1Ompi' -ompi', kiwoi-koi napa to majadi' hi ntu'a-ta owi to nakeni nabi Musa malai ngkai tana' Mesir. Hawe'ea-ra nakamoui limu' tanda karia-na Alata'ala dohe-ra. Hawe'ea-ra ntara hi tahi' to sole.
1Brāļi, es negribu atstāt jūs neziņā, ka mūsu tēvi visi bija zem padebess un visi gāja caur jūru,
2Ma'ala-mi ta'uli': hewa kita' raniu' jadi' topetuku' Pue' Yesus, wae wo'o hira' omea nakamoui limu' pai' ntara hi tahi' to sole jadi' topetuku' -na Musa.
2Un padebesī, un jūrā visi ir kristīti Mozū,
4Hawe'ea-ra mpokoni' pongkoni' to hibalia, pai' nginu-ra ponginu to hibalia. Pongkoni' pai' ponginu-ra toe, pongkoni' pai' ponginu ngkai Alata'ala moto. Nginu-ra ue to mehupa' ngkai bulu' watu, pai' bulu' watu toe ma'ala rarapai' -ki Kristus to mpodoo-ra pai' mpowai' -ra katuwua'.
3Un visi ēda to pašu garīgo barību,
5Aga nau' hawe'ea-ra mporata rasi' ngkai Alata'ala toe, wori' -ramo to uma napokonoi Alata'ala gau' -ra. Toe pai' mate mparadolea-ra hi papada to wao'.
4Un visi dzēra to pašu garīgo dzērienu (viņi dzēra no garīgās klints, kas tiem sekoja), bet klints bija Kristus;
6Hawe'ea to jadi' hi to Yahudi toe owi, jadi' bona kita' mporata tudui'. Patuju-na bona neo' -ta mpokahina to dada'a hewa hira' owi.
5Tomēr daudzi no viņiem Dievam nepatika; un viņi gāja bojā tuksnesī.
7Neo' mepue' hi pinotau, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi. Hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli': "Mohura-ramo ngkoni' pai' nginu, pai' oti toe ntepu'u-ramo motaro' mpopue' pinotau."
6Bet tas viss notika mums par brīdinājumu, lai mēs nekārotu pēc ļauna, kā viņi ir kārojuši;
8Neo' -ta mogau' sala' hante tobine doo ba hante toronaa, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi. Ngkai pogau' sala' -ra tohe'e, mate-ra rompulu' tolu ncobu rala-na ha'eo.
7Un netopiet elku kalpi kā daži no viņiem, kā ir rakstīts: Šī tauta apsēdās, lai ēstu un dzertu, un piecēlās, lai dejotu. (2.Moz.32,6)
9Neo' -ta mpemai-mai roe Pue', hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi, alaa-ra mate natilo' ule.
8Un nenodosimies netiklībai, kā daži no viņiem bija nodevušies, un vienā dienā krita divdesmit trīs tūkstoši.
10Pai' neo' ngkunuti, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi, pai' alaa-ra mate napatehi mala'eka topepatehi.
9Un nekārdināsim Kristu, kā daži no tiem kārdinājuši, un viņi gāja bojā no čūskām.
11Hawe'ea toe jadi' hi hira' owi bona tapotonco kita'. Pai' hawe'ea kajadia' toe, te'uki' bona mpopo'ingai' -ta. Apa' kita' toi, tuwu' mohu' tempo kahudua dunia' -tamo.
10Un nekurniet, kā daži no tiem kurnējuši un gāja bojā no postītāja.
12Jadi', tauna to mpo'uli' moroho moto pepangala' -ra, pelompehi mpu'u-e', nee-neo' mpai' monawu' -ra hi rala jeko' hewa hira' owi!
11Tas viss viņiem noticis mācībai, bet mums, kas dzīvojam pēdējos mūžos, tas uzrakstīts brīdinājumam.
13Butu nyala pesori to mporumpa' -ta, pesori to biasa jadi' hi manusia'. Tapi' Alata'ala ngkiwoi oa' janci-na hi kita': uma-ta napelele' rasori meliu ngkai pakulea' -ta. Nto'u-ta narumpa' pesori, nawai' oa' -ta ohea mpetiboi' pesori toe, bona moroho-ta mpengkatarii.
