pante salaka' ntani' -na, pai' na'uli' -raka: "Ompi' -ompi', ni'inca moto-mi, ngkai bago-ta tohe'i wori' lia pomporataa-ta.
24そのいきさつは、こうである。デメテリオという銀細工人が、銀でアルテミス神殿の模型を造って、職人たちに少なからぬ利益を得させていた。
26Hiaa' nihilo pai' ni'epe-mi-koiwo napa to nababehi tauna to rahanga' Paulus toei lou. Na'uli' lence to rababehi manusia', uma natao rapue'. Wori' -mi tauna to nabawai, duu' -na mepangala' -ramo hi tudui' -na tetu. Uma muntu' hi Efesus, neo' hi humalili' propinsi Asia, bate wae wo'o.
25この男がその職人たちや、同類の仕事をしていた者たちを集めて言った、「諸君、われわれがこの仕事で、金もうけをしていることは、ご承知のとおりだ。
27Jadi' ompi' -ompi', me'eka' -ta, nee-neo' mpai' uma-pi hema to dota mpo'oli lence-lence to tababehi ngkai salaka'. Uma muntu' toe, tapi' meka' ba lue' tomi pepuea' -ta hi Artemis wo'o uma-pi rasaile', duu' -na uma-pi rabila' hanga' Artemis to mobaraka' lia. Bo anitu-ta toe to rapue' hawe'ea tauna hi Asia pai' hi humalili' dunia'."
26しかるに、諸君の見聞きしているように、あのパウロが、手で造られたものは神様ではないなどと言って、エペソばかりか、ほとんどアジヤ全体にわたって、大ぜいの人々を説きつけて誤らせた。
28Kara'epe-na lolita Demetrius toe, moroe-ramo, pai' -ra ntora mogora: "Une' -imi Artemis, anitu-ta to Efesus!"
27これでは、お互の仕事に悪評が立つおそれがあるばかりか、大女神アルテミスの宮も軽んじられ、ひいては全アジヤ、いや全世界が拝んでいるこの大女神のご威光さえも、消えてしまいそうである」。
29Pewongoia tohe'e ngkenele hobo' hi rala ngata. Ngkai ree, mo'iko-ra ntodea hilou hi tomi poromua bohe to hi rala ngata. Rahoko' -ramo Gayus pai' Aristarkhus, pai' -ra rakeni hilou dohe-ra hi tomi poromua toe. Gayus pai' Aristarkhus toe, rodua to Makedonia to mpodohei Paulus hi pomakoa' -na.
28これを聞くと、人々は怒りに燃え、大声で「大いなるかな、エペソ人のアルテミス」と叫びつづけた。
30Paulus doko' hilou dohe-ra mesua' hi rala poromua toe. Aga topetuku' Yesus mpokorai' -i bona neo' -i hilou.
29そして、町中が大混乱に陥り、人々はパウロの道連れであるマケドニヤ人ガイオとアリスタルコとを捕えて、いっせいに劇場へなだれ込んだ。
31Wae wo'o, ba hangkuja dua maradika hi propinsi Asia to mpobale-ki Paulus mpohubui tauna hilou mpo'uli' -ki bona neo' -i hilou hi poromua toe.
30パウロは群衆の中にはいって行こうとしたが、弟子たちがそれをさせなかった。
32Nto'u toe, uma mowo kamerodo' -ra to morumpu toera. Ria to mpo'uli' hewa toi, ria to mpo'uli' hewa tetu. To wori' -na uma mpo'incai napa pai' morumpu-ra.
31アジヤ州の議員で、パウロの友人であった人たちも、彼に使をよこして、劇場にはいって行かないようにと、しきりに頼んだ。
33Hadua to Yahudi to rahanga' Aleksander mokore doko' mololita, apa' hi'a to rahubui to Yahudi mpololitai ntodea. Nahuka' -raka ntodea bona mengkalino-ra, apa' doko' -i mpo'uli' noa' -na.
32中では、集会が混乱に陥ってしまって、ある者はこのことを、ほかの者はあのことを、どなりつづけていたので、大多数の者は、なんのために集まったのかも、わからないでいた。
34Ntaa' we'i, karahilo-na ntodea Katoyahudi-na, rajojo lau-mi mogora rojaa kahae-na, ra'uli': "Une' -imi Artemis, anitu-ta to Efesus!"
33そこで、ユダヤ人たちが、前に押し出したアレキサンデルなる者を、群衆の中のある人たちが促したため、彼は手を振って、人々に弁明を試みようとした。
35Ka'omea-na, hadua totu'a ngata mpopengkalino-ra, pai' na'uli' -raka: "Ompi' -ompi' to Efesus! Kita' to Efesus mpojampangi tomi pepuea' hi Artemis, anitu-ta to bohe lia baraka' -na. Kita' to mpotimamahi watu to moroli' to monawu' ngkai langi'. Uma hema to uma mpo'incai toe-e ompi'.
34ところが、彼がユダヤ人だとわかると、みんなの者がいっせいに「大いなるかな、エペソ人のアルテミス」と二時間ばかりも叫びつづけた。
36Uma hema to mposapu toe. Toe pai' mengkalino-ta ulu, neo' -ta nakeni roe nono-ta.
35ついに、市の書記役が群衆を押し静めて言った、「エペソの諸君、エペソ市が大女神アルテミスと、天くだったご神体との守護役であることを知らない者が、ひとりでもいるだろうか。
37Tauna to rodua tohe'ira, nikeni-ra tumai, tapi' uma-ra-hawo mpanakoi tomi pepuea' -ta ba mporuge' hanga' anitu-ta.
36これは否定のできない事実であるから、諸君はよろしく静かにしているべきで、乱暴な行動は、いっさいしてはならない。
38Jadi', ane Demetrius hante ema' hampobagoa-na doko' mpakilu ba hema-hema, bate kana rabua' hi topohura ngata-hawo. Ria moto tempo to rapakatantu, tempo topohura mpohurai kara-kara.
37諸君はこの人たちをここにひっぱってきたが、彼らは宮を荒す者でも、われわれの女神をそしる者でもない。
39Jadi' ompi' -ompi', ane ria-pidi kara-kara-ni, kara-kara tetu kana rapohurai hi porumpua ntuku' atura topoparenta-hana.
38だから、もしデメテリオなりその職人仲間なりが、だれかに対して訴え事があるなら、裁判の日はあるし、総督もいるのだから、それぞれ訴え出るがよい。
40Apa' napa to tababehi tohe'i-e, mekoroi' lia. Ra'uli' mpai' topoparenta Roma, porumpu-ta toi mpobabehi pe'ewaa. Pai' ane rarai' mpu'u-ta mpai', napa-mi-hawo to ta'uli', apa' uma ria huraa-ta mpobabehi poromua to merodo' tohe'i-e."
39しかし、何かもっと要求したい事があれば、それは正式の議会で解決してもらうべきだ。
41Hudu-mi lolita totu'a ngata toei, pai' nahubui-ramo omea nculii' hilou hi tomi-ra.
40きょうの事件については、この騒ぎを弁護できるような理由が全くないのだから、われわれは治安をみだす罪に問われるおそれがある」。こう言って、彼はこの集会を解散させた。