12Tātad, kas sevī iedomājas, ka viņš stāv, lai pielūko, ka nekrīt!
14Toe-mi ompi' -ompi' to kupe'ahi', neo' mpu'u-koi mpotuku' ada mpepue' hi pinotau!
13Kārdinājumi lai jums neuzbrūk, izņemot cilvēcīgos! Bet Dievs ir uzticīgs. Viņš neļaus jūs kārdināt pāri jūsu spējām, bet reizē ar kārdinājumu dos izturību, lai jūs varētu pastāvēt.
15Mololita-a toi hewa mpololitai tauna to monoto nono-ra. Niwile koi' -damo lolita-ku tohe'i ba makono ba uma-di.
14Tāpec, mani mīļie, bēdziet no kalpošanas elkiem!
16Ane mpo'inu-ta anggur mpokiwoi raa' Kristus to rabowo hi kaju parika', mpo'uli' -ta tarima kasi hi Pue' Alata'ala, pai' ta'inu hangkaa-ngkania. Ha uma toe-mi tanda kakita' -na ntodea-na Kristus to natolo' hante kamate-nae? Pai' ane mpobagi-ta roti takoni' hangkaa-ngkania mpokiwoi kamate-na Kristus hi kaju parika', ha uma toe-mi tanda kakita' -na bagia-bagia hi rala woto Kristus-e?
15Es runāju kā saprātīgiem. Jūs paši apsveriet, ko es saku!
17Apa' roti to hameha' lau-wadi rabagi-bagi, pai' kita' omea hore-hore mpokoni' hampobagia ngkai roti toe. Batua-na ada toe: kita' to wori' hewa hawoto lau-ta-wadi hi posidaia' -ta hante Kristus.
16Svētības biķeris, ko svētījam, vai tas nav savienošanās ar Kristus asinīm? Un maize, ko laužam, vai tā nav kopība ar Kunga miesu?
18Wae wo'o ada-ra to Israel. Ane ria to mpotonu pepue' -ra hi Alata'ala hi lolo meja' pontunua pepue', pai' -ra mpokio' doo-ra mpodohei-ra mpokoni' hampobagia ngkai pepue' toe, hintuwu' -ramo hi ada pepue' -ra hi Pue' Ala.
17Kā viena maize, tā mēs daudzi esam viena miesa, visi, kas ir šīs vienas maizes līdzdalībnieki.
19Aga uma ku'uli' wae, karia-na mpu'u pue' ntani' -na ngkai Pue' Ala. Uma! Pai' pongkoni' to rapopepue' hi pinotau, uma wo'o moapa takoni'.
18Skatiet Izraēli pēc miesas: vai tie, kas ēd upurdāvanas, neņem līdzdalību pie altāra?
20Patuju-ku: ba napa to rapopepue' hi pinotau, uma-di rapopepue' hi Alata'ala, rapopepue' hi seta-di-rana. Pai' uma kupokonoi ane nidohei-ra to mepue' hi seta.
19Vai tad es saku, ka elkupuris kas ir, vai ka elki kas ir?
21Ane nginu-ta anggur hi pepue' -ta hi Pue' Yesus, uma-ta ma'ala nginu wo'o anggur dohe-ra to mepue' hi seta. Uma-ta ma'ala ngkoni' roti mpokiwoi kamate-na Pue', pai' ngkoni' wo'o dohe-ra to mepue' hi seta. Jadi' uma mpu'u natao ane mesua' -ta hi rala tomi pepuea' hi pinotau pai' ngkoni' dohe-ra to mepue' hi pinotau.
20Bet ko pagāni upurē, to viņi upurē ļaunajiem gariem, bet ne Dievam. Bet es negribu, ka jūs būtu ļauno garu līdzdalībnieki.
22Ha ni'uli' -koina uma moapa ane tadohei-ra to mepue' hi pinotau mpemai-mai roe-na Pue'? Ha ni'uli' -koina meliu karoho-ta ngkai Pue'?
21Jūs nevarat būt Kunga galda un ļauno garu galda dalībnieki.
23Ria-koi to mpo'uli': "Apa' Alata'ala mpobahaka-ta ngkai huku' jeko' -tae, ma'ala moto-ta mpobabehi napa konoa-ta." Makono moto tetu, aga aku' mpo'uli': ane tababehi mpu'u napa konoa-ta, uma mpai' mokalaua omea hi kita'. Ma'ala moto-ta mpobabehi napa konoa-ta, aga uma hawe'ea-na mporohoi nono-ta ba nono doo.
22Vai mēs lai izaicinām Kungu? Vai mēs esam varenāki par Viņu? Viss man ir atļauts, bet ne viss ir noderīgs.
24Neo' tababehi to mpotulungi woto-ta moto-wadi. Tababehi wo'o to mpotulungi doo.
23Viss man ir atļauts, bet ne viss ceļ.
25Napa-napa to rapobalu' hi pasar, ma'ala moto ta'oli pai' takoni'. Uma mingki' tapekune' ncala' ba to rapopepue' hi pinotau ba uma-di. Ma'ala takoni' hante uma morara' nono-ta,
24Neviens lai nemeklē savu, bet cita labumu!
26apa' "Dunia' tohe'i pai' hawe'ea ihi' -na, Pue' Ala-hana pue' -na."
25Visu, ko pārdod gaļas tirgū, ēdiet, nekā nejautādami sirdsapziņas dēļ!
27Ane ria-koi to rakio' doo-ni to bela-ra to Kristen hilou ngkoni' hi tomi-ra, pai' dota-koi hilou, koni' -mi-hana napa to ratonu-kokoi. Neo' leba' nipekune' ba bau' to rapopepue' hi pinotau tohe'e ba bela-di.
26Kungam pieder zeme un tās pārpilnība. (Ps 23,1)
28Aga ane ria to mpo'uli' -taka: "Bau' tohe'i-le, to rapopepue' hi pinotau," agina neo' takoni' apa' mpenonoi doo-ta to mpo'uli' -taka toe, meka' ba napopeda' nono mpai' ane takoni'.
27Ja kāds no neticīgajiem jūs aicina un jūs gribat iet, tad ēdiet visu, ko ceļ jums priekšā, nekā netaujādami sirdsapziņas dēļ!
29To ku'uli' tohe'i, agina neo' takoni' apa' mpenonoi nono doo-ta. Ane nono-ta moto, uma moapa ane takoni'. Hiaa' tantu ria mpai' to mpo'uli': "Ha napa pai' konoa-ku ma'ala nalawa' tau ntani' -na?
28Bet ja kāds jums sacītu: Tas tika upurēts elkiem, tad neēdiet tā dēļ, kas jums aizrādīja, un sirdsapziņas dēļ.
30Ane kukoni' bau' toe, pai' mpo'uli' tarima kasi moto-a hi Alata'ala, ha napa-hana pai' tau ntani' -na mporuge' -a!"
29Tomēr es nedomāju tavu, bet tā otra sirdsapziņu. Jo kāpēc lai sveša sirdsapziņa spriestu tiesu par manu brīvību?
31Aga aku' mpo'uli': ane ngkoni' ba nginu-ta, ba napa-napa to tababehi, babehi-mi-hana bona Alata'ala rapomobohe.
30Ja es pateikdamies piedalos, kāpēc tad tieku zaimots par to, par ko es pateicos?
32Neo' mpobabehi napa-napa to mpopanawu' doo, ba to Yahudi-ra ba bela-ra to Yahudi ba hingka doo-ta to Kristen to napobagia Alata'ala.
31Tātad, vai jūs ēdat, vai dzerat, vai citu ko darāt, visu dariet Dieva godam!
33Hewa aku' wo'o-kuwo, hi butu nyala-na kubabehi oa' napa to lompe' hi poncilo hawe'ea tauna. Uma kubabehi to mokalaua hi woto-ku moto-wadi. Kubabehi napa to mokalaua hi doo bona tehore-ra ngkai huku' jeko' -ra.
32Neesiet piedauzība ne jūdiem, ne pagāniem, ne Dieva Baznīcai,
33Tā kā arī es visiem visumā esmu tīkams, nemeklēdams savu, bet daudzu labumu, lai tie tiktu izglābti.